Pregled:Umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija (UI) (eng. artificial intelligence AI) inteligencija je koju pokazuju strojevi ili računalni programi. Pojam također označava znanstveno područje koje proučava kako napraviti računala i računalne programe sposobne za inteligentno ponašanje.
Diskretni algoritmi pretraživanja dijele se na neinformirano i informirano pretraživanje. Algoritam pretraživanja je skup pravila i koraka koje računalo slijedi kako bi pronašlo određenu informaciju u skupu podataka. Neinformirano pretraživanje - tip algoritma pretraživanja koji nema dodatne informacije o tome koliko je blizu cilja - jednostavno "luta" dok ne pronađe rješenje. Informirano pretraživanje je tip algoritma pretraživanja koji koristi dodatne informacije (heuristiku) da procijeni koliko je blizu cilja i tako traži pametnije i brže.[1]
- Pretraživanje po najboljim osobinama (best-first pretraživanje)
- A* algoritam
- Heuristika
- Pruning stabla pretraživanja
Optimizacijsko pretraživanje je tip algoritma koji ne traži samo bilo kakvo rješenje, već najbolje moguće rješenje prema određenom kriteriju (minimum troška, maksimum profita, najkraće vrijeme...).[2]
Optimizacijski algoritmi uključuju:
Logika je umijeće ispravnog mišljenja[3] i formalni sustav zaključivanja koji igra temeljnu ulogu u umjetnoj inteligenciji. Omogućava računalima da razmišljaju, donose zaključke i rješavaju probleme na strukturiran način.
Logika i automatizirano zaključivanje obuhvaćaju:
Simboličke reprezentacije znanja su formalni načini zapisivanja informacija, činjenica i pravila u obliku koji računalo može razumjeti, pohranjiti i koristiti za zaključivanje. Temelj su klasične umjetne inteligencije.[4]
Probabilističke metode za nesigurno zaključivanje su tehnike koje omogućavaju sustavima umjetne inteligencije da donose zaključke i odluke u uvjetima neizvjesnosti i nepotpunih informacija, koristeći teoriju vjerojatnosti.[5]
Stohastičke metode za nesigurno zaključivanje:
- Klasifikator i statistička klasifikacija
- Umjetna neuronska mreža
- Algoritam k-najbližih susjeda
- Stroj s potpornim vektorima
Umjetne neuronske mreže su računalni modeli inspirirani biološkim neuronima u mozaku, koji omogućavaju računalima da uče iz podataka prepoznavanjem obrazaca, bez eksplicitnog programiranja pravila.[6]
Umjetne neuronske mreže uključuju:
- Neuronske mreže s usmjerenim prijenosom
- Rekurentna neuronska mreža
- Duboko učenje
- Hibridna neuronska mreža
- Transformer arhitektura
- Mehanizam pažnje
- Koder-dekoder arhitektura
- Pozicijsko kodiranje
- BERT
- GPT arhitektura
Biološki utemeljene ili utjelovljene tehnike su pristupi umjetnoj inteligenciji koji se temelje na oponašanju prirodnih sustava - bioloških organizama, evolucijskih procesa, rojeva životinja ili fizičkog utjelovljenja inteligencije u robotu koji ima tijelo i osjetila.
