RMS Titanic

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Titanic
Titanic
Titanic
Državna pripadnost:
Velika Britanija
Government Ensign of the United Kingdom.svg
Klasa i vrsta putnički brod
Brodogradilište Harland and Wolff, Belfast, Sjeverna Irska
Porinuće 31. svibnja 1911.
Stavljen u službu 10. travnja 1912.
Status Više ne postoji (potonuo)
Glavne osobine
Istisnina 66 000 t
Dužina 269 m
Širina 28 m
Visina 56 m (do vrha dimnjaka)
Gaz 10.5 m
Brzina 25 čvorova
Kapacitet 3547 putnika
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma RMS Titanic. Za druga značenja, pogledajte Titanic (1997).

RMS Titanic je putnički brod koji je 14. travnja 1912. godine nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u Atlantskom oceanu.

Gradnja[uredi VE | uredi]

U Londonu 1907. godine sastali su se J. B. Ismay, predsjednik White Star Linea, i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (poslije Britannic), koje će konstruirati Tomas Andrews.

Gradnja Titanica počela je 31. ožujka 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269 i širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Maksimalna snaga iznosila je 51,500 KS s tri propelera koju je pokretala kombinacija niskotlačne turbine (srednji propeler), dok su ostale pokretala dva četverocilindrična klipna parna stroja. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".

Kratko putovanje[uredi VE | uredi]

Posljednja fotografija Titanica

Titanic je krenuo iz britanske luke Southampton na svoje prvo prekooceansko putovanje 10. travnja 1912. godine. Titanicovo prvo putovanje trebalo je biti prvo od mnogih prekoatlantskih putovanja toga broda.

U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u New York, kapetan Edward John Smith namjerno je krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanoga, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana kasnije, 14. travnja 1912. godine u 23,40 sati, Titanic se pri brzini od 22 čvora sudario sa santom leda, koja ga je i potopila u 2,40 sati. Titanic se prepolovio na dva dijela.

Broj žrtava[uredi VE | uredi]

Titanic je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je Carpathia. Od 2.223 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 706. Poginulo je ili ih se utopilo 1.517, od toga 1.360 muškaraca te 157 žena i djece.[1] Među njima i 27 Hrvata.

Kod ukrcavanja u čamce za spašavanje pazilo se - prema izričitoj zapovijedi kapetana Edwarda J. Smitha - da žene imaju prednost kod ukrcavanja: kako je potonuće i ukrcavanje na čamce trajalo gotovo tri sata, spašeno je 74% od svih žena na brodu, 52% sve djece i 20% svih muškaraca. Od muških se članova posade spasilo svega 21%; od 22 žene zaposlene na brodu, spasilo se međutim čak 20. Pripadnost privilegiranoj prvoj klasi je putniku davala otprilike 30% veću šansu za preživljavanje (uostalom, čamci su se nalazili na gornjim palubama broda, blizu sobama prve klase). Pripadnost ženskom rodu značila je, otprilike, 370% veću šansu za preživljavanje.[2]

Titanic je pronađen 1985. godine. Pronašli su ga Robert Ballard i Jean-Louis Michel.

Proročanstvo katastrofe[uredi VE | uredi]

Katastrofu Titanica četrnaest je godina prije predvidio Morgan Robertson u svojem romanu Futility, or the Wreck of Titan. Roman donosi priču o britanskom putničkom brodu Titan, koji, budući da je bio na glasu kao nepotopiv, nije imao dovoljno čamaca za spašavanje. Na putu prema New Yorku jedne je travanjske večeri udario u santu leda i potonuo u sjevernom Atlantiku. Iako je nakon katastrofe pravog Titanica ponovno objavio roman, s malim izmjenama, sličnosti su ostale zapanjujuće. Novi brod imao je 66.000 tona istisnine; Robertsonov je imao 70.000 tona istisnine. Stvarni je bio dugačak 882.5 stopa; fiktivni 800 stopa. Oba su imala 3 elise i brzinu od 24-25 čvorova. Oba su mogla nositi oko 3.000 ljudi i oba su imala čamce za spašavanje tek za jedan dio putnika. Oba su bila nazivana i 'nepotopivima'.

Titanicovo raspadanje[uredi VE | uredi]

Najpoznatija svjetska brodska olupina Titanic mogao bi, za otprilike dvadesetak godina, nepovratno nestati. Uzbunu su podigli podvodni istraživači koji su godinama redovno posjećivali ostatke čuvenog broda na dnu u kanadskim atlantskim vodama. Prilikom najnovije posjete uočili su da se hrđa proširila i zahvatila mnogo veći postotak površine na metalnim dijelovima čuvenog putničkog parobroda potopljenog nakon udara u ledeni brijeg tijekom prvog putovanja.

Neki od stručnjaka kažu da su višestruki pokušaji podizanja Titanica na površinu, kao i odobrene no ilegalne posjete turista i lovaca na potopljeno blago, mnogo doprinijele bržem korodiranju broda. Međutim, drugi tvrde da je uzrok ovako brzog hrđanja u inače hladnim vodama prije svega u pojačanom ribarenju iznad tog područja.

