Ravnica Mesara
Ravnica Mesara ili jednostavno Mesara (grčki: Μεσσαρά) aluvijalna je ravnica u južnoj Kreti. Proteže se oko 50 km u smjeru zapad-istok i 7 km od sjevera prema jugu, što je čini najvećom ravnicom na Kreti.
Na brežuljku na njezinome zapadnom kraju nalaze se ruševine Phaestusa,[1] a negdje u središtu su ruševine drevnog grada Gortysa. Od 1500. godine pr. Kr. do danas, ravnica se proširila za čak 6 km zbog nakupljanja aluvijalnog sedimenta. Utvrđeno je da je glina iz Mesare služila kao materijal za izradu minojske keramike, posebice s podnožja planina Asterousia na jugu i podnožja planine Ida na sjeveru.[2] U ravnici Messara razvijeno je maslinarstvo, vinogradarstvo i povrtlarstvo. Dio uzgojenih proizvoda plasira se na domaće tržište, no značajan dio proizvedenog maslinovog ulja izvozi se na europska tržišta. Ravnica Mesara također je staništem autohtonog konja Mesara.[3][4][5]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Phaistos. themodernantiquarian.com
- ↑ Joseph W. Shaw, A Lm Ia Ceramic Kiln in South-Central Crete: Function and Pottery Production, 2001, ASCSA, 172 pages ISBN 0-87661-530-2
- ↑ Hendricks, Bonnie. International Encyclopedia of Horse Breeds. University of Oklahoma Press, 1996, p. 283. ISBN 0-8061-2753-8.
- ↑ Jasper Nissen: Enzyklopädie der Pferderassen. Franckh-Kosmos Verlags GmbH & Co, Stuttgart 2003, ISBN 3-440-09723-4 (njem.)
- ↑ Archived copy. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. prosinca 2012. Pristupljeno 23. lipnja 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)