Provins

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Provins
Zastava Provinsa
Grb Provinsa
zastava grb
Geslo: -
Paris plan pointer b jms.svg
Karta Francuske sa oznakom Provinsa
Koordinate : 48°33′35″N, 3°18′1″E
Vremenska zona : CET (GMT +1)
Uprava
Pokrajina Île-de-France
Departman Seine-et-Marne
Okrug Provins
Kanton Glavno mjesto 7 kantona
Zemljopis
Visina najniža: 86 m, najviša: 168 m, prosječna: 91 m
Površina 1472 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika 11667 stanovnika
Gustoća 793 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj 77160
INSEE kôd 77379
Službena stranica http://www.mairie-provins.fr/
Portal:Francuska

Provins je francusko mjesto u istoimenoj općini (komuna) koje broji 11,667 stanovnika (1999.), dok 12,814 živi u provinsu i širok okolici. Ovaj grad srednjovjekovnih Champagne sajmova je dospio na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine.

Provins je danas značajan po uzgoju ruža i proizvoda od ruža, osobito ružin džem, ružin med i slatkiši od ruža.

Veduta Provinsa

Uprava[uredi VE | uredi]

Srednjovjekovni festival uz gradske zidine

Prefektura Provins se nalazi u jugoistočnom dijelu francuske pokrajine (département) Seine-et-Marne i u njoj je upravno sjedište (arrondissement d’Provins) i kantona Provins, iako Provins nije najveći grad (to je Montereau-Fault-Yonne). Upravno sjedište ima ukupno 7 kantona, 125 općina i 112,020 stanovnika, dok provinški kanton ima 15 općina i 20,996 stanovnika.

Povijest[uredi VE | uredi]

Provins je za vrijeme Grofovije Champagne bio mjesto održavanja Champagne sajma koji je ključan za razvoj europske srednjovjekovne ekonomije. Ovaj sajam se održavao svake godine u francuskim pokrajinama Champagne i Brie u srednjem vijeku[1], a sastojao se u razmjeni tekstila, kože, krzna i začina. Važan je bio za razvoj europske ekonomije jer je na vrhuncu, u 13. stoljeću, prvi povezivao tekstilnu proizvodnju Nizozemske i Flandrije s talijanskim bojadisaonama i izvozim centrima, prije svega Genovom. Dakle, prvo povezivanje sjevera i juga Europe trgovačkom razmjenom.[2][3]

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Provins, grad srednjovjekovnih sajmova
Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Provins, grad srednjovjekovnih sajmova
Flag of France.svg Francuska
Godina uvrštenja: 2001. (25. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/873 UNESCO

Provins je nadaleko poznat po svojim srednjovjekovnim fortifikacijama, kao što su Tour César (Cezarov toranj) i dobro očuvane gradske zidine.

Crkva Svetog Quiriace (Collegiate) se također nalazi u gradu, a carica Galla Placidia joj je priskrbila vrijedne relikvije Svetog Jude, a kasnije je Henrik I. Šampanjski u Provins donio i svečevu glavu iz Jeruzalema i dao sagraditi crkvu u tu čast. Iako započeta u 12. stoljeću, zbog financijskih poteškoća grofova Champagnea, kupola je završena tek u 17. stoljeću. Po njoj su stare obitelji u gornjem gradu Provinsa nazivane "djecom kupole"[4]

  • Cezarov toranj
  • Gradske zidine
  • Crkva sv. Quiriace
  • Unutrašnjost crkve

Slavni stanovnici[uredi VE | uredi]

Provins je mjesto rođenja:

Prijateljski gradovi[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. ↑ M. M. Postan, E Miller eds., Povijest europske ekonomije, (Cambridge University Press) 1952., vol. 2, str. 230.
  2. ↑ R. L. Reynolds, "Trgovina sjevernjačkim tekstilom u Genovi, 117.9-1200.", Revue belge de philologie et d'histoire, 8.3 (1929:495-533)
  3. ↑ Elspeth M. Veale, Trgovina engleskim krznom u kasnom srednjem vijeku, 2. izdanje, London Folio Societ,y 2005. ISBN 0900952385, str. 65.-66.
  4. ↑ [1]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Provins.
v · r · u
Svjetska baština u Francuskoj
Flag of UNESCO.svg Kulturna dobra (39)
Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.)
 Francuska zastava
Prirodna dobra (3)
Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
Mješovita dobra (1)
Nematerijalna
svjetska baština (12)
Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.)

1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]  6) Francuski prekomorski posjedi  
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Provins&oldid=4012508"