Pridvorje (Konavle)
Pridvorje | |
---|---|
Pridvorje na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Konavle |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Nadmorska visina | 230 m |
Zemljopisne koordinate | 42°33′04″N 18°21′01″E / 42.55117°N 18.35015°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 255 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 236 |
Broj stanovnika Pridvorje (Konavle, Dubrovačko-neretvanska) [uredi] | |
2001. | 255 |
2011. | 236 |
2021. | 222 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 20217 Gruda |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Pridvorje je naselje smješteno u centralnom dijelu općine Konavle, pod padinama planine Sniježnica.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Pridvorje je smješteno pod planinom Sniježnica uz rub Konavoskog polja, 3 km istočno od dubrovačke zračne luke Čilipi.
Naziv[uredi | uredi kôd]
U Pridvorju je za vrijeme Dubrovačke Republike bilo sjedište kneza i knežev dvor, pa je mjesto zbog blizine dvora nazvano Pridvorje (pri dvoru).
Povijest[uredi | uredi kôd]
Dubrovačka Republika kupuje 1419. Gornje Konavle (istočni dio Konavala) od Sandalja Hranića a 1426. Donje (zapadni dio) od Radoslava Pavlovića. Stanovništvo je bilo dijelom bogumilsko, pa je Republika pozvala franjevce iz Bosne radi propovijedanja i 1429. godine im odlučila graditi samostan u Popovićima, a malo kasnije dala lokaciju uz crkvicu sv. Martina u Pridvorju (sjedištu kneza) i dodijelila materijalna sredstva. Ovaj najveći građevinski pothvat u Konavlima završen je 1438., a 1464. samostan je pod upravom Provincije sv. Frana u Dubrovniku. Građevina je klaustralnog tipa s crkvom kao južnim krilom. Ostala tri krila su stambena (jednokatna). Crkva je obnovljena i posvećena 1822. godine. Istočno krilo datira iz 1894. godine.
Pridvorje je bilo upravno središte Konavala u doba Dubrovačke Republike (Knežev dvor, Franjevački samostan).[1] Dubrovačka Republika sagradila je franjevački samostan radi očuvanja čistoće katoličkog nauka od utjecaja bogumila i sve agresivnijeg svetosavlja.[2] Dne 18. travnja 1926. osnovana je podružnica Hrvatskog orlovskog saveza.[3]
Tijekom Domovinskog rata Pridvorje su okupirali JNA i četničke postrojbe te je mjesto skoro u potpunosti bilo uništeno, popljačkano i popaljeno. Crkva i samostan su 1991. također spaljeni i uništeni, pa su nakon rata temeljito obnovljeni.
Promet[uredi | uredi kôd]
Kroz pridvorsku župu dijelom je prolazila je željeznička pruga Čapljina-Dubrovnik-Zelenika od 1901. do 1968. godine.
Naselja[uredi | uredi kôd]
Pridvorje se sastoji od naselja Rudež, Natrice, Oprasi, Dragavine i Podvor.[1]
Kultura[uredi | uredi kôd]
Svaki od zaselaka u Pridvorju ima vrijedne primjerke tradicijske arhitekture. Ističe se napušteni predio Podvor, ispod Kneževog dvora, gdje su vrijedni primjerci stambeno-gospodarskih objekata i jednog ladanjskog objekta. Kroz njega prolazi komunikacija od središta Pridvorja, preko Kneževog dvora do Franjevačkog samostana.[1]
U Pridvorju djeluje KUD "Stjepan Radić" koji čuva i prenosi izvornu folklornu tradiciju ovog kraja.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo u Pridvorju se zasniva na poljodjeljstvu.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Pridvorju prema popisu stanovnika iz 2011. godine živi 236 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[4]
broj stanovnika | 433 | 450 | 441 | 458 | 466 | 412 | 378 | 358 | 382 | 379 | 359 | 310 | 249 | 266 | 255 | 236 | 222 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Niko Kličan, hrv. svećenik i kulturni djelatnik Hrvata u Austriji
- Stijepo Obad, hrv. povjesničar
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije Prostorni plan uređenja Općine Konavle. Knjiga I: Polazišta i ciljevi prostora i uređenja. Plan prostornog uređenja IGH Zavod za ekološki inženjering, prosinac 2007. str. 85, str. 96 u pdf-u
- ↑ Dubrovačka biskupija - Župa sv. Srđ i Bah - Pridvorje (1)
- ↑ Perić, Ivo, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet, Zagreb, 2006., ISBN 953-238-001-9, str. 127.
- ↑ DZS - Popis stanovništva 2011. godine
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Pridvorje - samostan
- Dubrovačke ljetne igre - Franjevački samostan, Pridvorje
- Dubrovački list - Franjevački samostan sv. Vlaha u Primorju
|