Razgovor:Žumberačka gora
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Žumberačka gora. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Speleološki objekti[uredi kôd]
Poštovani,
u poglavlju o Žumberačkoj gori navedeni su netočni podaci o speleološkim objektima. Duljina Grgosove špilje nije nikako 2000m! Zapravo, radi se o dva objekta u neposrdnoj blizini: Grgosova (Stara) špilja duljine 58m i dubine 19m, te Nova Grgosova špilja duljine 97m i dubine 14m. Valja znati da se ovi objekti nalaze u Samoborskom gorju, a ne na Žumberku, što su dvije morfološki odvojene cjeline.
Također, za napomenuti je da su Grgosove špilje jedini speleološki objekti na području Žumberka i Samoborskog gorja koji imaju koncesijsko odobrenje za posjet turista, dakle, otvoreni su za javnost.
Prema trenutnim podacima slijedeći objekti su na popisu najvećih: 1. špilja Provala, duljina 2161m, dubina 55m
2. špilja Bedara, duljina 1593m, dubina 113m
3. špilja Dolača, duljina 1262m, dubina 155m (najdublji spel. objekt na Žumberku)
Želio bih Vas upozoriti da u članku postoji i netočan podatak o prisutnosti runolista (Leontopodium sp.) na području Žumberka što do sada nije potkrepljeno nikakvim znanstvenim podacima.
Crni daždevnjak (Salamandra atra) je izuzetno rijetka vrsta, zabilježena višegodišnjim istraživanjima samo u nekoliko slučajeva u vršnom platou Žumberka (najčešće unutar speleoloških objekata) te je izuzetno mala vjerojatnost da će biti viđena od stane nestručnjaka, suprotno napisanom u članku.
S poštovanjem,
Tomica Rubinić, instruktor speleologije Hrvatskog speleološkog saveza, istraživač podzemlja Žumberka i Samoborskog gorja
2A05:4F46:E10:3D00:2045:57CC:9B83:F081 11:46, 27. siječnja 2023. (CET)