Rada Borić
| Rada Borić | |
 Rada Borić, prosvjed za slobodu medija (Zagreb, 2016.) | |
| Rođenje | 11. rujna 1951., Zagreb |
|---|---|
| Portal o životopisima | |
.png)
Rada Borić (Zagreb, 11. rujna 1951.) je hrvatska feministkinja, ženska i mirovna aktivistkinja, sveučilišna profesorica, lektorica. Jedna od osnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu (1995.), suosnivačica stranke Nova ljevica (2016.), članica koalicije Možemo!, zastupnica i novoizabrana zastupnica u Skupštini Grada Zagreba (2017.-2021.), zastupnica u Hrvatskom Saboru (2020.).
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rođena je u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Koprivnici. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na kojemu je završila i poslijediplomski studij književnosti. Bila je dugogodišnja lektorica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture na Sveučilištu u Helsinkiju,[1][2][3] i predavačica kulturne povijesti Balkana na istom sveučilištu.[4] Kao Fulbrightova stipendistica predavala je i u SAD-u na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu (1983.-1985.).[4]
Autorica je prvog finsko-hrvatskog i hrvatsko-finskog rječnika (2007.) Rječnik sadrži više od 39 tisuća riječi, svakodnevnih izraza, i osnove gramatike hrvatskog jezika, a posebna je pozornost posvećena jezičnim razlikama finskoga i hrvatskoga, kao što je glagolski vid ili uporaba prijedloga i padeža. Kao poznata hrvatska feministica, Rada Borić je u njega uvrstila i ženski rod za sve imenice.[1]
Nakon višegodišnjeg boravka u Finskoj, u Helsinkiju, vratila se u Zagreb.
Tijekom Domovinskog rata aktivna je u Antiratnoj kampanji Hrvatske, a od 1993. u Centru za žene žrtve rata u podršci i radu s prognanicama i izbjeglicama, zagovarajući ljudska prava žena i manjina. Sudjelovala je u izradi prvog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu. Bila je jedna od osnivačica (1995.) i izvršna direktorica Centra za ženske studije (2008.-2016.), u kojemu je vodila kolegije o feminističkoj kritici jezika te različite projekte. Zalagala se za otvaranje Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke i organiziranje znanstvenog skupa Dani Marije Jurić Zagorke.
Prema časopisu Forbes, jedna je od sedam najmoćnijih feministkinja na svijetu (2010.).[5] Sudirektorica je poslijediplomskog seminara pri IUC-u u Dubrovniku, Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi (Feminisms in Transnational perspective), a bila je i članicom Upravnog odbora i podpredsjednica Europskog ženskog lobija.[5] Aktivna je u Ženskoj mreži Hrvatske od njezina početka, suosnivačica je nekoliko ženskih udruga (B.a.B.e, Ženska soba) te aktivna u feminističkom pokretu u regiji i svijetu. Jedna je od suorganizatorica Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju, sa završnim događajem održanim u Sarajevu (7-10.svibnja 2015.).
Jedna je od globalnih koordinatorica pokreta Milijarda ustaje (za Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, grčku, Makedoniju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju).[6]
Bila je članica koordinacijskog odbora inicijative žena Nobelovki za mir - Nobel women's initiative. Organizirala je posjet nobelovki Jody Williams i Shirin Ebadi u Zagreb. Danas je članica mreže medijatorica žena koje se bave rješavanjem sukoba - Mediterranean women mediators network, a sudjelovala je u mirovnim razgovorima na Cipru.
Suosnivačica je i potpredsjednica političke stranke Nova ljevica (18. 12. 2016.), a na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. izabrana je za zastupnicu u Skupštini Grada Zagreba. Ponovo je izabrana za zastupnicu na listi zeleno-lijeve koalicije Možemo-Nova ljevica-Zagreb je naš i Orah na izborima 2021. Od 22. srpnja 2020. je saborska zastupnica u 10. sazivu Hrvatskoga sabora, s mandatom u mirovanju od 15. rujna 2021. (zamjenica je zastupnica Ivana Kekin).[7] Predsjednica je Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, u četverogodišnjem mandatu (2021).
Izbor publikacija i tekstovi[uredi | uredi kôd]
- The suitcase - Refugee Voices from Bosnia and Croatia, University of California Press, suautorica,1997.[8]
- Gender and Catastrophe, antologija tekstova, urednica i autorica teksta Against the War: Women Organizing Themselves in the Countries of the Former Yugoslavia, Zed Books, 1997.[9]
- Feminist Perspectives on Politics (ur. Chris Corrin), Routledge, 1999.[10]
- Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa, u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rodnih stereotipa, ur. Valerija Barada, Željka Jelavić, Zagreb: Centar za ženske studije, Zagreb, 2004.[11]
- Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije, Vladin ured za ravnopravnost spolova, urednica, 2007.[12]
- Ženski identitet u jeziku, časopis Treća 1:1, str 37-44, Centar za ženske studije, Zagreb, 2017.[13]
Nagrade[uredi | uredi kôd]
- Vitezica Reda bijele ruže Finske[5] 2007.[4]
- nominirana za nagradu Amnesty Internationala Ginetta Sagan 2002.[4]
- Predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović odlikovao je Radu Borić Redom hrvatskog pletera, dok je obnašala dužnost direktorice Centra za ženske studije 2013.[14]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Vlada RH - Ured za ravnopravnost Inačica izvorne stranice arhivirana 23. srpnja 2007. Prvi finsko-hrvatski i hrvatsko-finski rječnik s imenicama i u ženskom rodu, pristupljeno 20. prosinca 2010.
- ↑ Net.hr Inačica izvorne stranice arhivirana 5. ožujka 2021. Puhutteko kroaattia?, pristupljeno 20. prosinca 2010.
- ↑ Nomen[neaktivna poveznica] Prvi Finsko-hrvatsko-finski rječnik objavljen u Finskoj, pristupljeno 20. prosinca 2010.
- ↑ a b c d Centar za ženske studije Rada Borić, pristupljeno 10. ožujka 2011.
- ↑ a b c T-portal Mija Pavliša: Rada Borić na Forbesovoj listi najmoćnijih, 7. studenoga 2010., pristupljeno 10. ožujka 2011.
- ↑ Global Coordinators Archives. One Billion Rising Revolution (engleski). Pristupljeno 16. veljače 2022.
- ↑ Zastupnik data 1318. Hrvatski sabor. Pristupljeno 26. studenoga 2021.
- ↑ Mertus, Julie A.; Tesanovic, Jasmina; Metikos, Habiba; Boric, Rada. Siječanj 1997. The Suitcase: Refugee Voices from Bosnia and Croatia (engleski). Cornel West. ISBN 978-0-520-20634-2
- ↑ bloomsbury.com. Gender and Catastrophe. Bloomsbury (engleski). Pristupljeno 25. veljače 2022.
- ↑ Feminist Perspectives on Politics. Routledge & CRC Press (engleski). Pristupljeno 25. veljače 2022.
- ↑ Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa., u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rosnih stereotipa
- ↑ Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije
- ↑ Ženski identitet u jeziku
- ↑ Sudar, Nevenka. Predsjednik odlikovao direktoricu Centra za ženske studije Radu Borić. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Pristupljeno 25. veljače 2022.