Radovan (hrvatski prijestolonasljednik)
| Radovan | |
|---|---|
| Plemićka kuća/obitelj | Trpimirovići |
| Otac | Dmitar Zvonimir |
| Majka | Jelena Lijepa |
| Vjera | katoličanstvo |
Radovan bio je hrvatski kraljević i prijestolonasljednik, sin Dmitra Zvonimira.
Bio je jedino muško dijete hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira i njegove supruge Jelene Lijepe, kraljevne iz mađarske vladarske dinastije Arpadovića. Imao je sestru Klaudiju.[1]
Pretpostavlja se da je preko oca bio potomak Stjepana, sina Svetoslava Suronje, koji se oženio Hicelom, plemkinjom iz mletačkog roda Orseolo.[2] S majčine strane, ujaci su mu bili ugarski kraljevi Gejza I. (1074. – 1077.) i Ladislav I. (1077. – 1095.), a djed mu je bio ugarski kralj Bela I.[3]
Kako je umro još za očeva života, Zvonimira je nakon smrti naslijedio nećak kralja Petra Krešimira IV., Stjepan, posljednji muški član dinastije Trpimirovića.[4]
Prvi put se spominje na proljeće 1078. godine u pratnji oca i majke, za vrijeme njihovoga susreta s papinskim legatom, kardinalom Petrom. Također, zabilježen je 1083. godine kada je njegov otac Zvonimir darovao nadbiskupu Lovri posjed „Konjuština”.[5]
Na Pagu i danas postoji predaja kako je Radovan došao na taj otok kako bi se izliječio od plućne bolesti.[5]
- Sonet „Kraljević Radovan”, Vladimir Nazor.[5]
- „Radovan i Ljudmila”, Krešimir Berto Balabanić.[5]
- „Kraljević Radovan”, Ida Fürst.
- ↑ Zekan 1990, str. 30-31.
- ↑ LZMK1.
- ↑ Zekan 1990, str. 9.
- ↑ Klaić 1982, str. 145.
- 1 2 3 4 Dragić 2011, str. 72.
- Zekan, Mate. 1990. Kralj Zvonimir - dokumenti i spomenici. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split - Arheološki muzej, Zagreb. Zagreb.
- Klaić, Vjekoslav. 1982. Povijest Hrvata. Knjiga prva. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb.
- Dragić, Marko. 2011. Zbilja o hrvatskom kralju Dmitru Zvonimiru u poeziji Vladimira Nazora. Časopis Hrvatskih studija. Centar Hrvatskih studija - Sveučilište Macquarie. Sydney. 7 (1): 61–87
- Svetoslav Suronja. Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 21. prosinca 2024.