Promina (općina)

Izvor: Wikipedija
Promina
Promina (grb).gif
Promina na karti Hrvatska
Promina
Promina
Promina na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Načelnik općine Tihomir Budanko
Naselja u sastavu općine Bobodol, Bogetić, Čitluk, Lukar, Ljubotić, Matase, Mratovo, Oklaj, Puljane, Razvođe, Suknovci[1][2]
Površina 139,41 km2
Stanovništvo (2011.) 1.136
Broj stanovnika
Promina, Šibensko-kninska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Bobodol 23 21
Bogatić 24 22
Ljubotić 35 18
Lukar 78 59
Matase 50 38
Mratovo 56 47
Oklaj 469 410
Puljane 52 38
Razvođe 170 137
Suknovci 67 49
Čitluk 112 104

Ukupno
[uredi]
1317 1136 943
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Poštanski broj 22320 Drniš

Promina je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Teritorij općine Promina proteže se od obronaka planine Promine prema zapadu, uz središnji dio rijeke Krke. Sa svoje sjeveroistočne strane granici s područjem Knina, a s južne Drniša. Područje općine obuhvaća naselja: Oklaj, Razvođe, Lukar, Suknovci, Marasovine, Matasi, Puljani, Ljubotić, Čitluk, Mratovo, Bogetić[3] (Bogatić),[4] Podi, Nećven i Bobodol.

Općina obuhvaća veliki dio površine Nacionalnog parka "Krka".

Župa Promina koja se prostire u ovoj općini sastoji se od ovih sela: Oklaja, Razvođa, Lukara, Suknovca, Matasa, Marasovina, Ljubotića, Puljana, Selina, Nečvena, Čitluka, Poda, Mratova i Bogetića.[3]

Središte župe preneseno je 1690. god. u Oklaj-Kulu.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema podacima DZS-a iz 2011. godine broj stanovnika u prominskim mjestima:[5]

  • Bobodol - 23
  • Bogetić - 24
  • Čitluk - 112
  • Lukar - 78
  • Ljubotić - 35
  • Matase - 50
  • Mratovo - 56
  • Oklaj - 469
  • Puljane - 52
  • Razvođe - 170
  • Suknovci - 67
Općina Promina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4240
4312
4279
5059
5462
5620
6005
5971
6367
6525
6296
5052
3404
2574
1317
1136
943
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Drniš. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest[uredi | uredi kôd]

Najstariji ostaci ljudi na području Promine pronađeni su u mjestu Mratovo i datiraju iz neolitika. Od plemena najprije je nastanjuju Iliri (pleme Liburna).

Područje općine Promina dobilo je naziv po liburnskom gradu Promoni kojeg su od Liburna preoteli Dalmati pritom pomaknuvši svoju granicu s drugim ilirskim plemenima na rijeku Krku. 34. godine pr. Kr. priključuju im se Rimljani koji osnivaju svoj logor na Burnumu (arheološki lokalitet sa sačuvanim ostacima rimskog logora postoji i danas). Nalazi se između dva polja: Petrovog i Kosovog.

Iz vremena starohrvatske države pronađeno je nekoliko nalaza u mjestu Lukaru.

U desetom stoljeću prvi put se spominje crkvena općina Promina koja obuhvaća relativno veliko područje ispod planine Promine. U mjestu Mratovo nalazi se najstarija crkvica iz starohrvatskih vremena (14. st.).

Od 10. stoljeća prostor nastanjuju istaknute hrvatske plemićke porodice od kojih je najznačajnije ime hrvatskog kralja Petra Svačića iz Bogetića. Hrvatsko plemstvo u to vrijeme podiže nekolio gradova kao što su Nečven, Rog, Kamičak, Čučevo, Bogočin.

Na području Promine rođen je i kardinal Juraj Utišinović Martinušević koji se istaknuo u borbi protiv Turaka kao i hrvatski ban Marko Mišljenjović također poznati borac protiv Turaka.

U 14. stoljeću pustinjaci reda Sv. Pavla naseljavaju otočić Visovac na rijeci Krki gdje podižu crkvu i samostan. 1445. na otočić dolaze franjevci iz Bosne, te na njemu podižu franjevačku crkvu i samostan. U samostanu su pokopani brojni velikaši iz tog kraja. Samostan ima veliku biblioteku bogatu rijetkim starim knjigama, a u njemu se čuva i sablja Vuka Mandušića koji je poginuo u borbi s Turcima 1648.

1522. godine Turci zauzimaju Prominu što uzrokuje veliko iseljavanje stanovništva prema zapadu. Turci smještaju posadu u Oklaj i podižu građevinu Bandalovića kulu za smještaj straže koja je trebala kontrolirati okolne puteve, te grad Šušelj u Lukaru radi obrane od Mlečana, Morlaka i uskoka. Lokalno stanovništvo pružalo je veliki otpor Turcima te je desetkovano u tom razdoblju, a u to vrijeme među stanovništvom harala je i kuga. 1688. Promina biva oslobođena od Turaka, a 1795. godine Promina pada pod vlast Austrije.

U drugoj polovici 19 st. u Promini dolazi do narodnog preporoda i na vlast dolaze narodnjaci. Godine 1919. godine zajedno s ostalim krajevima ulazi u sastav Kraljevine Jugoslavije, a 1945. godine ulazi u sastav bivše Jugoslavije. Sedamdesetih godina prošlog stojeća dolazi do značajnog iseljavanja stanovništva.

U neovisnoj Hrvatskoj, od 1991. godine do 1995. godine prolazi kroz sustavno razaranje i pljačku od strane srpskog agresora: tzv. milicije SAO Krajine, "Martićevaca" i drugih paravojnih jedinica, te JNA. U tom razdoblju prisilno je iseljeno oko 2.000 hrvatskih civila, 36 je ubijeno, a ostatak je pretrpio sustavno maltretiranje, zatvaranje i otimanje imovine. U agresiji je uništeno i pet katoličkih crkvi na području Promine. 1995. biva oslobođena u operaciji Oluja.

Godine nakon rata obilježava intenzivna obnova ratom porušenih objekata i infrastrukture, te povratak stanovnika.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Kanjon rijeke Krke čije stranice se na pojedinim mjestima uzdižu u visini i do 200 metara.

Slapovi u kanjonu rijeke Krke:

  • Bilušića buk
  • Brljan slap (Ćorić slap)
  • Slap Manojlovac - najveći slap na rijeci Krki (ukupna visina 60 m)
  • Slap Rošnjak ili Sandovjel
  • Slap Miljacka
  • Jezero Brljan.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Narodne novine 86 28.7.2006. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
  2. Tablični prikaz
  3. a b c Promina- povijest župe Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
  4. [1]
  5. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Promina (općina) koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.