Prijeđi na sadržaj

Pregled:Umjetna inteligencija

Izvor: Wikipedija
Izložba umjetne inteligencije i robotike.

Umjetna inteligencija (UI) (eng. artificial intelligence AI) inteligencija je koju pokazuju strojevi ili računalni programi. Pojam također označava znanstveno područje koje proučava kako napraviti računala i računalne programe sposobne za inteligentno ponašanje.

Algoritmi i tehnike umjetne inteligencije

[uredi | uredi kôd]

Pretraživanje

[uredi | uredi kôd]

Diskretni algoritmi pretraživanja dijele se na neinformirano i informirano pretraživanje. Algoritam pretraživanja je skup pravila i koraka koje računalo slijedi kako bi pronašlo određenu informaciju u skupu podataka. Neinformirano pretraživanje - tip algoritma pretraživanja koji nema dodatne informacije o tome koliko je blizu cilja - jednostavno "luta" dok ne pronađe rješenje. Informirano pretraživanje je tip algoritma pretraživanja koji koristi dodatne informacije (heuristiku) da procijeni koliko je blizu cilja i tako traži pametnije i brže.[1]

Neinformirano pretraživanje

[uredi | uredi kôd]

Informirano pretraživanje

[uredi | uredi kôd]

Protivničko pretraživanje

[uredi | uredi kôd]

Optimizacijsko pretraživanje

[uredi | uredi kôd]

Optimizacijsko pretraživanje je tip algoritma koji ne traži samo bilo kakvo rješenje, već najbolje moguće rješenje prema određenom kriteriju (minimum troška, maksimum profita, najkraće vrijeme...).[2]

Optimizacijski algoritmi uključuju:

Evolucijsko računanje

[uredi | uredi kôd]

Algoritmi učenja temeljeni na društvu

[uredi | uredi kôd]

Logika

[uredi | uredi kôd]

Logika je umijeće ispravnog mišljenja[3] i formalni sustav zaključivanja koji igra temeljnu ulogu u umjetnoj inteligenciji. Omogućava računalima da razmišljaju, donose zaključke i rješavaju probleme na strukturiran način.

Logika i automatizirano zaključivanje obuhvaćaju:

Programiranje pomoću logike

[uredi | uredi kôd]

Oblici logike

[uredi | uredi kôd]

Specifične logike za domene

[uredi | uredi kôd]
Predstavljanje kategorija i odnosa
[uredi | uredi kôd]
Predstavljanje događaja i vremena
[uredi | uredi kôd]
Uzroci i posljedice
[uredi | uredi kôd]
Znanje o znanju
[uredi | uredi kôd]

Učenje pomoću logike

[uredi | uredi kôd]

Opći logički algoritmi

[uredi | uredi kôd]

Ostali alati za simboličko znanje i zaključivanje

[uredi | uredi kôd]

Simboličke reprezentacije znanja

[uredi | uredi kôd]

Simboličke reprezentacije znanja su formalni načini zapisivanja informacija, činjenica i pravila u obliku koji računalo može razumjeti, pohranjiti i koristiti za zaključivanje. Temelj su klasične umjetne inteligencije.[4]

Neriješeni problemi u reprezentaciji znanja

[uredi | uredi kôd]

Generiranje prošireno dohvaćanjem (RAG)

[uredi | uredi kôd]

Probabilističke metode za nesigurno zaključivanje

[uredi | uredi kôd]

Probabilističke metode za nesigurno zaključivanje su tehnike koje omogućavaju sustavima umjetne inteligencije da donose zaključke i odluke u uvjetima neizvjesnosti i nepotpunih informacija, koristeći teoriju vjerojatnosti.[5]

Stohastičke metode za nesigurno zaključivanje:

Probabilistička percepcija i kontrola

[uredi | uredi kôd]

Alati za odlučivanje iz ekonomije

[uredi | uredi kôd]

Algoritmička teorija informacija

[uredi | uredi kôd]

Klasifikatori i metode statističkog učenja

[uredi | uredi kôd]

Umjetne neuronske mreže

[uredi | uredi kôd]

Umjetne neuronske mreže su računalni modeli inspirirani biološkim neuronima u mozaku, koji omogućavaju računalima da uče iz podataka prepoznavanjem obrazaca, bez eksplicitnog programiranja pravila.[6]

Umjetne neuronske mreže uključuju:

Topologija mreže

[uredi | uredi kôd]

Moderna arhitektura neuronskih mreža

[uredi | uredi kôd]

Algoritmi učenja za neuronske mreže

[uredi | uredi kôd]

Biološki utemeljene ili utjelovljene tehnike

[uredi | uredi kôd]

Biološki utemeljene ili utjelovljene tehnike su pristupi umjetnoj inteligenciji koji se temelje na oponašanju prirodnih sustava - bioloških organizama, evolucijskih procesa, rojeva životinja ili fizičkog utjelovljenja inteligencije u robotu koji ima tijelo i osjetila.

