Ratina špilja
| Dodaj infookvir »špilja«. (Primjeri uporabe predloška) |
Ratina špilja je špilja na otoku Šćedru.[1][2]
Ratina špilja nalazi se na jugozapadnom dijelu otoka Šćedra, iznad uvale Spilski Dolac. S platoa oko špilje se pruža panoramski pogled na Pelješac i Korčulu.[2]
Na Šćedru nema motornog prijevoza, pa se do špilje može doći jedino pješačkom stazom koja iz Velog porta, glavne luke na otoku. Staza nije zahtjevna, osim donekle zadnji dio pred špilju, a do špilje treba oko sat vremena hoda. Staza je jasno označena i uređena za posjetitelje.[2]
Špilja se sastoji od ulaznog prostora te dviju odvojenih galerijskih prostorija. Dužina špilje je 23 metra, a najveća širina 8 metara. U špilju se ulazi sa sjeverozapada. Ulaz je nepravilnog oblika, širine oko 1 metra i visine od 1,7 metara, a na najužem dijelu se sužava na samo pola metra. Špilja se blago spušta prema jugu, do sjeverne galerije dimenzija 12 x 6 metara, visine do 5 metara. Pod ove prostorije je prekriven slojem zemlje na kojem su vidljivi brojni ostaci životinjskih kostiju. Na dnu sjeverne galerije je mali prolaz koji vodi do južne galerije, dimenzija 11 x 8 metara i visinu do 4 metra. Pod južne galerije je također prekriven slojem zemlje, vjerojatno nastale od materijala prenesenog iz sjeverne galerije. I ovdje su na tlu vidljivi ostaci životinjskih kostiju.[2]
Naziv špilje potječe od Ratomira, poznatog kao Rato, koji je krajem 20. stoljeća špilju pokazao arheolozima koji su tada istraživali druge arheološke lokalitete na otoku.[2]
Prva arheološka istraživanja špilje izveo je Grga Novak ,1923. godine, koji je prvi proveo arheološko sondiranje ograničenog opsega, pri čemu su pronađeni ostaci keramike iz željeznog doba.[2]
Godine 2025., objavljena je vijest o novim otkrićima u špilji. Novo arheološko istraživanje iznjedrilo je dokaze o životu na Šćedru iz kasnog neolitika, 3000 godina starije nego što se dosad mislilo. Tijekom kratkog istraživanja u iskopu dimenzija 1,5 x 1,5 metara, otkriveno je 250 ulomaka keramičkih posuda, 97 ulomaka životinjskih kostiju, 109 školjki i morskih puževa te 4 kremena artefakata. Uzeti su i uzorci ugljena koje se tek treba datirati radiokarbonskim datiranjem.[1]
Keramički nalazi su detaljno analizirani, te je otkriveno da 67 ulomaka posjeduje dijagnostičke elemente koji ukazuju na karakteristične polukuglaste zdjele s prstenastim obodom i djelomično uglađenim stijenkama. Pronađene posude su ukrašene urezanim geometrijskim motivima, što dokazuje povezanost sa hvarskom kulturom, a datirane su u 5. tisućljeće prije Krista (5000. – 4300. g. pr. Kr.).[1]
Isti oblici i ukrasi već su poznati iz nedaleke Grapčeve špilje na Hvaru, jednog od ključnih neolitičkih nalazišta na istočnom Jadranu. Ovo otkriće pokazuje da je Ratina špilja bila naseljena istovremeno kada i neka od najvažnijih prapovijesnih lokacija u regiji, pa se vjeruje da je imala ulogu u prapovijesnoj mreži naselja i trgovačkih ruta.[1]
Preliminarne analize sirovina korištene za alatke od kamena i kremena upućuju na to da je materijal vjerojatno dopreman s drugih jadranskih otoka i kopnenih područja, vjerojatno i s prekojadranskih lokacija, što potvrđuje tezu da su već u neolitiku postojale razvijene trgovačke i pomorske mreže koje su povezivale Hvar, Korčulu, Pelješac i šire područje istočnog Jadrana. Smatra se da je otok Šćedro, smješten usred važnih pomorskih ruta, bio ključno čvorište za komunikaciju i trgovinu prapovijesnih zajednica.[1]
Količina i značaj nalaza sugeriraju da je ovo mjesto bilo kontinuirano nastanjeno ili dugo korišteno kao sezonsko sklonište i radni prostor. Sljedeća faza istraživanja uključuje proširivanje iskopavanja na pristupni plato. Planirana dodatna trebali bi utvrditi eventualno postojanje kasnije faze hvarsko-nakovanske kulture, čiji tragovi zasad ostaju nedovoljno istraženi.[1]