Predrag Raos

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Predrag Raos s nagradom SFERA

Predrag Raos (Zagreb, 23. lipnja 1951.), hrvatski je romanopisac, novelist i prevoditelj.

Životopis[uredi VE | uredi]

Diplomirao je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (1975.). Profesionalni je književnik i prevoditelj. Objavljivao je pod pseudonimima Astor Petz i Pero Rotha. Sin je književnika Ivana Raosa, a brat blizanac kemičara Nenada Raosa, autora popularnoznanstvenih knjiga. Ranih 1970-ih odslužio je i zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u Hrvatskom proljeću, kada je surađivao u Studentskom listu.

Raos je debitirao 1978. godine omladinskim romanom 22. rujna: roman o jednom maturalcu (pretiskan 1990. i 2004. godine), no najistaknutije tematsko područje njegova pisanja je znanstvena fantastika (ZF). Godine 1979. objavio je Brodolom kod Thule, roman u dva sveska koji je pokazao Raosove karakteristične postupke koje će koristiti u svome znanstvenofantastičnom opusu: plauzibilnu futurističku viziju, utemeljenu u prirodnim znanostima, te omekšavanje koncepta tvrdog SF-a (hard SF) uvođenjem tema društvenih znanosti: sociološke, kulturalne i filozofske tematizacije moguće budućnosti i izazova što ih ona postavlja pred čovječansvo i pojedinca. Nul effort (1990.) ponajbolji je domet takva koncepta i Raosova opusa. Slične teme i visoko razvijen književni stil Raos pokazuje i u nizu novela objavljivanih većinom u Siriusu 1980-ih (npr. Bijelo, br. 118; Desna hemisfera, br. 139; Škorpion na jeziku, br. 151).

1990-ih, nakon isključenja iz Društva hrvatskih književnika, Raos je rjeđe objavljivao. Nakon gašenja Siriusa 1990., njegove znanstvenofantastične novele pojavljivale su se rjeđe (Studentski list; Start nove generacije; SFerine godišnje zbirke hrvatskoga SF-a Dnevnici entropije /1996., nova verzija novele Bijelo/ i Kvantni portali imaginacije /1997., Stvaranje svijeta/; Monolith 1 /1998., nova verzija novele Škorpion na jeziku/). Svoj doprinos nastanku znanstvenofantastičnog izdavaštva u samostalnoj državi dao je prijevodima za prve privatne nakladnike znanstvene fantastike, odreda sudionike SF scene 1980-ih (za Izvore Damira Mikuličića, Algoritam Nevena Antičevića, Futuru i kratkotrajnu SF biblioteku Krste A. Mažuranića kod nakladničke kuće Lukom, Zagrebačku nakladu Zdenka Vlainića).

Kratki roman Mayerling (1996.), nastao od istoimene radiodrame, pokazao je Raosov stil suprotan "epskome": tu su i dalje bile njegove prepoznatljive filozofske preokupacije, s pojačanom dozom moralizma, ali provedene kroz pregnantnu strukturu vrlo kratkog romana sa suzdržanim pripovjedačkim postupcima. Znanstvenofantastični roman za djecu Od rata do zvijezda (1996.) jedno je od prvih djela na temu Domovinskog rata.

Raosov drugi tematski krug jest parodijski humor. Unutar njegova znanstvenofantastičnog opusa on se očituje u parodijskim novelama (u Siriusu, ciklus Blesave priče) te u romanu Mnogo vike nizašto (1985.). No, parodija najviše dolazi do izražaja u drugim žanrovima: kriminalističkom (Ubijte Hamleta!, 1986.) i erotskom (Ta današnja smradež, 2002.). Karnevaleskne razmjere Raos doseže nadahnut hrvatskom politikom (drama Zemlja Mrak, 1998.; roman Tajna Piranskog trokuta, 2002.), i svojom polemikom s Društvom hrvatskih književnika, koja je inspirirala knjigu polemika Uhvaćen za izraz (1995.) i parodijska djela poput postmodernističkoga romana Doživljaji Supermačka Cicija, Kraljevskog Muholovca: knjiga za one koji vole mačke, a ljude baš i ne (1998.).

