Razgovor:ArtWatch International

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku ArtWatch International.
Rad na člancima
Pismohrane:

Odjeljak »Problem kritike kvalitete i opravdanosti konzervatorsko-restauratorskih radova u Hrvatskoj«[uredi kôd]

Odjeljak »Problem kritike kvalitete i opravdanosti konzervatorsko-restauratorskih radova u Hrvatskoj« ni po čemu ne spada u članak o organizaciji ArtWatch International; brišem ga i prenosim ovdje. Tko želi, može mu naći mjesto na hrwiki, poštujući pravila WP:BVI, WP:N, WP:NI

U Hrvatskoj, povijesničari umjetnosti nemaju naročitih pretenzija, niti interesa za nadzorom kvalitete i opravdanosti konzervatorsko-restauratorskih radova. Osnivanjem Društva konzervatora Hrvatske, ipak postoji nada da će se ovo stanje izmijeniti i da će barem dio svoje aktivnosti usmjeriti u tom pravcu.[1]

Činjenica je da su četiri petine konzervatora-restauratora u hrvatskim muzejima bez ikakvog formalno priznatog konzervatorsko-restauratorskog obrazovanja, kao i da nije bilo nikakvog sustavnog pokušaja da se oni doškoluju. Pored toga, njih 50% ima samo srednju stručnu spremu (završenu srednju školu),te po hrvatskim propisima mogu samostalno obavljati radove na kulturnoj baštini, što je u čistoj suprotnosti sa većinom međunarodnih preporuka i standarda.[2][3][4] Isti problem postoji i u Hrvatskom restauratorskom zavodu.

U Hrvatskoj postoje tri osnovna studija školovanja konzervatora-restauratora, te većina kadrova koja rade na školovanju ovog kadra, ima samo dvije godine formalno priznatog konzervatorsko-restauratorskog obrazovanja. U visoko razvijenim europskim zemljama preporučeno trajanje školovanja konzervatora-restauratora je pet godina, što znači da se hrvatski kadar nikad ne bi mogao baviti ovom djelatnošću.[5] U Hrvatskoj je dovoljno odraditi jednogodišnje stažiranje i položiti stručni ispit, te se smatrati osposobljenim za rad na ovako osjetljivim predmetima.

Pored toga, zabrinjava činjenica da je stanje u hrvatskim muzejima po pitanju čuvanja i zaštite umjetnina mizerno, kao i da je svaka dosadašnja vlast jako malo sredstava preusmjeravala za ove potrebe. Na prste jedne ruke se mogu izbrojati muzeji u Hrvatskoj, koji imaju kvalitetno i svjetski riješenu mikro klimu, rasvjetu i čuvaonice, a pogotovo način pakiranja i transport umjetnina, te primjenu kompatibilnih materijala kod čuvanja i izlaganja.

Iako postoji zakonska obaveza da restauratorske radionice moraju biti kvalitetno i na svjetskom nivou opremjene, toga u Hrvatskoj nema.[6]

Iako u Hrvatskoj postoje tri studija konzerviranja-restauriranja, te četiri konzervatorsko-restauratorske udruge, još uvijek ništa nije urađeno da donošenju opće prihvaćenih i propisanih načela konzerviranja-restauriranja.[7] Nesporna je i uloga nadležnih državnih tijela, prije svega ministarstva kulture, koje izdaje dopusnice za rad, te kontrolira rad svih službi koje rade na baštini.[8] U Hrvatskoj, licencu za rad mogu dobiti čak i osobe sa srednjom stručnom spremom i to usprkos činjenici da Komitet za konzerviranje restauriranje Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM CC) i Europska konfederacija konzervatorsko restauratorskih udruga ECCO za samostalni rad na konzerviranju restauriranju kulturne baštine zahtijevaju obrazovanje razine sedam europskog kvalifikacijskog okvira, odnosno petogodišnji studij konzerviranja restauriranja.

Izvori

  1. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/konzervatori.html Pristup stranici 28.11.2012.
  2. Definition of profession,Copenhagen 1985. www.icom-cc.org/47/about-icom-cc/definition-of-profession/
  3. ECCO COMPETENCES FOR ACCESS TO THE CONSERVATION-RESTORATION PROFESSION,usvojeno na generalnom zasjedanju ECCO-a 13.06.2010. u Briselu
  4. http://www.hrmud.hr/admin/fckeditor/File/Sekcija%20restauratora/Popis%20restauratora%20i%20preparatora%20koji%20rade%20u%20hrvatskim%20muzejima.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 24. ožujka 2014. (Wayback Machine) Pristup stranici 23.04.2014.
  5. http://www.encore-edu.org/ENCoRE-documents/cp.pdf Str.4,pristup stranici 23.03.2014.
  6. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/126462.html Pristup stranici 28.11.2012.
  7. http://www.iic-hrvatskagrupa.hr/tabor.html Pristup stranici 4.05.2014.
  8. http://www.novilist.hr/Kultura/U-obnovi-spomenika-vladaju-razlicite-prakse Pristup stranici 4.05.2014.

ponor (razgovor) 18:25, 23. listopada 2021. (CEST)[odgovori]