Prošper Akvitanski

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Sveti Prošper Akvitanski (Akvitanija, kod Augustorituma, oko 390. - Rim, pretorska prefektura Italije, 455.), bio je kasnoantički kršćanski pisac i povjesničar. Bio je učenikom svetog Augustina, uredskim pisarom pape Lava I. i prvim nastavljateljem sveopćeg povjesničarskog djela Chronicona sv. Jeronima.

Prošperova djela bila su izvorom za poznato povjesničarsko djelo crkvenog naučitelja sv. Bede Časnog Historia ecclesiastica gentis Anglorum.

Spomendan mu je 25. lipnja.[1]

Pored ostalih napisao je ova djela:

  • Capitua Caelestiana
  • Carmen de ingratis
  • De gratia Dei et libero arbitrium contra collatorem
  • De vocatione omnium gentium.
  • Epistulae
  • Epitaphium Nestorianae et Pelagianae haereseon.
  • Exposito Psalmorum
  • Liber sententiarum ex operibus
  • Epigrammata
  • Liber epigrammatum ex sententiis sancti Augustini
  • Epigrammatum ad Flavianum Zajedno s papom Lavom I.
  • Epitoma chronicorum.
  • Poema conjugis ad uxorem.
  • Pro Augustino responsiones ad excerpta Genuesium
  • Responsiones ad capitula Gallorum
  • Responsiones ad capitula obiectionum Vincentianarum
  • Liber Sententiarum

Bilješke[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Theodor Mommsen (Hrsg.): Chronica minora saec. IV.V.Vi.VII. MGH Auct. Ant. 9. Berlin 1892; sadržja na internetu (sadži Prošperovu kroniku).
  • Alexander Yoon Hwang: Prosper of Aquitaine: A Study of His Life and Works. Washington 2009.
  • Steven Muhlberger: The Fifth-Century Chroniclers: Prosper, Hydatius, and the Gallic Chronicler of 452. Leeds 1990.
  • Gereon Becht-Jördens: Und dieser erregt die Herzen mit campanischem Gras ...". Zu den Epigrammen des Prosper Tiro von Aquitanien gegen Pelagianer, Nestorianer und Semipelagianer. In: Manuel Baumbach u. a. (Hrsg.): Mousoppolos Stephanos. Festschrift für Herwig Görgemanns (Bibliothek der klassischen Altertumswissenschaften N. F., 2. Reihe 102). Universitätsverlag C. Winter, 1998, S. 278-308 ISBN 3-8253-0748-4

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]