Pronalazak u Hramu
Pronalazak u Hramu poznato i kao Isus među učiteljima – epizoda je iz ranog života Isusa Krista, opisana samo u Evanđelju po Luki (Lk 2). To je jedini događaj iz kasnijeg Isusovog djetinjstva spomenut u kanonskim evanđeljima.[1][2]
_-_James_Tissot_-_overall.jpg)
Epizoda je opisana u biblijskom odlomku (Lk 2, 41–52). Isus, u dobi od dvanaest godina, prati svoju majku Mariju i Josipa te veliku skupinu rođaka i prijatelja na hodočašće u Jeruzalem, prema običaju – odnosno za blagdan Pashe.
Na dan povratka Isus se zadržao u Jeruzalemskom hramu, dok su Marija i Josip mislili da se nalazi u povratnoj skupini. Nakon jednodnevnog putovanja shvatili su da Isusa nema, vratili su se u Jeruzalem i pronašli ga tri dana kasnije.[3]
Pronašli su ga u Hramu kako raspravlja s učiteljima, „slušajući ih i postavljajući im pitanja”.[4] Oni su bili zadivljeni njegovim razumijevanjem i odgovorima.
Kada ga je Marija prekorila, Isus je odgovorio: „Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?” (Lk 2,49)[5]
Gubitak Isusa tradicionalno se smatra Trećom žalošću Marije, a Pronalazak u Hramu je Peto radosno otajstvo krunice.
Katolički teolog Friedrich Justus Knecht tumači gubitak Isusa: „Marija je izgubila Isusa bez vlastite krivnje; no s kolikom Ga je tugom tražila, s kolikom radošću pronašla! Mi gubimo Isusa vlastitom krivnjom kada se od Njega odvajamo smrtnim grijehom. Ovo je najveća od svih nesreća, jer tko je izgubio Isusa, izgubio je sve, i nikada ne može biti sretan bez Njega. Onaj koga je zadesila ova nesreća mora tražiti Isusa s tugom i suzama pokore, i ponovno će Ga pronaći u Hramu (Njegovoj Crkvi), ako se pomiri s Bogom dobrom i skrušenom ispovijedi.” [6]
Cornelius a Lapide navodi tri bitne stvari: 1. Priličilo je da dijete postavlja pitanja učenim ljudima, a ne da ih poučava. 2. Isus je dao primjer mladima da ih pouči skromnosti i želji za slušanjem i učenjem — „Ako neće biti učenici istine, postat će učitelji zablude”, piše Beda Časni. 3. Postavljajući pitanja, Isus je potaknuo učitelje da i oni pitaju njega, kako bi ih poučio svojim odgovorima.[7]
William Robertson Nicoll smatra da se „tri dana” računaju od trenutka kad su ga roditelji posljednji put vidjeli, jer bi mjesto prenoćišta i Hram bili prvo što bi pregledali u potrazi.[8]
F. W. Farrar dodaje da se događaj mogao odvijati u jednoj od brojnih prostorija uz dvorište Hrama.[9]
Papa Ivan Pavao II. opisuje događaj kao: „radost pomiješanu s dramom”. Isus sluša i postavlja pitanja „već zapravo kao onaj koji poučava”. Njegove riječi otkrivaju Sina potpuno posvećenog poslovima Oca, što pokazuje radikalnu narav Evanđelja gdje i najbliži ljudski odnosi stoje pred apsolutnim zahtjevima Kraljevstva Božjega. [10]
- ↑ Stefano Zuffi (2003). Gospel Figures in Art. Getty Publications. pp. 130–135. ISBN 978-0-89236-727-6.
- ↑ [ https://www.vatican.va/special/rosary/documents/popup/popup05_gau_en.html) "Fifth Joyful Mystery: The finding of Jesus in the temple", Vatican.va]
- ↑ The Bible Knowledge Commentary: New Testament edition by John F. Walvoord, Roy B. Zuck 1983 ISBN 0-88207-812-7 p. 210
- ↑ Lk 2, 46
- ↑ USCCB – NAB – Luke 2 usccb.org Preuzeto 29. studenoga 2025.
- ↑ Friedrich Justus Knecht. 1910. . A Practical Commentary on Holy Scripture. B. Herder
- ↑ Cornelius Cornelii a Lapide; Thomas Wimberly Mossman [(https://www.ecatholic2000.com/lapide/untitled-170.shtml) The great commentary of Cornelius à Lapide], London: J. Hodges, 1889–1896.
- ↑ Nicoll, William R., [(https://biblehub.com/commentaries/egt/luke/2.htm) Expositor's Greek Testament]
- ↑ Farrar, F. W. (1891), [(https://biblehub.com/commentaries/cambridge/luke/2.htm) Cambridge Bible for Schools and Colleges]
- ↑ John Paul II, Rosarium Virginis Mariae, 20 (2002)
.jpg)