Predrag Raos

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Predrag Raos
Predrag Raos 260408 2.jpg
Puno ime Predrag Raos
Pseudonim Astor Petz
Rođenje 23. lipnja 1951.
Zagreb, SR Hrvatska
Zanimanje književnik i prevoditelj
Nacionalnost Hrvat
Period pisanja 1978.- danas
Književne vrste roman, esej, drama, novela, kratka priča

Predrag Raos (Zagreb, 23. lipnja 1951.), hrvatski književnik. Piše pretežno znanstvenu fantastiku i satiru.

Životopis[uredi VE | uredi]

Diplomirao je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1975. Objavljivao je pod pseudonimima Astor Petz i Pero Rotha. Sin je književnika Ivana Raosa, a brat blizanac kemičara Nenada Raosa, autora popularnoznanstvenih knjiga. Ranih 1970-ih odslužio je i zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću, kada je surađivao u Studentskom listu.

Raos je debitirao 1978. godine omladinskim romanom 22. rujna: roman o jednom maturalcu (pretiskan 1990. i 2004. godine), no najistaknutije tematsko područje njegova pisanja je znanstvena fantastika (ZF). Godine 1979. objavio je Brodolom kod Thule, roman u dva sveska koji je pokazao Raosove karakteristične postupke koje će koristiti u svome znanstvenofantastičnom opusu: plauzibilnu futurističku viziju, utemeljenu u prirodnim znanostima, te omekšavanje koncepta tvrdog SF-a (hard SF) uvođenjem tema društvenih znanosti: sociološke, kulturalne i filozofske tematizacije moguće budućnosti i izazova što ih ona postavlja pred čovječansvo i pojedinca. Nul effort (1990.) ponajbolji je domet takva koncepta i Raosova opusa. Slične teme i visoko razvijen književni stil Raos pokazuje i u nizu novela objavljivanih većinom u Siriusu 1980-ih (npr. Bijelo, br. 118; Desna hemisfera, br. 139; Škorpion na jeziku, br. 151).

1990-ih, nakon isključenja iz Društva hrvatskih književnika, Raos je rjeđe objavljivao. Nakon gašenja Siriusa 1990., njegove znanstvenofantastične novele pojavljivale su se rjeđe (Studentski list; Start nove generacije; SFerine godišnje zbirke hrvatskoga SF-a Dnevnici entropije /1996., nova verzija novele Bijelo/ i Kvantni portali imaginacije /1997., Stvaranje svijeta/; Monolith 1 /1998., nova verzija novele Škorpion na jeziku/). Svoj doprinos nastanku znanstvenofantastičnog izdavaštva u samostalnoj državi dao je prijevodima za prve privatne nakladnike znanstvene fantastike, odreda sudionike SF scene 1980-ih (za Izvore Damira Mikuličića, Algoritam Nevena Antičevića, Futuru i kratkotrajnu SF biblioteku Krste A. Mažuranića kod nakladničke kuće Lukom, Zagrebačku nakladu Zdenka Vlainića).

Kratki roman Mayerling (1996.), nastao od istoimene radiodrame, pokazao je Raosov stil suprotan "epskome": tu su i dalje bile njegove prepoznatljive filozofske preokupacije, s pojačanom dozom moralizma, ali provedene kroz pregnantnu strukturu vrlo kratkog romana sa suzdržanim pripovjedačkim postupcima. Znanstvenofantastični roman za djecu Od rata do zvijezda (1996.) jedno je od prvih djela na temu Domovinskog rata.

Raosov drugi tematski krug jest parodijski humor. Unutar njegova znanstvenofantastičnog opusa on se očituje u parodijskim novelama (u Siriusu, ciklus Blesave priče) te u romanu Mnogo vike nizašto (1985.). No, parodija najviše dolazi do izražaja u drugim žanrovima: kriminalističkom (Ubijte Hamleta!, 1986.) i erotskom (Ta današnja smradež, 2002.). Karnevaleskne razmjere Raos doseže nadahnut hrvatskom politikom (drama Zemlja Mrak, 1998.; roman Tajna Piranskog trokuta, 2002.), i svojom polemikom s Društvom hrvatskih književnika, koja je inspirirala knjigu polemika Uhvaćen za izraz (1995.) i parodijska djela poput postmodernističkoga romana Doživljaji Supermačka Cicija, Kraljevskog Muholovca: knjiga za one koji vole mačke, a ljude baš i ne (1998.).

Libreto za mjuzikl U životu sve je igra i scenski monolog Zdrav razum dobili su Nagradu Marin Držić, a jedina njegova drama postavljena u profesionalnom kazalištu, Zemlja mrak, skinuta je 1999. godine s repertoara zbog "aluzija" na Franju Tuđmana. Godine 2006. Raos je objavio prvu knjigu drama, U životu sve je igra: tri mjuzikla, u kojoj je u dramskoj formi preradio tri ranija romana, Ubijte Hamleta!, Od rata do zvijezda i 22. rujna (pod naslovom U životu sve je igra).