- UI temeljena na ponašanju
- Subsumpcijska arhitektura
- Nouvelle UI
- Razvojna robotika
- Računarstvo inspirirano biologijom
- Sustavi umjetnog imunološkog sustava
- Utjelovljena kognitivna znanost
- Princip slobodne energije
Kognitivna arhitektura je strukturirani okvir koji oponaša ljudske kognitivne procese (pamćenje, učenje, rasuđivanje, planiranje), dok su višeagentni sustavi okruženja u kojima više autonomnih agenata međusobno komunicira i surađuje kako bi riješili složene probleme.[7]
Obrada prirodnog jezika uključuje:
- Chatbot
- Identifikacija jezika
- Veliki jezični model
- Korisnička sučelja prirodnog jezika
- Razumijevanje prirodnog jezika
- Strojno prevođenje
- Statistička semantika
- Sustavi za odgovaranje na pitanja
- Semantičko prevođenje
- Rudarenje koncepata
- Ekstrakcija informacija
- Umjetna kreativnost
- Umjetnost umjetne inteligencije
- Generativna umjetna inteligencija
- Glazba i umjetna inteligencija
- Računalni humor
Integrirani sustavi umjetne inteligencije su složeni AI sustavi koji kombiniraju više različitih tehnika, pristupa i modula u jedinstvenu cjelinu kako bi riješili kompleksne probleme koje pojedinačne metode ne mogu učinkovito obraditi.[8]
Primjeri integriranih sustava umjetne inteligencije:
- AIBO – Sonyjev robotski pas koji integrira vid, sluh i motoričke sposobnosti
- ASIMO (2000. – danas) – humanoidni robot razvijen od strane Honde, sposoban za hodanje, trčanje, pregovaranje kroz pješački promet, penjanje i silaženje stepenicama, prepoznavanje govornih naredbi i lica određenih pojedinaca
- MIRAGE – UI utjelovljen u humanoidnom robotu u okruženju proširene stvarnosti
- Cog – projekt humanoidnog robota MIT-a pod vodstvom Rodneyja Brooksa
- QRIO – Sonyjeva verzija humanoidnog robota
- TOPIO – humanoidni robot tvrtke TOSY koji može igrati stolni tenis s ljudima
- Watson (2011.) – računalo razvijeno od strane IBM-a koje je igralo i pobijedilo u kvizu Jeopardy! Sada se koristi za usmjeravanje medicinskih sestara u medicinskim procedurama
- Project Debater (2018.) – umjetno inteligentni računalni sustav dizajniran za izradu koherentnih argumenata, razvijen u IBM-ovom laboratoriju u Haifi, Izrael
Inteligentni osobni asistenti uključuju:
- Umjetni život – simulacija prirodnog života pomoću računala, robotike ili biokemije
- Automatsko prepoznavanje ciljeva
- Uređaj za generiranje govora
- Virtualna inteligencija
- Povijest logike (formalno zaključivanje važan je prethodnik umjetne inteligencije)
- Povijest strojnog učenja
- Povijest strojnog prevođenja
- Povijest obrade prirodnog jezika
- Povijest optičkog prepoznavanja znakova
- Opća umjetna inteligencija – inteligentni stroj s raznovrsnošću za obavljanje bilo kojeg intelektualnog zadatka
- Superinteligencija – stroj s razinom inteligencije daleko iznad ljudske inteligencije
- Tehnološka singularnost – kratko razdoblje kada eksponencijalno samonapredno računalo može povećati svoje sposobnosti do superinteligentne razine
- Singularitarijanizam
- Transhumanizam – filozofija ljudske transformacije
- Kiborgi
- Prijenos uma
- Egzistencijalni rizik od opće umjetne inteligencije
- Roj robota
Natjecanja i nagrade u umjetnoj inteligenciji:
- Alphabet Inc.
- DeepMind
- Google X
- Meka Robotics (preuzet od strane Google X)
- Redwood Robotics (preuzet od strane Google X)
- Boston Dynamics (preuzet od strane Google X)
- Baidu
- IBM
- Microsoft
- OpenAI
- Universal Robotics
- ↑ Algoritmi pretraživanja informatecdigital.com Preuzeto 21. prosinca 2025.
- ↑ 2.2 Algoritmi putanje zemris.fer.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
- ↑ Logika enciklopedija.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
- ↑ Prikazivanje znanja fer.unizg.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
- ↑ Kako integrirati Bayesove mreže aiacademy.ba Preuzeto 21. prosinca 2025.
- ↑ Neuronske mreže: Kako funkcionira ‘mozak’ umjetne inteligencije? princeps.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
- ↑ Kognitivna arhitektura aiacademy.ba Preuzeto 21. prosinca 2025.
- ↑ 10 različitih vrsta umjetne inteligencije objašnjenih s primjerima u 2025. godini techpulsion.com Preuzeto 21. prosinca 2025.