Psihofarmaci

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Psihoaktivne droge)
Jump to navigation Jump to search
Prikaz različitih psihofarmaka.

Psihofarmaci, psihoaktivne tvari ili psihotropne tvari su kemijske tvari, izrazitog farmakološkog učinka, koje mijenjaju moždanu funkciju, što rezultira s privremenom promjenom percepcije, raspoloženja, svijesti ili ponašanja. Drugim riječima, psihofarmaci su tvari koje djeluju na psihu, a obuhvaćaju različite lijekove, droge i druga sredstva ovisnosti.

Ovakve supstance se mogu koristiti kao lijek (posebice u liječenju neuroloških i psihičkih bolesti), rekreativno, u znanstvenim istraživanjima ili pak u spiritualne svrhe.

Mnogi psihofarmaci (u prvom redu stimulansi i depresori središnjeg živčanog sustava) izazivaju naviku, stoga dugotrajnom primjenom može doći do razvoja psihičke i/ili fizičke ovisnosti.

Podjela psihofarmaka[uredi VE | uredi]

Shema psihofarmaka[uredi VE | uredi]

Sljedeći Vennov dijagram pokušaj je organizacije i pružanja osnovnog prikaza najčešćih psihofarmaka u preklapajućim grupama i podgrupama bazirano na farmakološkoj klasifikaciji mehanizama djelovanja.[1][2] Predmeti u svakoj od podgrupa su približno bliski onima sa sličnim djelovanjem, te također prate ukupni smještaj sukladno legendi ispod dijagrama. Primarna preklapanja prikazana su mješanjem boja.


BlankDrugChart.png
HALUCINOGENI


Legenda[uredi VE | uredi]

  • Plavo: Jačina djelovanja stimulansa raste prema gore lijevo.
  • Crveno: Jačina djelovanja depresora raste prema dolje desno.
  • Zeleno: Psihodelično djelovanje halucinogena raste prema lijevo, a disocijativno prema desno. Predvidljivost učinka pada prema dolje desno, a potentnost se smanjuje prema dnu.
  • Pink bljedo: Takozvani "antipsihotici". Novi kontroverzni dodatak grafikonu.

Podsekcije[uredi VE | uredi]

  • Bijelo: Preklapanje svih tri glavnih sekcija (Stimulansi, Depresori i Halucinogeni) — Primjer: kanabis ima efekte iz sva tri odjeljka.
  • Magenta (purpurno): Preklapanje Stimulansa (Plavo) i Depresora (Crveno) — Primjer: nikotin ima učinke oba.
  • Cijan (svjetlo plavo): Preklapanje stimulansa (Plavo) i psihodelika (Zeleno) — Glavni psihodelici imaju i stimulirajući učinak.
  • Žuto : Preklapanje Depresora (Crveno) i disocijativa (Zeleno) — Glavni disocijativi imaju depresivni učinak.

Djelovanje psihofarmaka[uredi VE | uredi]

Postoje brojni načini na koji psihofarmaci mogu djelovati na mozak. Neki djeluje na neurone presinaptički, drugi djeluju postsinaptički dok neki ne djeluju na sinapsu, nego na akson. Slijedi pregled mehanizama djelovanja psihofarmaka:

  1. Spriječavanje akcijskog potencijala od početka
    • Lidokain, TTX (povezuju se s naponsko-povezanskim natrijevim kanalima, tako da akcijski potencijal ne putuje pri stvaranju minimalnog praga potencijala)
  2. Neurotransmiterska sinteza
    • Povećanje - L-Dopa, triptofan, kolin (prekursori)
    • Smanjenje - PCPA (inhibira sintezu 5HT)
    • Uzrokuje povečanje senzitivnosti pet osjeta, usljed povećanog broja signala koji se šalju u mozak.
  3. Neurotransmitersko pakiranje
    • Povećanje - MAO Inhibitori
    • Smanjenje - Resperin (strara praznine u sinaptičkim vezikulama kateholamina)
  4. Neurotransmitersko otpuštanje
    • Povećanje - Pauk crna udovica (Ach)
    • Smanjenje - toksin botulin (Ach), tetanus (GABA - gama aminomaslačna kiselina)
  5. Agonisti - Mimikrija originalnih NT i aktivacija receptora
    • Muskurain, Nikotin (Ach)
    • AMDA, NMDA (Glu)
    • Alkohol, Benzodijazepini (GABA)
  6. Antagonisti - Vezanje na receptor i blokiranje aktivacije
    • Atropin, Kurare (Ach)
    • PCP (Glu)
  7. Sprječavanje razgradnje acetilkolina -
    • Insekticidi, Nervni plin
  8. Sprječavanje ponovne pohrane
    • Kokain (DA), Amfetamini (E)
    • Triciklici, SSRI

