Pridvorje (Konavle)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Pridvorje
Pridvorje na karti Hrvatska
Pridvorje
Pridvorje
Pridvorje na zemljovidu Republike Hrvatske
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Konavle
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 230 m
Zemljopisne koordinate 42°33′04″N 18°21′01″E / 42.55117°N 18.35015°E / 42.55117; 18.35015Koordinate: 42°33′04″N 18°21′01″E / 42.55117°N 18.35015°E / 42.55117; 18.35015
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 255
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 236
Pošta 20217 Gruda
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Pridvorje na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Pridvorje
Pridvorje
Pridvorje na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije

Pridvorje je naselje smješteno u centralnom dijelu općine Konavle, pod padinama planine Sniježnica.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Pridvorje je smješteno pod planinom Sniježnica uz rub Konavoskog polja, 3 km istočno od dubrovačke zračne luke Čilipi.

Naziv[uredi VE | uredi]

U Pridvorju je za vrijeme Dubrovačke Republike bilo sjedište kneza i knežev dvor, pa je mjesto zbog blizine dvora nazvano Pridvorje (pri dvoru).

Povijest[uredi VE | uredi]

Dubrovačka Republika kupuje 1419. Gornje Konavle (istočni dio Konavala) od Sandalja Hranića a 1426. Donje (zapadni dio) od Radoslava Pavlovića. Stanovništvo je bilo dijelom bogumilsko, pa je Republika pozvala franjevce iz Bosne radi propovijedanja i 1429. godine im odlučila graditi samostan u Popovićima, a malo kasnije dala lokaciju uz crkvicu sv. Martina u Pridvorju (sjedištu kneza) i dodijelila materijalna sredstva. Ovaj najveći građevinski pothvat u Konavlima završen je 1438., a 1464. samostan je pod upravom Provincije sv. Frana u Dubrovniku. Građevina je klaustralnog tipa s crkvom kao južnim krilom. Ostala tri krila su stambena (jednokatna). Crkva je obnovljena i posvećena 1822. godine. Istočno krilo datira iz 1894. godine.

Pridvorje je bilo upravno središte Konavala u doba Dubrovačke Republike (Knežev dvor, Franjevački samostan).[1] Dubrovačka Republika sagradila je franjevački samostan radi očuvanja čistoće katoličkog nauka od utjecaja bogumila i sve agresivnijeg svetosavlja.[2]

Tijekom Domovinskog rata Pridvorje su okupirali JNA i četničke postrojbe te je mjesto skoro u potpunosti bilo uništeno, popljačkano i popaljeno. Crkva i samostan su 1991. također spaljeni i uništeni, pa su nakon rata temeljito obnovljeni.

Promet[uredi VE | uredi]

Kroz pridvorsku župu dijelom je prolazila je željeznička pruga Čapljina-Dubrovnik-Zelenika od 1901. do 1968. godine.

Naselja[uredi VE | uredi]

Pridvorje se sastoji od naselja Rudež, Nartice, Oprasi, Dragavine i Podvor.[1]

Kultura[uredi VE | uredi]

Svaki od zaselaka u Pridvorju ima vrijedne primjerke tradicijske arhitekture. Ističe se napušteni predio Podvor, ispod Kneževog dvora, gdje su vrijedni primjerci stambeno-gospodarskih objekata i jednog ladanjskog objekta. Kroz njega prolazi komunikacija od središta Pridvorja, preko Kneževog dvora do Franjevačkog samostana.[1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo u Pridvorju se zasniva na poljodjeljstvu.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

U Pridvorju prema popisu stanovnika iz 2011. godine živi 236 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti[3].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[4]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Niko Kličan, hrv. svećenik i kulturni djelatnik Hrvata u Austriji

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Prostorni plan uređenja Općine Konavle. Knjiga I: Polazišta i ciljevi prostora i uređenja. Plan prostornog uređenja IGH Zavod za ekološki inženjering, prosinac 2007. str. 85, str. 96 u pdf-u
  2. Dubrovačka biskupija - Župa sv. Srđ i Bah - Pridvorje (1)
  3. DZS - Popis stanovništva 2011. godine
  4. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]