Provins

Provins, grad srednjovjekovnih sajmova
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Francuska
Godina uvrštenja	2001. (25. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	–
Poveznica	UNESCO:873
Koordinate	48°33′32″N 3°17′58″E / 48.5589°N 3.2994°E
	Provins
	v; r; u;

Provins
Zastava	Grb
Geslo: -
Provins class=notpageimage\| Provins na karti Francuske
Koordinate : 48°33′32″N 3°17′58″E / 48.5589°N 3.2994°E / 48.5589; 3.2994 Vremenska zona : CET (GMT +1)
Uprava
Pokrajina	Île-de-France
Departman	Seine-et-Marne
Okrug	Provins
Kanton	Glavno mjesto 7 kantona
Zemljopis
Visina	najniža: 86 m, najviša: 168 m, prosječna: 91 m
Površina	1472 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika	11667 stanovnika
Gustoća	793 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj	77160
INSEE kôd	77379
Službena stranica	http://www.mairie-provins.fr/
Portal:Francuska

Provins je francusko mjesto u istoimenoj općini (komuna) koje ima 11.667 stanovnika (1999.), dok 12.814 živi u provinsu i širok okolici. Ovaj grad srednjovjekovnih Champagne sajmova je dospio na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine.

Provins je danas značajan po uzgoju ruža i proizvoda od ruža, osobito ružin džem, ružin med i slatkiši od ruža.

Uprava

Prefektura Provins se nalazi u jugoistočnom dijelu francuske pokrajine (département) Seine-et-Marne i u njoj je upravno sjedište (arrondissement d’Provins) i kantona Provins, iako Provins nije najveći grad (to je Montereau-Fault-Yonne). Upravno sjedište ima ukupno 7 kantona, 125 općina i 112,020 stanovnika, dok provinški kanton ima 15 općina i 20,996 stanovnika.

Povijest

Provins je za vrijeme Grofovije Champagne bio mjesto održavanja Champagne sajma koji je ključan za razvoj europske srednjovjekovne ekonomije. Ovaj sajam se održavao svake godine u francuskim pokrajinama Champagne i Brie u srednjem vijeku,^[1] a sastojao se u razmjeni tekstila, kože, krzna i začina. Važan je bio za razvoj europske ekonomije jer je na vrhuncu, u 13. stoljeću, prvi povezivao tekstilnu proizvodnju Nizozemske i Flandrije s talijanskim bojadisaonama i izvozim centrima, prije svega Genovom. Dakle, prvo povezivanje sjevera i juga Europe trgovačkom razmjenom.^[2]^[3]

Znamenitosti

Provins je nadaleko poznat po svojim srednjovjekovnim fortifikacijama, kao što su Tour César (Cezarov toranj) i dobro očuvane gradske zidine.

Crkva Svetog Quiriace (Collegiate) se također nalazi u gradu, a carica Galla Placidia joj je priskrbila vrijedne relikvije Svetog Jude, a kasnije je Henrik I. Šampanjski u Provins donio i svečevu glavu iz Jeruzalema i dao sagraditi crkvu u tu čast. Iako započeta u 12. stoljeću, zbog financijskih poteškoća grofova Champagnea, kupola je završena tek u 17. stoljeću. Po njoj su stare obitelji u gornjem gradu Provinsa nazivane "djecom kupole"^[4]

Cezarov toranj
Gradske zidine
Crkva sv. Quiriace
Unutrašnjost crkve

Slavni stanovnici

Provins je mjesto rođenja:

Guyot de Provins (12. stoljeće), koji je u svom djelu “La Bible” prvi put spomenuo kompas.
Marie Jules César Savigny (177-7–1851-), zoologinja
Dominique Ané, poznatija kao Dominique A (rođena 1968.), kantautorica

Prijateljski gradovi

Bendorf, Njemačka
Pingyao, Kina

Bilješke

↑ M. M. Postan, E Miller eds., Povijest europske ekonomije, (Cambridge University Press) 1952., vol. 2, str. 230.
↑ R. L. Reynolds, "Trgovina sjevernjačkim tekstilom u Genovi, 117.9-1200.", Revue belge de philologie et d'histoire, 8.3 (1929:495-533)
↑ Elspeth M. Veale, Trgovina engleskim krznom u kasnom srednjem vijeku, 2. izdanje, London Folio Societ,y 2005. ISBN 0900952385, str. 65.-66.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. svibnja 2006. Pristupljeno 8. kolovoza 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Provins

Stranice gradske općine (fr.)
http://www.provins-medieval.com/ Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. ožujka 2021. (Wayback Machine) Srednjovjekovni Prosvins (fr.)
Fotografije Provinsa Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. travnja 2012. (Wayback Machine) (fr.)
Provins na stranicama francuskog ministarstva kulture (fr.)

[1] M. M. Postan, E Miller eds., Povijest europske ekonomije, (Cambridge University Press) 1952., vol. 2, str. 230.

[2] R. L. Reynolds, "Trgovina sjevernjačkim tekstilom u Genovi, 117.9-1200.", Revue belge de philologie et d'histoire, 8.3 (1929:495-533)

[3] Elspeth M. Veale, Trgovina engleskim krznom u kasnom srednjem vijeku, 2. izdanje, London Folio Societ,y 2005. ISBN 0900952385, str. 65.-66.

[4] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. svibnja 2006. Pristupljeno 8. kolovoza 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[1]

[2]

[3]

[4]

v r u Svjetska baština u Francuskoj
	Kulturna baština (44)	Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi¹⁾ (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Djela Le Corbusiera (2016.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁵⁾ (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Maison Carrée (2023.) • Megaliti Carnaca i obale Morbihana (2025.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa ²⁾ (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli³⁾ (1998.) • Rudarski bazen Nord-Pas de Calaisa (2012.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea⁴⁾ (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.)
	Prirodna baština (7)	Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)⁴⁾ • Lagune Nove Kaledonije⁴⁾ (2008.) • Nacionalni park Réunion⁶⁾ (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.) • Vulkani i šume Mont Peléea i vrhova sjevernog Martinika⁴⁾ (2023.)
	Mješovita baština (2)	Pireneji-Mont Perdu³⁾ (1997.) • Te Henua Enata, Markižansko otočje (2024.)
	Popis nematerijalne svjetske baštine u Francuskoj (30)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske; ²⁾ Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja; ³⁾ Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske; ⁴⁾ Francuski prekomorski posjedi; ⁵⁾ Zajednička svjetska baština sedam zemalja (Argentina, Belgija, Francuska, Indija, Japan, Njemačka i Švicarska)