- na osnovu predavanja u NSC 201, Vanderbilt University (opaska: predavanje na nižoj razini dodiplomske nastave nije dovoljni citat)

Psihoaktivne droge[uredi VE | uredi]

Disambig.svg »Droga« preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Droga (razdvojba).

Psihoaktivne droge (opojne droge, ili samo droge) su prirodne, polusintetske ili sintetske tvari u krutom, tekućem ili plinovitom stanju koje unošenjem u organizam dovode do (najčešće ugodnih) tjelesnih i psihičkih promjena. Većina droga djeluje na centar za nagradu u mozgu te može izazvati psihičku i/ili fizičku ovisnost.

Često se pogrešno nazivaju narkotici i opijati.

Termin narkotik (grč. ναρκῶ [narkō] – utrnuti) odnosi se na sve psihoaktivne tvari koje ublažuju bolove, izazivaju euforiju, otupljenje osjetila (anesteziju) ili dubok san (narkozu) [3], dok su “opijati” djelatne tvari dobivene iz opijuma.[1]
Prema tome, neke droge (npr. amfetamini) u strukovnom smislu nisu ni narkotici niti opijati. Morfin, s druge strane, je ujedno i narkotik i opijat.

Najčešće korištene droge (i druga sredstva ovisnosti) u Hrvatskoj su alkohol, duhan, kofein, marihuana, opijati, kokain i amfetamini.

Kratka povijest uporabe droga[uredi VE | uredi]

Upotreba psihoaktivnih droga nije nov fenomen. Arheološki dokazi ukazuju na to da uporaba psihoaktivnih tvari datira unazad bar 10,000 godina, a povijesni dokazi uporabe u okviru kultura kroz zadnjih 5,000 godina.[4]

Medicinska uporaba igra veliku ulogu, no potreba mijenjanja nečije svijesti prvenstveno je usmjerena na zadovoljavanje poriva žeđi, gladi i seksualne žudnje.[5]

Upućuju se kritike marketingu, dostupnosti i pritisku modernog života kao razlogu zašto je današnje društvo u toj mjeri preplavljeno gutanjem tableta, srkanjem kave, pijuckanjem piva, ali može se pogledati unazad u povijest, ili na dijete s njegovom željom za igrom više nego za drugim aktivnostima da bi se vidjelo da poriv je promjeniti stanje svijesti univerzalan.[6]

Ova povezanost nije ograničena na ljude. Začudan broj životinja konzumira različite psihoaktivne biljke i životinje, plodove pa čak i fermentirano voće, te jasno postaju intoksicirane. Tradicionalne legende o svetim biljkama često sadrže reference o životinjama koje su upoznale ljude o tome kako se koriste. [7]

Biologija sugerira evolucijsku povezanost između psihoaktivnih biljaka i životinja, kao i zašto ove kemikalije i njihovi receptori postoje u živčanom sustavu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • ^  (1996). Hrvatski opći leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  • ^ M.D. Merlin. Archaeological Evidence for the Tradition of Psychoactive Plant Use in the Old World. Economic Botany 57 (3): 295–323.
  • ^ Weil, Dr. Andrew (2004). The Natural Mind : A Revolutionary Approach to the Drug Problem (Revised edition), 15, Houghton Mifflin. ISBN 0618465138.
  • ^ Ibid.
  • ^ Samorini, Giorgio (2002). Animals And Psychedelics: The Natural World & The Instinct To Alter Consciousness, Park Street Press. ISBN 0892819863.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  • Opiate - Definitions from Dictionary.com. dictionary.reference.com. pristupljeno 4. srpnja 2008.