Prečec
Prečec | |
---|---|
Prečec na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Zagrebačka županija |
Općina/Grad | Brckovljani |
Najbliži (veći) grad | Zagreb |
Površina | 9.47 km² |
Nadmorska visina | 90 m |
Zemljopisne koordinate | 45°49′N 16°20′E / 45.81°N 16.33°E |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 220 |
- Gustoća | 23.23 st./km² |
Broj stanovnika Prečec (Brckovljani, Zagrebačka) [uredi] | |
2001. | |
2011. | 220 |
2021. | 169 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 10370 Dugo Selo |
Pozivni broj | +385(0)1 |
Autooznaka | ZG |
Prečec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Selo se prvi put spominje oko 1600. godine kada je diobom došlo pod vlast zagrebačkoga biskupa. U 18. stoljeću biskup Galjuf ondje je imao svoj dvor. Današnja kasnobarokna kurija građena je 1785. godine, kao sjedište biskupskoga majura. Prizemlje i kat zgrade nadsvođeni su bačvastim svodovima. Ondje je godine 1846. osnovano Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, koje je predhodnik današnjem Hrvatskom šumarskom savezu. Prije i nakon 2. svjetskog rata ondje je bila seoska škola a zatim je općina uselila razne socijalne obitelji. Nakon odlaska posljednjih stanara sredinom 90-ih zgrada je prepuštena propadanju i devastaciji. U blizini su ostaci nekada uzornog parka i drvoreda jablanova a duga zidana staja i vodotoranj zapadnije od kurije, potječu iz kraja 19. stoljeća. U selu je kapelica Sv. Florijana iz 1907. godine i nekoliko vrijednih objekata seoske tradicijske arhitekture.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Administrativno je u sastavu općine Brckovljani. Naselje se proteže na površini od 9,47 km².
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Prečcu živi 220[1] stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 23,23 st. /km².
broj stanovnika | 272 | 290 | 285 | 326 | 296 | 399 | 318 | 264 | 248 | 261 | 309 | 288 | 259 | 209 | 224 | 220 | 169 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
- Kurija zagrebačkog biskupa Josipa pl. Galjufa, zaštićeno kulturno dobro
- Tradicijska okućnica, zaštićeno kulturno dobro
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Popis stanovništva 2011. Pristupljeno 22. svibnja 2013.
- Šćitaroci, Mladen : Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb 1998.
Nedovršeni članak Prečec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|