Provins

Provins, grad srednjovjekovnih sajmova
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Francuska
Godina uvrštenja	2001. (25. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:873
Koordinate	48°33′32″N 3°17′58″E / 48.5589°N 3.2994°E (WD)
	Provins
	v; r; u;

Provins
Zastava Provinsa	Grb Provinsa
Geslo: -
Provins class=notpageimage\| Provins na karti Francuske
Koordinate : 48°33′32″N 3°17′58″E / 48.5589°N 3.2994°E / 48.5589; 3.2994 (WD) Vremenska zona : CET (GMT +1)
Uprava
Pokrajina	Île-de-France
Departman	Seine-et-Marne
Okrug	Provins
Kanton	Glavno mjesto 7 kantona
Zemljopis
Visina	najniža: 86 m, najviša: 168 m, prosječna: 91 m
Površina	1472 km²
Stanovništvo
Broj stanovnika	11667 stanovnika
Gustoća	793 stan./km²
Ostalo
Poštanski broj	77160
INSEE kôd	77379
Službena stranica	http://www.mairie-provins.fr/
Portal:Francuska

Provins je francusko mjesto u istoimenoj općini (komuna) koje ima 11.667 stanovnika (1999.), dok 12.814 živi u provinsu i širok okolici. Ovaj grad srednjovjekovnih Champagne sajmova je dospio na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine.

Provins je danas značajan po uzgoju ruža i proizvoda od ruža, osobito ružin džem, ružin med i slatkiši od ruža.

Uprava

Prefektura Provins se nalazi u jugoistočnom dijelu francuske pokrajine (département) Seine-et-Marne i u njoj je upravno sjedište (arrondissement d’Provins) i kantona Provins, iako Provins nije najveći grad (to je Montereau-Fault-Yonne). Upravno sjedište ima ukupno 7 kantona, 125 općina i 112,020 stanovnika, dok provinški kanton ima 15 općina i 20,996 stanovnika.

Povijest

Provins je za vrijeme Grofovije Champagne bio mjesto održavanja Champagne sajma koji je ključan za razvoj europske srednjovjekovne ekonomije. Ovaj sajam se održavao svake godine u francuskim pokrajinama Champagne i Brie u srednjem vijeku,^[1] a sastojao se u razmjeni tekstila, kože, krzna i začina. Važan je bio za razvoj europske ekonomije jer je na vrhuncu, u 13. stoljeću, prvi povezivao tekstilnu proizvodnju Nizozemske i Flandrije s talijanskim bojadisaonama i izvozim centrima, prije svega Genovom. Dakle, prvo povezivanje sjevera i juga Europe trgovačkom razmjenom.^[2]^[3]

Znamenitosti

Provins je nadaleko poznat po svojim srednjovjekovnim fortifikacijama, kao što su Tour César (Cezarov toranj) i dobro očuvane gradske zidine.

Crkva Svetog Quiriace (Collegiate) se također nalazi u gradu, a carica Galla Placidia joj je priskrbila vrijedne relikvije Svetog Jude, a kasnije je Henrik I. Šampanjski u Provins donio i svečevu glavu iz Jeruzalema i dao sagraditi crkvu u tu čast. Iako započeta u 12. stoljeću, zbog financijskih poteškoća grofova Champagnea, kupola je završena tek u 17. stoljeću. Po njoj su stare obitelji u gornjem gradu Provinsa nazivane "djecom kupole"^[4]

Cezarov toranj
Gradske zidine
Crkva sv. Quiriace
Unutrašnjost crkve

Slavni stanovnici

Provins je mjesto rođenja:

Guyot de Provins (12. stoljeće), koji je u svom djelu “La Bible” prvi put spomenuo kompas.
Marie Jules César Savigny (177-7–1851-), zoologinja
Dominique Ané, poznatija kao Dominique A (rođena 1968.), kantautorica

Prijateljski gradovi

Bendorf, Njemačka
Pingyao, Kina

Bilješke

↑ M. M. Postan, E Miller eds., Povijest europske ekonomije, (Cambridge University Press) 1952., vol. 2, str. 230.
↑ R. L. Reynolds, "Trgovina sjevernjačkim tekstilom u Genovi, 117.9-1200.", Revue belge de philologie et d'histoire, 8.3 (1929:495-533)
↑ Elspeth M. Veale, Trgovina engleskim krznom u kasnom srednjem vijeku, 2. izdanje, London Folio Societ,y 2005. ISBN 0900952385, str. 65.-66.
↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. svibnja 2006. Pristupljeno 8. kolovoza 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Provins

Stranice gradske općine (fr.)
http://www.provins-medieval.com/ Srednjovjekovni Prosvins (fr.)
Fotografije Provinsa (fr.)
Provins na stranicama francuskog ministarstva kulture (fr.)

[1] M. M. Postan, E Miller eds., Povijest europske ekonomije, (Cambridge University Press) 1952., vol. 2, str. 230.

[2] R. L. Reynolds, "Trgovina sjevernjačkim tekstilom u Genovi, 117.9-1200.", Revue belge de philologie et d'histoire, 8.3 (1929:495-533)

[3] Elspeth M. Veale, Trgovina engleskim krznom u kasnom srednjem vijeku, 2. izdanje, London Folio Societ,y 2005. ISBN 0900952385, str. 65.-66.

[4] Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. svibnja 2006. Pristupljeno 8. kolovoza 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[1]

[2]

[3]

[4]

v r u Svjetska baština u Francuskoj
	Kulturna dobra (43)	Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi¹⁾ (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁵⁾ (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa ²⁾ (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli³⁾ (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea⁶⁾ (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.)
	Prirodna dobra (6)	Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)⁶⁾ • Lagune Nove Kaledonije⁶⁾ (2008.) • Nacionalni park Réunion⁶⁾ (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.)
	Mješovita dobra (1)	Pireneji-Mont Perdu³⁾ (1997.)
	Nematerijalna svjetska baština (12)	Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima³⁾ (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya⁶⁾ (2009.) • Gwoka⁶⁾ (2014.) • Procesija divova i zmajeva¹⁾ (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo ⁴⁾(2010.)
¹⁾ Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske ²⁾ Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja ³⁾ Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske ⁴⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja ⁶⁾ Francuski prekomorski posjedi