Libreto za mjuzikl U životu sve je igra i scenski monolog Zdrav razum dobili su Nagradu Marin Držić, a jedina njegova drama postavljena u profesionalnom kazalištu, Zemlja mrak, skinuta je 1999. godine s repertoara zbog "aluzija" na Franju Tuđmana. Godine 2006. Raos je objavio prvu knjigu drama, U životu sve je igra: tri mjuzikla, u kojoj je u dramskoj formi preradio tri ranija romana, Ubijte Hamleta!, Od rata do zvijezda i 22. rujna (pod naslovom U životu sve je igra).

Godine 2006. Raos je objavio opsežni znanstvenofantastični roman Vertikala, napisan u tradiciji njegovih ranijih romana Brodolom kod Thule i Nul effort, označivši tako povratak svojim starim žanrovskim i tematskim preokupacijama. Nakon učlanjenja u Hrvatsko društvo pisaca, objavio je više knjiga i čak dobio stipendiju Ministarstva kulture za pisanje romana. Godine 2007. objavio je opsežan fantastični roman Let Nancija Konratata, a 2012. filozofsko-fantastični roman Knjiga o Jobu, iz predviđenoga ciklusa romana u koji pripada i Let Nancija Konratata, a u kojemu se jedan čovjek u zatvorenoj sobi obraća Bogu. Također je nastavio s medijskim pojavljivanjem: krajem 2006. godine prošao je dva kruga HRT-ove TV emisije Piramida, te bio s Robertom Knjazom uhićen u Egiptu, gdje su snimali RTL-ovu emisiju Koledžicom po svijetu. I dalje se redovito pojavljuje u emisiji Željka Malnara "Noćna mora" (zagrebačka televizija Z1). Godine 2013. počinje voditi emisiju Ni mi je jasno. Zbog incidenta 28. studenoga 2013. godine na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog društva pisaca, isključen je iz članstva i toga društva književnika.[1]

Djela[uredi VE | uredi]

Predrag Raos s nekim svojim djelima
  • 22. rujna: roman o jednom maturalcu, Zagreb 1978. (roman)
  • Brodolom kod Thule, I–II, Zagreb 1979. (roman)
  • Mnogo vike nizašto, Beograd 1985. (roman)
  • Ubijte Hamleta! (pseud. Astor Petz), Trag, 228, Zagreb 1986. (roman)
  • Nul effort: znanstveno-fantastički roman, Zagreb 1990. (roman)
  • Uhvaćen za izraz: Ja i Moj protiv: Dragutina Tadijanovića, Marije Peakić-Mikuljan, Dubravka Horvatića, Slavka Mihalića, Tonka Šoljana, Branimira Donata, Nedjeljka Fabrija et ostalorum sitnorum riborum, Zagreb 1995. (polemike)
  • Mayerling, Zagreb - Velika Gorica 1996. (roman)
  • Doživljaji Supermačka Cicija Kraljevskog Muholovca: knjiga za sve koji vole mačke, a ljude baš ne, Zagreb 1996. (roman)
  • Od rata do zvijezda, Zagreb 1996. (roman)
  • Tajna Piranskog trokuta: domoljubni roman, Rijeka 2002. (roman)
  • Ta današnja smradež (100 priča o jednom: najljepše gadosti starog šporkaćuna), Zagreb 2002. (erotske novele)
  • Šargarepa: roman iz hrvatskog književnog života, Zagreb 2003. (roman)
  • Vertikala, Zagreb 2006. (roman)
  • U životu sve je igra: tri mjuzikla, Zagreb 2006. (drame)
  • Galeb Av Av i druge priče, Zagreb 2006. (kratke priče za djecu)
  • Romeo i Trnoružica: četiri nježne priče, Zagreb 2007.
  • Sve mlađa mama (mjuzikl za mlade u četiri čina), Zagreb 2007.
  • Let Nancija Konratata, Zagreb 2007. (fantastični roman)
  • Škorpion na jeziku, Zagreb 2007. (znanstvenofantastične novele "Desna hemisfera", "Škorpion na jeziku" i "Bijelo")
  • Naprijed natrag! (zbirka tipskih stranačkih programa), Zagreb 2007. (publicistika, parodija)
  • Hrvatski bog s Marsa, Zagreb 2007. (zbirka znanstvenofantastičnih priča)
  • Galeb Av Av i Galeb Gnjav Gnjav: igrokazi za djecu, Zagreb 2007.
  • Sprijeda straga: zbirka tipskih stranačkih programa za ljude s posebnim potrebama, željama i idejama, Zagreb 2008. (publicistika, parodija)
  • Knjiga o Jobu, Zagreb 2012. (roman)

