Prijeđi na sadržaj

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Izvor: Wikipedija
»Američki predsjednik« preusmjerava ovamo. Za istoimeni film, pogledajte Američki predsjednik (1995.).
Pečat Predsjednika SAD-a

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (eng. President of the United States, POTUS) šef je države i vlade Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik je šef savezne izvršne vlasti, a ujedno je i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga SAD-a.

Pečat predsjednika sadrži tekst Seal of the President of the United States (Pečat Predsjednika Sjedinjenih Država). Na unutarnjem tamnoplavom krugu nalazi se Bjeloglavi orao raširenih krila, okružen s 50 zvijezda. Orao u kljunu drži svitak sa sloganom SAD-a koji glasi E pluribus unum (Od mnogih jedna). Na prsima orla nalazi se grb od 13 bijelih i crvenih linija koje sjedinjuje svijetlo plavo polje. U kandžama drži 13 strijela i maslinovu grančicu s 13 maslina. Orao gleda prema maslinovoj grančici. Iznad orla nalazi se zlatna aureola, 13 manjih zvijezda i 13 oblaka.

Dužnost predsjednika SAD-a od 2025. godine obnaša Donald Trump, kojemu je to drugi mandat.

Povijest i razvoj

[uredi | uredi kôd]

U srpnju 1776. Trinaest kolonija, zastupljenih na Drugom kontinentalnom kongresu u Philadelphiji, jednoglasno je usvojilo Deklaraciju o neovisnosti Sjedinjenih Država u kojoj su se kolonije proglasile neovisnim suverenim državama koje više nisu pod britanskom vlašću.[1] Potvrda je dana u Deklaraciji o neovisnosti, koju je pretežno napisao Thomas Jefferson, a jednoglasno ju je 4. srpnja 1776. usvojio Drugi kontinentalni kongres. Prepoznavši potrebu bliske koordinacije svojih napora protiv Britanaca,[2] Kontinentalni kongres istovremeno je započeo proces izrade ustava koji bi povezao savezne države. Vodile su se duge rasprave o nizu pitanja, uključujući predstavništvo i glasanje te točne ovlasti koje treba dati federalnoj vladi.[3] Kongres je završio rad na Člancima Konfederacije kojima se uspostavlja trajna unija između država u studenom 1777. i poslao ih državama na ratifikaciju.[1]

Prema Člancima, koji su stupili na snagu 1. ožujka 1781., Kongres Konfederacije bio je središnje političko tijelo bez ikakve zakonodavne moći. Mogao je donositi vlastite rezolucije, odluke i propise, ali ne i zakone, te nije moglo nametati poreze ili provoditi lokalne trgovačke propise svojim građanima.[2] Ovakav sustav institucija odražavao je uvjerenje Amerikanaca da bi bivši britanski sustav Krune i Parlamenta trebao funkcionirati u odnosu na kraljevski dominion: nadzorno tijelo za pitanja koja su se ticala cijelog carstva.[2]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Milkis, Sidney M.; Nelson, Michael. 2008. The American Presidency: Origins and Development. 5th izdanje. CQ Press. Washington, D.C.. str. 1–25. ISBN 978-0-87289-336-8
  2. 1 2 3 Kelly, Alfred H.; Harbison, Winfred A.; Belz, Herman. 1991. The American Constitution: Its Origins and Development. I. 7th izdanje. W.W. Norton & Co.. New York. str. 76–81. ISBN 978-0-393-96056-3
  3. Articles of Confederation, 1777–1781. Office of the Historian, Bureau of Public Affairs, United States Department of State. Washington, D.C.. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2009. Pristupljeno 20. siječnja 2019.