Smanjena količina ribe, kaže jedan od stručnjaka, znači i da je uništena prirodna regulacija količine mikroorganizama. Oni sada padaju na dno i biološkim putem pospješuju koroziju.

Tempo propadanja olupine takav je da, kako su znanstvenici izračunali, more i hrđa dnevno pojedu oko 300 kilograma željeza s Titanica. Paluba, časničke kabine i jarbol već su se urušili i nestali pod pijeskom, a hrđa je opasno zahvatila i pramac broda, čuven kao mjesto s kojeg je Leonardo DiCaprio u filmu Titanic uzvikivao: "Ja sam kralj svijeta!"

Hrvati na Titanicu[uredi VE | uredi]

Na Titanicu bilo je 30 hrvatskih putnika a preživjelo ih je samo troje. Preživjeli su Mara Osman-Banski iz Vagovine pokraj Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca pokraj Siska i Nikola Lulić iz Konjskog Brda pokraj Perušića.[3]

Popis stradalih i spašenih[uredi VE | uredi]

ime i prezime dob zavičajnost zanimanje status
Grga Čačić 18 Široka Kula kbr. 199, kotar Gospić poljodjelac stradao
Luka Čačić 36 Široka Kula kbr. 140, kotar Gospić poljodjelac stradao
Manda Čačić 21 Široka Kula kbr. 425, kotar Gospić poljodjelka stradala
Marija Čačić 30 Široka Kula kbr. 199, kotar Gospić poljodjelka stradala
Bartol Čor 35 Krčina kbr. 37, općina Bribir poljodjelac, zidarski radnik stradao
Ivan Čor 27 Krčina kbr. 45, općina Bribir poljodjelac, zidarski radnik stradao
Ljudevit Čor 20 Krčina kbr. 42, općina Bribir poljodjelac, zidarski radnik stradao
Joso Čulumović 17 Prvanselo kbr. 76, kotar Perušić stradao
Jovo Ćalić 17 Brezik kbr. 48, općina Medak stradao
Petar Ćalić 17 Brezik kbr. 20, općina Medak stradao
Branko Dakić 19 Gornji Miholjac trgovački pomoćnik stradao
Mirko-Zvonimir Dika 17 Crikvenica kbr. 54, općina Bribir poljodjelac, zidarski pomoćnik stradao
Jovan Dimić 52 Ostrovica kbr. 131, kotar Gospić poljodjelac stradao
Josip Draženović 33 Hrastelnica kod Siska poljodjelac stradao (tijelo pronađeno i pokopano u moru)
Ignjac Hendeković 28 Zdenčec, općina Čazma stradao (tijelo pronađeno i pokopano u Halifaxu, Kanada)
Ivan Jalševac 29 Topolovac kod Siska spašen (umro 1945. godine u Topolovcu)
Nikola Lulić 29 Konjsko Brdo, kotar Perušić spašen (umro 1962. godine u Hrvatskoj)
Milan Karajić 30 Kravarsko kod Velike Gorice stradao
Jeka Orešković 28 Široka Kula kbr. 9, kotar Gospić poljodjelka stradala
Luka Orešković 21 Široka Kula kbr. 128, kotar Gospić poljodjelac stradao
Marija Orešković 20 Široka Kula kbr. 248, kotar Gospić poljodjelka stradala
Mara Osman-Banski 31 Vagovina, općina Čazma spašena (umrla 1930. godine u SAD)
Stjepan Pavlović 32 Vagovina kbr. 118, općina Čazma stradao
Matilda Kramarić rođ. Peteranec 28 Vagovina, općina Čazma udovica stradala
Mate Pocrnić 18 Bukovac kbr. 10, općina Perušić poljodjelac stradao
Tomo Pocrnić 24 Bukovac kbr. 79, općina Perušić poljodjelac stradao
Mile Smiljanić 37 Smiljanić kbr. 65, općinsko poglavarstvo Podlapac poljodjelac stradao
Ivan Stanković 33 Galdovo kod Siska stradao
Ivan Strilić 27 Široka Kula kbr. 104, kotar Gospić poljodjelac stradao
Stjepan Turčin 38 Kupinec selo kbr. 142, općina Kravarsko poljodjelac stradao

Izvor: Hrvatski državni arhiv (HDA)[4]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (engl.) United States Senate Inquiry Report. Titanic, titanicinquiry.org, pristupljeno 14. veljače 2016.
  2. (engl.) "Titanic: As Told by the Survivor's", pristupljeno 6. rujna 2014.
  3. Hrvati i Titanic, intervju sa Slobodanom Novkovićem, razgovarao: Boris Jagačić, zg-magazin.com.hr, 5. travnja 2014., pristupljeno 14. veljače 2016.
  4. Hrvati na Titanicu, 17. muzejska edukativna akcija povodom Međunarodnog dana muzeja VODA, 2. 5. – 18. 5. 2012., Hrvatski državni arhiv, autorice izložbe: Maja Bejdić i Deana Kovačec, pristupljeno 14. travnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]