Prirodni rezervat Tigrova jaruga
| Tugajske šume Prirodnog rezervata Tigrova jaruga | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
![](http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Тугайные_леса_и_камышовые_заросли_заповедника_"Тигровая_балка".jpg) | |
| Država |  Tadžikistan |
| Godina uvrštenja | 2023. (45. zasjedanje) |
| Vrsta | Prirodna baština |
| Mjerilo | ix |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1685 |
| Koordinate | 37°16′N 68°28′E / 37.267°N 68.467°E |
  Tigrova jaruga Tigrova jaruga u Tadžikistan | |
Prirodni rezervat Tigrova jaruga (ru. Государственный природный заповедник Тигровая балка; tadž. Мамнуъгоҳи давлатии табии Бешаи палангон, Državni prirodni rezervat Beshai Palangon) smještenog u međurječju rijeka Vahš i Pandž u jugozapadnom Tadžikistanu. Nakon spajanja, ove rijeke nastavljaju kao Amu-Darja, najveća rijeka u Srednjoj Aziji, koja teče do Aralskog jezera.
Prirodni rezervat je osnovan u studenom 1938. godine kako bi se zaštitio danas izumrli Kaspijski tigar koji je nekad nastanjivao dijelove rezervata. Posljednji tragovi i tijelo u prirodnom rezervatu Tigrova jaruga viđeni su u ljeto 1954. godine.[1]
Tigrova jaruga je velika ravna površina s tri riječne poplavne terase prekrivene aluvijalnim tlom. Dio doline Vahš nalazi se na nadmorskoj visini od oko 325 m. Neki lokaliteti na lijevoj obali graniče se sa Kaškakumskim pijeskom i uzdižu se do 530 m. Najviša oblast su planine Hodža-Kazijon koje se nalaze na 1.000-1.200 m nadmorske visine, na zapadu rezervata.[2]
Tugaj je vrsta riparijskih šuma (lug uz vodotok) koje se kao dio rezervata protežu preko 40 km u pravcu jugozapad-sjeveroistok na površini od 460 km².[3] Tugajske šume u rezervatu predstavljaju najveću i najnetaknutiju tugajsku šumu ove vrste u središnjoj Aziji, i to je jedino mjesto na svijetu gdje je ekosustav azijske topole tugaj sačuvan u svom izvornom stanju na području ove veličine. Zbog toga su Tugajske šume Prirodnog rezervata Tigrova jaruga upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2023. godine.[4][5]
Tugajske šume u rezervatu čini vodootporno i termofilno drveće i grmlje otporno na sol, kao što su azijska topola ili plava topola, džida ili oleaster (kultivirana stabla masline koja su se renaturalizirala, ponekad se tretiraju kao vrsta Olea oleaster - divlja maslina) i multiramose tamarix.
Od životinjskih vrsta, ovdje živi oko 300 baktrijskih jelena, ali i drugih vrsta kao što su: crnorepa gazela, prugasta hijena, zlatni čagalj, tropska mačka, vepar, dikobraz,[5] te za lov uvedene vrste: barska nutrija, vuk, crvena lisica i divlja ovca urijal.[1] BirdLife International je identificirao rezervat kao Važno područje za ptice (IBA) jer podržava značajan broj populacija raznih vrsta ptica, bilo kao stanarice, bilo kao prezimljujuće ili selice. Neke od značajnijih vrsta su: patka gogoljica, mali vranac, stepski sokol, obična liska, ždral, velika sjenica i dr.[6]
Nekontrolirani lov i ribolov rezultirali su smanjenjem brojnosti mnogih životinjskih vrsta.[7] Također, biofizički procesi i svojstva prirodnog krajolika Prirodnog rezervata Tigrova jaruga neizravno su pogođeni gospodarskim aktivnostima (navodnjavana poljoprivreda i ispaša stoke) koje se provode na susjednim zemljištima, pa je vodni otisak uvelike smanjen.[5]
Rezervat Beshai Palangon
Vodotok u rezervatu
Čaplja danguba u rezervatu
Patka gogoljica na donjem toku Pandža
Tadžikistanski fazan (Phasianus colchicus bianchii) u razervatu
.jpg)
- 1 2 V. G. Heptner, A. A. Sludskii, A. G. Bannikov, Mammals of the Soviet Union. Volume II, Part 2: Carnivora (Hyaenas and Cats), Smithsonian Institution and the National Science Foundation, Washington DC), 1992. (engl.) prijevod sa (rus.) originala iz 1972., str. 95.–202.
- ↑ Rezervat Tigrova Greda. visitworldheritage.com, 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. svibnja 2017. Pristupljeno 7. rujna 2025.(rus.)
- ↑ Tigrova Greda - Rezervat prirode u Tadžikistanu. Arheološki magazin. Pristupljeno 7. rujna 2025.(engl.)
- ↑ Tadžikistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 7. rujna 2025.
- 1 2 3 Tugajske šume. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 7. rujna 2025.(engl.)
- ↑ "Rezervat prirode Tigrovaja Balka", Informativni list o važnim područjima za ptice, BirdLife International, 2013. (engl.) Pristupljeno 7. rujna 2025.
- ↑ Safari. visitworldheritage.com, 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. siječnja 2025. Pristupljeno 7. rujna 2025.(engl.)
 |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tigrova jaruga |
- Zapovednik "Tigrovaya Balka" Arhivirano 21. svibnja 2017., službena stranica (tadž.)
- Državni prirodni rezervat "Tigar Balka" Arhivirano 4. ožujka 2016. (tadž.)
| Kulturna baština (3) | Mjesta kulturne baštine drevnog Huttala (2025.) • Put svile: Koridor Zarafšan-Karakum1) (2023.) • Predurbano središte Sarazma (2010.) | |
|---|---|---|---|
| Prirodna baština (2) | Nacionalni park Tadžik (2013.) • Tugajske šume Prirodnog rezervata Tigrova jaruga (2024.) | ||
| Nematerijalna svjetska baština (7) | Čakan, umjetnost vezenja (2018.) • Falak (2021.) • Nasredin hodža, tradicija kazivanja anegdota3) (2022.) • Proslava nove godine, Novruz2) (2016.) • Oši Palav, tradicionalni objed i njegov društveni i kulturni kontekst (2016.) • Uzgoj i tradicionalna proizvodnja svile za tkanje2) (2016.) • Šašmakom glazba4) (2008.) | ||
|
1) Zajedno s Uzbekistanom i Turkmenistanom; 2) Zajednička svjetska baština više zemalja; 3) Zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Turska, Turkmenistan i Uzbekistan); 4) Zajedno s Uzbekistanom | |||