Radovanj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Radovanj je gora[1] u Hercegovini, smješteno sjeveroistočno od Posušja. Visina Gradine (jugozapadna strana) je 1133 metra.

Pogled na Radovanj.jpeg

Položaj[uredi VE | uredi]

Na krajnjem jugozapadu i jugozapadno od Radovnja smješteno je posuško gradsko naselje. Sa zapada se nalazi Brina, strmi klanac Ričine koji razdvaja Radovanj od Starke. Na sjeveru je smješteno Tribistovo. Istočno je Čuturina brina, klanac koji odvaja Radovanj od lanca što sa sjeveroistoka zatvara Posuško polje. Najveći vrh mu je Snižnica (sjeveroistočna strana) sa svojih 1181 m.n.v.

Klima i biljni svijet[uredi VE | uredi]

Na Radovnju prevladava vrlo specifična klima. I dok podnožje ima kontinentalnu klimu sa utjecajem submediteranske i planinske, Radovanj, a posebno vrh Snižnica, imaju obilježja umjerene planinske klime zbog svoje velike nadmorske visine i blizine visokih planina. Zime su veoma oštre i snježne, a ljeta mahom topla. Bogat je hrastovom šumom prema kojoj je i najveće selo u Posušju dobilo ime Rastovača, ima dosta i običnog graba te gorskog javora, na plodnijim kotama se može naći i bukve. Najzastupljenija vrsta hrasta je kitnjak(dub), no ima i cera te na juznim obroncima i medunca. Sa južne strane u donjem dijelu grebena prema podnožju se nalazi šuma običnog bora, običnog bora ima po vrhovima Velika Gradina i Snižnica također. Po svim pokazateljima ovo je najviša točka u Europi na kojoj raste hrast koji zbog velike nadmorske visine i specifične klime kasno prolista a lišće mu opada u kasnu jesen ili čak u zimskom razdoblju.[2]

Životinjski svijet[uredi VE | uredi]

Brdo je bogato divljači posebno zecom i lisicom, a na vrhu vladaju orlovi. Vuk i divlja svinja su česti stanovnici, a ponekad doluta i medvjed. Lov je otvoren samo u zimskom periodu.[3]

Radovanj danas[uredi VE | uredi]

Radovanj je često puta opjevan u pjesmama kroz gusle i gangu. Dosta je pristupačan, pa ga u proljeće posjećuje dosta izletnika, pogotovo djeca. Požarni put vodi prema samom vrhu Gradini. Uz južne i istočne obronke prolazi cesta prema Tribistovu, Rakitnu i Parku prirode Blidinje. Na Gradini se nalaze dva antenska stupa sa RTV odašiljačima i telekomunikacijski primopredajnici preko kojih se Hercegovina i središnja Bosna povezuju sa svijetom. Prvi stup je postavljen 1975. godine. Godine 2003. je izbio požar u kojem je izgorjela jugoistočna strana, ali sada se polako oporavlja. Kod vrha Snižnica je kopana ruda.

Visina[uredi VE | uredi]

Ako bi se kao podnožje računalo Posuško polje koje zapravo i jeste podnožje onda bi se Radovanj svrstavao u kategoriju planina jer mu je onda relativna nadmorska visina veća od 500 m.

Koordinate: 43°29′14″N 17°20′24″E / 43.4870993°N 17.3399849°E / 43.4870993; 17.3399849

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Kolika mu je apsolutna odnosno nadmorska visina, a kolika relativna? Po apsolutnoj visini je planina, ali ako je mu je relativna visina manja od 1000, odnosno, visina od najvišeg vrha do podnožja koje je u visoravni, a ne na morskoj razini, onda bismo mogli govoriti o brdu. Posuško polje je na nadmorskoj visini od 610 m.
  2. Hrast na radovnju
  3. Lov na radovnju

http://www.infobiro.ba/article/401604 https://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/KLIMA/klimaBIH.php