Kolektivna inteligencija

[uredi | uredi kôd]

Kognitivna arhitektura i višeagentni sustavi

[uredi | uredi kôd]

Kognitivna arhitektura je strukturirani okvir koji oponaša ljudske kognitivne procese (pamćenje, učenje, rasuđivanje, planiranje), dok su višeagentni sustavi okruženja u kojima više autonomnih agenata međusobno komunicira i surađuje kako bi riješili složene probleme.[7]

Filozofija

[uredi | uredi kôd]

Definicija umjetne inteligencije

[uredi | uredi kôd]

Klasifikacija umjetne inteligencije

[uredi | uredi kôd]

Simbolička nasuprot subsimboličkoj umjetnoj inteligenciji

[uredi | uredi kôd]

Razina općenitosti i fleksibilnosti

[uredi | uredi kôd]

Razina preciznosti i ispravnosti

[uredi | uredi kôd]

Razina inteligencije

[uredi | uredi kôd]

Razina svijesti, uma i razumijevanja

[uredi | uredi kôd]

Ciljevi i primjene

[uredi | uredi kôd]

Opća inteligencija

[uredi | uredi kôd]

Zaključivanje i rješavanje problema

[uredi | uredi kôd]

Prikaz znanja

[uredi | uredi kôd]

Planiranje

[uredi | uredi kôd]

Učenje

[uredi | uredi kôd]

Prijenosno učenje i fino ugađanje

[uredi | uredi kôd]

Učenje potkrijepljeno ljudskim povratnim informacijama

[uredi | uredi kôd]

Obrada prirodnog jezika

[uredi | uredi kôd]

Obrada prirodnog jezika uključuje:

Tokenizacija i reprezentacija teksta

[uredi | uredi kôd]

Inženjerstvo upita

[uredi | uredi kôd]

Problemi u generativnim modelima

[uredi | uredi kôd]

Percepcija

[uredi | uredi kôd]

Multimodalni modeli

[uredi | uredi kôd]

Robotika

[uredi | uredi kôd]

Kontrola

[uredi | uredi kôd]

Društvena inteligencija

[uredi | uredi kôd]

Igranje igara

[uredi | uredi kôd]

Kreativnost, umjetnost i zabava

[uredi | uredi kôd]

Generativni modeli za različite medije

[uredi | uredi kôd]
Tekst-u-sliku generatori
[uredi | uredi kôd]
Tekst-u-video generatori
[uredi | uredi kôd]
Tekst-u-glazbu generatori
[uredi | uredi kôd]
Tekst-u-3D generatori
[uredi | uredi kôd]
Audio generatori
[uredi | uredi kôd]

Autonomni AI agenti

[uredi | uredi kôd]

Integrirani sustavi umjetne inteligencije

[uredi | uredi kôd]

Integrirani sustavi umjetne inteligencije su složeni AI sustavi koji kombiniraju više različitih tehnika, pristupa i modula u jedinstvenu cjelinu kako bi riješili kompleksne probleme koje pojedinačne metode ne mogu učinkovito obraditi.[8]

Primjeri integriranih sustava umjetne inteligencije:

  • AIBO – Sonyjev robotski pas koji integrira vid, sluh i motoričke sposobnosti
  • ASIMO (2000. – danas) – humanoidni robot razvijen od strane Honde, sposoban za hodanje, trčanje, pregovaranje kroz pješački promet, penjanje i silaženje stepenicama, prepoznavanje govornih naredbi i lica određenih pojedinaca
  • MIRAGE – UI utjelovljen u humanoidnom robotu u okruženju proširene stvarnosti
  • Cog – projekt humanoidnog robota MIT-a pod vodstvom Rodneyja Brooksa
  • QRIO – Sonyjeva verzija humanoidnog robota
  • TOPIO – humanoidni robot tvrtke TOSY koji može igrati stolni tenis s ljudima
  • Watson (2011.) – računalo razvijeno od strane IBM-a koje je igralo i pobijedilo u kvizu Jeopardy! Sada se koristi za usmjeravanje medicinskih sestara u medicinskim procedurama
  • Project Debater (2018.) – umjetno inteligentni računalni sustav dizajniran za izradu koherentnih argumenata, razvijen u IBM-ovom laboratoriju u Haifi, Izrael

Inteligentni osobni asistenti

[uredi | uredi kôd]

Inteligentni osobni asistenti uključuju:

Chatbotovi

[uredi | uredi kôd]

Ostale primjene

[uredi | uredi kôd]

Optimizacija i implementacija modela

[uredi | uredi kôd]

Optimizacija modela

[uredi | uredi kôd]

Rubna umjetna inteligencija i implementacija na uređajima

[uredi | uredi kôd]

Sigurnost i pouzdanost umjetne inteligencije

[uredi | uredi kôd]

Objašnjiva umjetna inteligencija (XAI)

[uredi | uredi kôd]

Suparničko strojno učenje

[uredi | uredi kôd]

Pristranost i pravičnost umjetne inteligencije

[uredi | uredi kôd]

Napredne računalne arhitekture

[uredi | uredi kôd]

Neuromorfno računarstvo

[uredi | uredi kôd]

Kvantno strojno učenje

[uredi | uredi kôd]

Podaci i treniranje

[uredi | uredi kôd]

Sintetički podaci i augmentacija

[uredi | uredi kôd]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Povijest po temama

[uredi | uredi kôd]

Budućnost

[uredi | uredi kôd]

Zajednica

[uredi | uredi kôd]

Alati za razvoj umjetne inteligencije otvorenog koda

[uredi | uredi kôd]

Natjecanja i nagrade

[uredi | uredi kôd]

Natjecanja i nagrade u umjetnoj inteligenciji:

Tvrtke

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Algoritmi pretraživanja informatecdigital.com Preuzeto 21. prosinca 2025.
  2. 2.2 Algoritmi putanje zemris.fer.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
  3. Logika enciklopedija.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
  4. Prikazivanje znanja fer.unizg.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
  5. Kako integrirati Bayesove mreže aiacademy.ba Preuzeto 21. prosinca 2025.
  6. Neuronske mreže: Kako funkcionira ‘mozak’ umjetne inteligencije? princeps.hr Preuzeto 21. prosinca 2025.
  7. Kognitivna arhitektura aiacademy.ba Preuzeto 21. prosinca 2025.
  8. 10 različitih vrsta umjetne inteligencije objašnjenih s primjerima u 2025. godini techpulsion.com Preuzeto 21. prosinca 2025.