Radna zajednica (ustaški pokret)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Radna zajednica, prema Propisniku o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, jesu svi zbirnici, tabornici, logornici i stožernici koji obnašaju dužnost u jednome mjestu. U Radnu zajednicu također ulaze i dužnosnici ustaša i ustaškinja, Ustaške muške i ženske mladeži. Radna zajednica kao ustanova nastaje čim se u jednom mjestu nalaze dva zbira, dva tabora, dva logora ili dva stožera, bez obzira na to iz kojeg su dijela Ustaškog pokreta (ustaša, ustaškinja, Ustaške mladeži). Svrha je povezati i uskladiti rad svih dijelova Ustaškoga pokreta u selu, općini, kotaru ili velikoj župi. Zadaća mu je povezati sve članove i dužnosnike i organizirati skupne stastanke. Radna zajednica nosi ime prema naselju i ustanovi, pa je za zbir "Ustaša" - Hrvatski oslobodilački pokret - Zbirna (Taborska, ...) - ime mjesta. Radne sjednice saziva, vodi i zaključuje zbirnik, tabornik, logornik ili stožernik, a ako ne može sudjelovati, mijenja ga pobočnik za upravu. [1][2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ustaša: dokumenti o ustaškom pokretu / priredio Petar Požar. - Zagreb : Zagrebačka stvarnost, 1995., str. 302, ISBN 953-192-013-3
  2. Iz Propisnika o zadaći, ustrojstvu, radi u smjernicama "Ustaše" - Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, Narodne novine, br. 181 od 13. kolovoza 1942.