Rasizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Rasizam je teorija, odnosno ideologija, po kojoj između rasa koje čine ljudski rod vrsta homo sapiens postoje duboke, biološki uvjetovane razlike, koje se ne mogu preći; odnosno, ako i mogu, to je "miješanje rasa" krajnje nepoželjno. Rase trebaju živjeti odvojeno. Pristaša rasizma je rasist.

Na odvajanju se bazirao npr. sustav apartheida u Južnoafričkoj Republici i isključivanje crnaca iz političkih prava na jugu SAD-a, koje se nakon ukidanja ropstva 1865. zadržalo sve do 1960-ih godina. (Vidi npr. članak Rosa Parks)

Gotovo uvijek, rasistička ideologija vezana je sa idejom da su neke rase vrednije, prirodno superiornije od drugih, pa je prirodno da budu u superironom položaju, te je dozvoljeno koristiti silu da se taj položaj održi i spriječi "kvarenje" rase. Najradikalniji oblik rasističke ideologije u suvremenoj povijesti je nacionalsocijalizam, koji razlikuje Arijce kao rasu gospodara, rase koje Arijcima mogu biti samo sluge ili robovi (npr. Slaveni), te rase koje trebe pobiti (Židovi, Romi); posljednja namisao realizirana je u Holokaustu. Židovi su bili progonjeni kao pripadnici niže rase, a ne kao vjera, čak i onda ako su im oba roditelja kršćani.

Rasizam su razvili europski antropolozi XIX. stoljeća, istražujući primitivne narode. Oni su zaključivali da je njihova "primitivnost" ne samo kulturno, nego i biološki uvjetovana, njihovim slabijim umnim sposobnostima. Koristili su pritom Darwinovu teoriju evolucije, obrazlažući kako su različite rase manje ili više odmakle u evolucijskom napretku u odnosu na izumrle pretke koje čovjek dijeli sa čovjekolikim majmunima (najviše naravno stanovnici zemalja iz kojih su bili ti antropolozi, najmanje crnci i osobito neke potkategorije među njima). Tako su iz Afrike i zaostalih dijelova Azije stizale vijesti o poluljudima-polumajmunima. Najpoznatiji je primjer orangutan, kojeg su opisivali kao ljudsko biće pokriveno dlakom i sa snažnom majmunskom čeljusti.

Obično se pretpostavljalo da je viši stupanj razvoja neke rase lako mjerljiv nekim fizičkim karakteristikama, npr. oblikom lubanje ili jednostavno njenim volumenom. Preciznija mjerenja su međutim pokazala da bitnih razlika u veličini lubanje među raznim rasama nema, te da kvocijent inteligencije nije povezan s veličinom lubanje.

Sam Darwin je ove teorije odbacivao, ukazujući da sve tzv. rase pripadaju istoj životinjskoj vrsti (homo sapiens), jer se jednostavno međusobno križaju, te da su danas lako vidljive razlike uvjetovane kulturnom, a ne prirodnom evolucijom, koja nije dovela do bioloških promjena.

Rasisti su na to uzvraćali da je križanje doduše moguće, ali da se križanjem pripadnika više i niže rase dobiva "iskvareni" primjerak koji se neopravdano pokušava "prošvercati" u višu rasu (a u najboljem slučaju je negdje u sredini). Npr. vlasnici robova na jugu SAD često su imali djecu sa svojim crnim robinjama, te ih smatrali potpunim crncima i držali kao robove, bez primisli o očinskim osjećajima. Kad je ropstvo ukinuto, žestoko se osuđivalo "miješanje rasa" (a osobito između crnca i bjelkinje).

Rasističke su teorije bile u službi europskog imperijalizma, argumentirajući da je prirodan poredak stvari da Europljani (bijelci) budu vladari nad drugim rasama u kolonijama. Pri tome se zanemarivalo da, iako postoje narodi koji žive na stupnju kamenog doba, mnogi vaneuropski narodi imaju dugu tradiciju visokorazvijene civilizacije, koje su još prije samo nekoliko stoljeća bile nadmoćne europskoj.

Kada su Europljani u XIX stoljeću počeli upoznavati primitivne kulture, rasistička je teorija imala neka racionalna uporišta. Podrobnija antropološka i druga istraživanja u XX. stoljeću pokazala su međutim da je "primitivnost" primitivnih kultura relativna: jedan lovac i sakupljač, iako je nepismen i posjetuje vrlo primitivna oruđa, iskazuje u svojem životu visoku inteligenciju i brojna znanja i vještine. Lingvistička su istraživanja pokazala da su, suprotno prvobitnim utiscima o tome da neka primitivna plemena govore jedva artikuliranim, poluživotinjskim jezicima, svi ljudski jezici vrlo slične osnovne strukture, daleko složenije od bilo kojeg životinjskog sustava simbola. Čak i najprimitivniji jezici imaju jednak potencijal kao i najrazvijeniji za izražavanje suptilnih, apstraktnih misli, iako ih naravno zbog kulturne zaostalosti ne koriste.

Ako neke razlike među raznim grupama koje se mogu nazvati rasom i postoje, one se iskazuju tek na velikom uzorku, u prosjeku, pa nikako ne mogu biti osnova da se pripadnike neke rase diskriminira. Npr. crnci u SAD pokazuju na testovima inteligencije niže rezultate (niži IQ nego bijelci. Diskusije se vode radi li se o kulturološki ili nasljedno uslovljenoj razlici. No, čak i ako je ovo drugo slučaj, još uvijek je oko 20 posto crnaca inteligentnije od prosječnog bijelca. Također, "uspjeh u životu" samo je u slaboj korelaciji sa IQ; zato svakome treba dati istu šansu. Nadalje, sične su razlike u rezlutatima na testu inteligencije nađene i između stanovnika različitih područja i zemalja koji pripadaju istoj rasi pa i istom kulturnom krugu. (Osim toga, što se rjeđe spominje, Azijati u SAD pokazuju bolje rezultate od bijelaca. Židovi pak pokazuju znatno bolje rezultate nego kršćani, ali to vrijedi samo za Aškenaze, a ne i Sefarde.)

Rasističke ideologije, iako su i dalje ekplicitno prisutne u nekim ekstremističkim političkim pokretima kao što je Ku Klux Klan, a implicitno znatno šire, nemaju po današnjem stanju znanosti nikakvu znanstvenu osnovu.

Rasizam prema drugim rasama[uredi VE | uredi]

Rasizam prema pripadnicima inih vjera[uredi VE | uredi]

Pojam WASP stavlja sve neprotestante u ljude nižeg reda.

Rasizam prema pojedinim skupinama naroda[uredi VE | uredi]

Rasizam prema zemljopisnom kriteriju ili jezičnom kriteriju.

Rasizam prema pojedinim narodima[uredi VE | uredi]

Vidi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Rasizam


Society.svg Nedovršeni članak Rasizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.