Razgovor:Branko Mikulić

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Branko Mikulić.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno.
Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu.
Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~).
Novi ste na Wikipediji? Dobro došli! Pročitajte naš uvodni tečaj.

Rad na člancima

Pismohrane:

Tekst preurediti iz idiotske (rahmetli, najveći,..) u normalnu formu. Mir Harven 20:39, 9. studenog 2005. (CET)

Teskt mi je sumljiv, malo pogledati da nije copy/paste. Andrej Šalov

Ma sigurno je copy/paste. I smiješan, uz to. Mir Harven 21:43, 9. studenog 2005. (CET)

Prebacujem tekst ovdje. Srediti, pa vratiti (by Sombrero):

Branko Mikulić (10. 06. 1928. Podgrađe kod Gornjeg Vakufa – 12. 04. 1994. Sarajevo) Branko Mikulić je najveći političar sa područja općine Gornji Vakuf, koji ostavio velikog traga bosanskohercegovačkoj politici. Zajedno sa rahmetli Hamdijom Pozdercom bio je najrelevantniji političar koji je profilirao autentičnu BiH politiku. Za naš kraj značajan je i zbog naglog ekonomskog razvoja naše općine čiji je ekonomski napredak u to doba bio srazmjeran njegovom usponu na političkoj ljestvici. Ekonomski razvoj naše općine je plod njegovog živog interesovanja i želje da pomogne svome rodnom kraju. Za vrijeme njegovog političkog uspona na našoj općini otvoreni su sljedeći privredni objekti: Tvornica obrade metala (TOM), Tvornica konfekcije BORAC , Tvornica opruga Unis-Gornji Vakuf i Tvornica namještaja Šipad kasniji GV-mebl , Rudnik željezne rude Radovan i Rudnik lignita Gračanica . Branko Mikulić je učesnik Narodno-oslobodilačkog rata od 1943. godine, sekretar partijskih komiteta u nekoliko srezova i predsjednik Skupštine sreza Sarajevo. 1965. godine izabran za sekretara Centralnog Komiteta Saveza komunista BiH, a poslije toga za sekretara Izvršnog komiteta Centralnog Komiteta Saveza komunista BiH. 1967. godine izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH. Od 1969. do 1978. bio je predsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista BiH i član Predsjedništva Centralnog komiteta saveza komunista Jugoslavije. Ovaj period burnih rasprava o postojanju ili nepostojanju nacije Bošnjaka-muslimana , je najplodnije političko doba Branka Mikulića. Zajedno sa nizom političara porijeklom iz BiH uspio je našu državu promovirati kao ravnopravnu u bivšoj federalnoj državi. Uloga Branka Mikulića i njegove političke generacije je u tome neprocijenjiva. Radom na novom Ustavu gosp. Mikulić je uspio da nametne preuređenje Jugoslavije sa jednog dosta centralizovanog u fedaeralno uređenje bivše države. U periodu između XI i XII kongresa Saveza komunista Jugoslavije bio je član Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije sa jednogodišnjim mandatom. 1982. izabran je za predsjednika Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine. Bio je predsjednik Organizacijskog komiteta XIV Zimskih olimpijskih igara »Sarajevo 84«. Zahvaljujući njegovom radu u Organizacionom komitetu u Sarajevu su održane jedne od najbolje organizovanih zimskih olimpijskih igara. 1984. izabran je za člana Predsjedništva SFR Jugoslavije i s te dužnosti za predsjednika Saveznog izvršnog vijeća.Predsjenik Saveznog izvršnog vijeća bio je u periodu od 16.05.1986. do 30.12.1988.g. Podnio ostavku na funkciju predsjednička SIV-a, što je prva takva ostavka u bivšoj Jugoslaviji, zbog već vidnog raspada nekadašnje države i nacionalističke agresije Srbije na federalne institucije. Agresiju na Bosnu i Hercegovinu dočekao je u Sarajevu , iako teško bolestan ,aktivno se uključio u diplomatsku i političku promociju nezavisne Bosne i Hercegovine. Umro i sahranjen u Sarajevu(12.04.1994.), gradu kojeg je volio i poštovao. Objavio je knjige: »Za šta a protiv čega« (Sarajevo, 1975), »Rasprave« (Sarajevo, 1978) i »Titovim putem« (Sarajevo, 1979).