Preslavska književna škola

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ikona sv. Teodora, Preslav, oko 900. godine, Nacionalni arheološki muzej, Sofija

Preslavska književna škola (bugarski: Преславска книжовна школа) bila je najstarija obrazovna institucija na području Bugarske.

Utemeljio ju je Boris I. 885 ili 886. godine u tadašnjem glavnom gradu Bugarske Plisku. Godine 893. bugarski knez i car Simeon preselio je školu iz Pliska u novu prijestolnicu Preslav.

Preslavska književna škola je bila najvažniji književni i kulturni centar Bugarske i svih Slavena sve do njegovog uništenja 972. godine od strane bizantskog cara Ivan I. Cimiskog . U njemu su djelovali istaknuti bugarski pisci i znanstvenici uključujući Svetog Nauma, Konstantina Preslavskog, Joana Egzarha, Crnorizaca Hrabara i dr. Škola je također bila središte prijevoda, uglavnom bizantskih autora, poezije, slikarstva i oslikane keramike. U školi se pisalo ćirilicom, a najraniji ćirilični natpisi su pronađeni na području Preslava u srednjovjekovnom gradu i okolnim naseljima.[1]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Curta, Florin (18. rujna 2006.). Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250 (Cambridge Medieval Textbooks), str. 221–222, Cambridge University Press “Unlike the Churchmen in Ohrid, Preslav scholars were much more dependent upong Greek models and quickly abandoned the Glagolitic script in favor of an adaptation of the Greek uncial to the needs of Slavic, which is now known as the Cyrillic alphabet.”