Važniji prijevodi[uredi VE | uredi]

  • Raymond Chandler, Veliki san (1984.)
  • J. G. Ballard, Sudar (1988.)
  • Tim Powers, Anubisova vrata (1988.)
  • Terry Pratchett, Boja magije (1993.)
  • Frederik Pohl, Dolaze kvantne mačke (1993.)
  • Michael Crichton, Sfera (1994.)
  • John Varley, Titan (1994.), Čarobnica (1994.), Demon (1995.)
  • Ray Bradbury, Mračna zemlja (1995.), Stablo vještica (1996.)
  • Charles Dickens, Božićna pjesma (1996, 2004.)
  • Stephen King, Zelena milja, I-V (1996.), Četiri iza ponoći, I-II (1996.)
  • Nick Cave, King Ink II (1997.)
  • Erich Fromm, Umijeće ljubavi (1997, 2000.)
  • George Lucas, Zvjezdani ratovi: nova nada (1997.)
  • Kim Stanley Robinson, Ledeni hram (1997.)
  • Stephen Baxter, Vremenski brodovi (1998.)
  • Charles Bukowski, Lovac ispod žita (1998.)
  • Poul Anderson, Planet djevica (2000.)
  • Hugh Lofting, Priča o doktoru Dolittleu (2000, 2004.)
  • William Gibson, Neuromancer (2001.)
  • Dean Koontz, Žestina (2001.)
  • Lewis Carroll, Alisa u Zemlji čudesa (2001, 2004.)
  • J. M. Barrie, Petar Pan (2001, 2004.)
  • H. G. Wells, Vremenski stroj (2001.), Rat svjetova (2001.)
  • Amin Maalouf, Kršćanski barbari u Svetoj zemlji (2002.)
  • Oscar Wilde, Sretni princ i druge priče (2002.)
  • William Nicholson, Vjetar u vatri: Vjetropjev (2002.), Robovi gospodstva (2003.), Vatropjev (2004.)
  • Charles Bukowski, Šund (2001.), Žene (2003.), Hollywood (2003.)
  • Lawrence Krauss, Fizika Zvjezdanih staza (2004.)
  • F. L. Baum, Čarobnjak iz Oza (2005.)
  • Henry Miller, Opus pistorum (2006.)
  • Ante Ciliga, U zemlji velike laži (2007.)
  • Elmore Leonard, Pronto (2009.), Poganske bebe (2009.), Gore u njenoj sobi (2009.), Pomaganje neprijatelju (2010.), Hot Kid (2010.),

Filmografija[uredi VE | uredi]

  • Poezija i revolucija - studentski štrajk 1971. (2000.) (Raos se pojavljuje u snimkama iz redakcije Studentskog lista, nepotpisan)
  • Ajde, dan... prođi... (2006.) (epizodna uloga - bivši pilot /u aerodromskom kafiću/)

Nagrade[uredi VE | uredi]

  • 1986.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za roman Mnogo vike nizašto.
  • 1989.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za priču Škorpion na jeziku.
  • 1991.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za roman Nul effort.
  • 1991.: Nagrada "Lazar Komarčić" 1 za roman Nul effort.[2]
  • 1997.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za roman Od rata do zvijezda.
  • 2008.: Nagrada za znanstvenu fantastiku SFERA, za fantastički roman Let Nancija Konratata.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1 Nagrada koja se dodjeljuje u Srbiji od 1984. godine za najbolja djela fantastike objavljena u prethodnoj godini za najbolje književne forme.[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Odluka Upravnog odbora o isključenju Predraga Raosa iz HDP-a, hrvatskodrustvopisaca.hr, pristupljeno 1. lipnja 2016.
  2. (srp.) Nagrada Lazar Komarčić, (u pismohrani archive.org 12. studenoga 2006.), pristupljeno 1. lipnja 2016.
  3. (srp.) Emitor (Glasilo Društva ljubitelja fantastike "Lazar Komarčić") - O društvu, emitor.rs, pristupljeno 1. lipnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]