Rada Borić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Rada Borić
Rada Borić
Rada Borić, prosvjed za slobodu medija (Zagreb, 2016.)
Rođenje 11. rujna 1951., Zagreb
Portal o životopisima
Intervju za medije na manifestaciji Milijarda ustaje u Zagrebu 2022. godine

Rada Borić (Zagreb, 11. rujna 1951.) je hrvatska feministkinja, ženska i mirovna aktivistkinja, sveučilišna profesorica, lektorica. Jedna od osnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu (1995.), suosnivačica stranke Nova ljevica (2016.), članica koalicije Možemo!, zastupnica i novoizabrana zastupnica u Skupštini Grada Zagreba (2017.-2021.), zastupnica u Hrvatskom Saboru (2020.).

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođena je u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Koprivnici. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na kojemu je završila i poslijediplomski studij književnosti. Bila je dugogodišnja lektorica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture na Sveučilištu u Helsinkiju,[1][2][3] i predavačica kulturne povijesti Balkana na istom sveučilištu.[4] Kao Fulbrightova stipendistica predavala je i u SAD-u na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu (1983.-1985.).[4]

Autorica je prvog finsko-hrvatskog i hrvatsko-finskog rječnika (2007.) Rječnik sadrži više od 39 tisuća riječi, svakodnevnih izraza, i osnove gramatike hrvatskog jezika, a posebna je pozornost posvećena jezičnim razlikama finskoga i hrvatskoga, kao što je glagolski vid ili uporaba prijedloga i padeža. Kao poznata hrvatska feministica, Rada Borić je u njega uvrstila i ženski rod za sve imenice.[1]

Nakon višegodišnjeg boravka u Finskoj, u Helsinkiju, vratila se u Zagreb.

Tijekom Domovinskog rata aktivna je u Antiratnoj kampanji Hrvatske, a od 1993. u Centru za žene žrtve rata u podršci i radu s prognanicama i izbjeglicama, zagovarajući ljudska prava žena i manjina. Sudjelovala je u izradi prvog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu. Bila je jedna od osnivačica (1995.) i izvršna direktorica Centra za ženske studije (2008.-2016.), u kojemu je vodila kolegije o feminističkoj kritici jezika te različite projekte. Zalagala se za otvaranje Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke i organiziranje znanstvenog skupa Dani Marije Jurić Zagorke.

Prema časopisu Forbes, jedna je od sedam najmoćnijih feministkinja na svijetu (2010.).[5] Sudirektorica je poslijediplomskog seminara pri IUC-u u Dubrovniku, Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi (Feminisms in Transnational perspective), a bila je i članicom Upravnog odbora i podpredsjednica Europskog ženskog lobija.[5] Aktivna je u Ženskoj mreži Hrvatske od njezina početka, suosnivačica je nekoliko ženskih udruga (B.a.B.e, Ženska soba) te aktivna u feminističkom pokretu u regiji i svijetu. Jedna je od suorganizatorica Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju, sa završnim događajem održanim u Sarajevu (7-10.svibnja 2015.).

Jedna je od globalnih koordinatorica pokreta Milijarda ustaje (za Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, grčku, Makedoniju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju).[6]

Bila je članica koordinacijskog odbora inicijative žena Nobelovki za mir - Nobel women's initiative. Organizirala je posjet nobelovki Jody Williams i Shirin Ebadi u Zagreb. Danas je članica mreže medijatorica žena koje se bave rješavanjem sukoba - Mediterranean women mediators network, a sudjelovala je u mirovnim razgovorima na Cipru.

Suosnivačica je i potpredsjednica političke stranke Nova ljevica (18. 12. 2016.), a na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. izabrana je za zastupnicu u Skupštini Grada Zagreba. Ponovo je izabrana za zastupnicu na listi zeleno-lijeve koalicije Možemo-Nova ljevica-Zagreb je naš i Orah na izborima 2021. Od 22. srpnja 2020. je saborska zastupnica u 10. sazivu Hrvatskoga sabora, s mandatom u mirovanju od 15. rujna 2021. (zamjenica je zastupnica Ivana Kekin).[7] Predsjednica je Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, u četverogodišnjem mandatu (2021).

Izbor publikacija i tekstovi[uredi | uredi kôd]

  • The suitcase - Refugee Voices from Bosnia and Croatia, University of California Press, suautorica,1997.[8]
  • Gender and Catastrophe, antologija tekstova, urednica i autorica teksta Against the War: Women Organizing Themselves in the Countries of the Former Yugoslavia, Zed Books, 1997.[9]
  • Feminist Perspectives on Politics (ur. Chris Corrin), Routledge, 1999.[10]
  • Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa, u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rodnih stereotipa, ur. Valerija Barada, Željka Jelavić, Zagreb: Centar za ženske studije, Zagreb, 2004.[11]
  • Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije, Vladin ured za ravnopravnost spolova, urednica, 2007.[12]
  • Ženski identitet u jeziku, časopis Treća 1:1, str 37-44, Centar za ženske studije, Zagreb, 2017.[13]

Nagrade[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b Vlada RH - Ured za ravnopravnostInačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2007. Prvi finsko-hrvatski i hrvatsko-finski rječnik s imenicama i u ženskom rodu, pristupljeno 20. prosinca 2010.
  2. Net.hrInačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2021. Puhutteko kroaattia?, pristupljeno 20. prosinca 2010.
  3. Nomen[neaktivna poveznica] Prvi Finsko-hrvatsko-finski rječnik objavljen u Finskoj, pristupljeno 20. prosinca 2010.
  4. a b c d Centar za ženske studije Rada Borić, pristupljeno 10. ožujka 2011.
  5. a b c T-portal Mija Pavliša: Rada Borić na Forbesovoj listi najmoćnijih, 7. studenoga 2010., pristupljeno 10. ožujka 2011.
  6. Global Coordinators Archives. One Billion Rising Revolution (engleski). Pristupljeno 16. veljače 2022.
  7. Zastupnik data 1318. Hrvatski sabor. Pristupljeno 26. studenoga 2021.
  8. Mertus, Julie A.; Tesanovic, Jasmina; Metikos, Habiba; Boric, Rada. Siječanj 1997. The Suitcase: Refugee Voices from Bosnia and Croatia (engleski). Cornel West. ISBN 978-0-520-20634-2
  9. bloomsbury.com. Gender and Catastrophe. Bloomsbury (engleski). Pristupljeno 25. veljače 2022.
  10. Feminist Perspectives on Politics. Routledge & CRC Press (engleski). Pristupljeno 25. veljače 2022.
  11. Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa., u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rosnih stereotipa
  12. Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije
  13. Ženski identitet u jeziku
  14. Sudar, Nevenka. Predsjednik odlikovao direktoricu Centra za ženske studije Radu Borić. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Pristupljeno 25. veljače 2022.