Prijeđi na sadržaj

Preslica (biljni rod)

Izvor: Wikipedija
Preslica
Poljska preslica (Equisetum arvense)
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Pteridophyta
Razred:Equisetopsida
Red:Equisetales
Porodica:Equisetaceae
Rod:Equisetum
L., 1753
Baze podataka

Preslica (konjski rep, borak, štukavac, lat. Equisetum) jedan od tri roda biljne porodice Equisetaceae iz razreda Equisetopsida. Rodu pripada 15 vrsta (i 24 hibrida)[1] zeljastih trajnica s puzavim podankom i nadzemnom člankovitom, jednostavnom ili pršljenasto razgranjenom stabljikom.

Velika preslica (Equisetum telmateia)
Plodna stabljika zimske preslice (Equisetum hyemale)
Plodna stabljika poljske preslice

Opis biljke

[uredi | uredi kôd]

Preslice imaju sitne listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i, ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slična klasu, strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore). U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.

Rodovi i vrste

[uredi | uredi kôd]

U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. Močvarna preslica (Equisetum palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka, dok velika preslica (Equisetum telmateia) raste u vlažnim šumama. Zimska preslica (Equisetum hiemale) je rijetka, u Hrvatskoj ubrojena u skupinu osjetljivih (ugroženih) biljaka. Neke su vrste preslica, npr. močvarna preslica (Equisetum palustre), otrovne.

Ljekovitost

[uredi | uredi kôd]

Zelena stabljika poljske preslice (Equisetum arvense) koristi se u medicini kod bolesti bubrega i mjehura (upala mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura), kao pomoćna terapija manjih kamenaca bubrega, kod krvarenja, kao diuretik i dr.[2]

Sasvim mlade proljetne plodne stabljike poljske i velike preslice su jestive. Ako se oslobode klipa koji je gorak, mogu se prirediti kao šparoge.[3]

Druge primjene

[uredi | uredi kôd]

Nekada je poljska preslica korištena za čišćenje predmeta od kositra ( do xix st.),o čemu i danas svjedoče nazivi biljke u nekim jezicima - npr.zinnkraut(njem.),pewterwort(engl.).

Vrste

[uredi | uredi kôd]

Equisetum limosum (vodena preslica), sinonim je za Equisetum fluviatile.

Fosilne vrste

[uredi | uredi kôd]
  1. Equisetum braunii (Ung.) Heer[4]
  2. Equisetum cascadensis Lapasha and Miller 1985[5]
  3. Equisetum columnare Brongniart 1828[5]
  4. Equisetum parlatorii (Heer) Schimper[4]
  5. Equisetum lyellii Mantell[5]
  6. Equisetum magnum Hickey 1977[5]
  7. Equisetum mokhotlongensis Ellenberger 1970[5]
  8. Equisetum montanensis Lapasha and Miller 1985[5]

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]
  • Allostelites Borner
  • Hippochaete J.Milde

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. World Plants (Complete List) Pristupljeno 12, srpnja 2022.
  2. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., ISBN 953-6036-38-X
  3. Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  4. a b [1] BioLib
  5. a b c d e f [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. srpnja 2020. (Wayback Machine) Fossil †Equisetum Linnaeus