Godine 2006. Raos je objavio opsežni znanstvenofantastični roman Vertikala, napisan u tradiciji njegovih ranijih romana Brodolom kod Thule i Nul effort, označivši tako povratak svojim starim žanrovskim i tematskim preokupacijama. Nakon učlanjenja u Hrvatsko društvo pisaca, objavio je više knjiga i čak dobio stipendiju Ministarstva kulture za pisanje romana. Godine 2007. objavio je opsežan fantastični roman Let Nancija Konratata, a 2012. filozofsko-fantastični roman Knjiga o Jobu, iz predviđenoga ciklusa romana u koji pripada i Let Nancija Konratata, a u kojemu se jedan čovjek u zatvorenoj sobi obraća Bogu. Također je nastavio s medijskim pojavljivanjem: krajem 2006. godine prošao je dva kruga HRT-ove TV emisije Piramida, te bio s Robertom Knjazom uhićen u Egiptu, gdje su snimali RTL-ovu emisiju Koledžicom po svijetu. I dalje se redovito pojavljuje u emisiji Željka Malnara "Noćna mora" (zagrebačka televizija Z1). Godine 2013. počinje voditi emisiju Ni mi je jasno. Zbog incidenta 28. studenoga 2013. godine na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog društva pisaca, isključen je iz članstva i toga društva književnika.[1]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

Romani

  • 22. rujna (1978)
  • Brodolom kod Thule (1979)
  • Mnogo vike nizašto (1985)
  • Ubijte Hamleta! (pseud. Astor Petz) (1986)
  • Nul effort (1990)
  • Mayerling (1996)
  • Doživljaji Supermačka Cicija Kraljevskog Muholovca (1996)
  • Od rata do zvijezda (1996)
  • Tajna Piranskog trokuta (2002)
  • Šargarepa (2003)
  • Vertikala (2006)
  • Let Nancija Konratata (2007)
  • Knjiga o Jobu (2012)
  • Bijelo (2016)

Novele

  • Bijelo (1986)
  • Desna hemisfera (1987)
  • Škorpion na jeziku (1988)
  • Stvaranje svijeta (1998)

Zbirke novela

  • Ta današnja smradež (2002)
  • Škorpion na jeziku (2007)

Kratke priče

  • Poštovani uredniče (1980)
  • Anabioza (1982)
  • Osvajač (1983)
  • Posudi mi grudi (1985)
  • Odgovor (1986)
  • Prodano! (1987)
  • Elektroseks (1988)
  • Ljepota i dobrota (1989)
  • Spašavanje svijeta (1989)

Zbirke kratkih priča

  • Galeb Av Av i druge priče (2006)
  • Hrvatski bog s Marsa (2007)

Drame

  • U životu je sve igra (1991)
  • Zemlja mrak (1998)
  • Zdravi razum (2002)

Zbirke drama

  • Romeo i Trnoružica (2007)
  • Galeb Av Av i Galeb Gnjav Gnjav (2007)

Libreta

  • Sve mlađa mama (2007)

Zbirke libreta

  • U životu sve je igra (2006)

Parodije

  • Naprijed natrag! (2007)
  • Sprijeda straga (2008)

Polemike

  • Uhvaćen za izraz (1995)

Filmografija[uredi VE | uredi]

Godina Naslov Uloga Bilješke
2000 Poezija i revolucija - studentski štrajk 1971. On sam Pojavljuje se u arhivskoj snimci
2006 Ajde, dan... prođi... Bivši pilot

Nagrade[uredi VE | uredi]

  • 1986.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za roman Mnogo vike nizašto.
  • 1989.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za priču Škorpion na jeziku.
  • 1991.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za roman Nul effort.
  • 1991.: Nagrada "Lazar Komarčić" 1 za roman Nul effort.[2]
  • 1997.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za roman Od rata do zvijezda.
  • 2008.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za fantastički roman Let Nancija Konratata.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1 Nagrada koja se dodjeljuje u Srbiji od 1984. godine za najbolja djela fantastike objavljena u prethodnoj godini za najbolje književne forme.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Odluka Upravnog odbora o isključenju Predraga Raosa iz HDP-a, hrvatskodrustvopisaca.hr, pristupljeno 1. lipnja 2016.
  2. (srp.) Nagrada Lazar Komarčić, (u pismohrani archive.org 12. studenoga 2006.), pristupljeno 1. lipnja 2016.
  3. (srp.) Emitor (Glasilo Društva ljubitelja fantastike "Lazar Komarčić") - O društvu, emitor.rs, pristupljeno 1. lipnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]