Razgovor:Dan antifašističke borbe

Dio o ustanku u Srbu

Taj dio mora ići u neku povijesnu opskurnu ladicu a ne na Wikipediju.

Zašto.

Jedan takav ustanak, s tragičnim posljedicama, dogodio se 27. srpnja 1941. godine u mjestu Srb. Tom je prigodom po okolnim selima pobijeno oko dvije tisuće Hrvata. S obzirom da je u ustanku sudjelovalo i nekoliko komunista, službena je jugoslavenska politika upravo taj dan naknadno proglasila početkom »antifašističkog ustanka« u Hrvatskoj.

Taj ustanak organizirali su četnici iz Srba.

Najviše što se može na Wikipediji po mom sudu napisati je: Dan antifašističke borbe do 1990. obilježavao se 27. srpnja. Bez napomene o pušci koja je ispalila navodni prvi metak i bez navođenja gdje se navodno ispalio taj prvi metak. Pogotovo što je očito zašto se to slavilo na taj dan - ponižavanje Hrvata - do granice preko koje se ne smije ići.

Za ovo imam potvrdu ljudi koji znaju što se dogodilo, prošli su i preživjeli Bleiburg i Križni put.

Goran 23:45, 7. veljača 2007. (CET)

Htio ne htio, u Hrvatskoj službeno ne postoje praznici. I to je jedini kriterij ovdje: službeno nazivlje.--Donatus 00:01, 15. veljača 2007. (CET)

Praznik ili blagdan

Sasvim jasno praznik, jer samo u slučaju da se neki dan tiče vjere smatra se blagdanom. Goran 00:14, 13. veljača 2007. (CET)

Krivo! U Hrvatskoj postoji „Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj“ (N. N. 136/02. - pročišćeni tekst). U tom se zakonu ne spominju praznici, a blagdani su svi dani na koje se u Republici Hrvatskoj ne radi, te su među njima nabrojani:

1. siječnja  -  Nova godina

6. siječnja  -  Bogojavljenje ili Sveta tri kralja 

Uskrsni ponedjeljak

1.  svibnja  -  Praznik rada

Tijelovo

22. lipnja  -  Dan antifašističke borbe

25. lipnja  -  Dan državnosti

5.  kolovoza  -  Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

15. kolovoza  -  Velika Gospa

8.  listopada  -  Dan neovisnosti

1.  studenoga  -  Svi sveti

25. i 26. prosinca  -  božićni blagdani

Vraćam stoga izraz „blagdan“.--Donatus 07:22, 13. veljača 2007. (CET)

Nek' ti bude "blagdan". Ali taj tvoj zakonski citat ne znači da bi bilo bolje da se za taj dan govori da je praznik - dok god povijest ne utvrdi je li partizanski pokret isključivo antifašistički ili baš i nije.

Goran 00:10, 14. veljača 2007. (CET)

Na Wikipediji se ne piše ono što bi bilo bolje, nego ono što je činjenično stanje stvari. Sad se taj dan zove „blagdan“, a praznici u Republici Hrvatskoj ne postoje.--Donatus 07:19, 14. veljača 2007. (CET)

Učenici će i dalje ići na praznike, ferije i sl. Zamisli nešto ne postoji ako nije u "zakonu". Takve stvari čovjek bi očekivao od nekog zagriženog jurata (studenta prava), a ne od svećenika.

Goran 21:07, 14. veljača 2007. (CET)

TIGR

Mislim, da ni 21.6.1941 organiziran prva antifašistična akcija. To bi naj organiziral slovenskohrvaški TIGR (Trst Istra Gorica Rijeka), ustanovljen cca 1922.

P.S. Se opravičujem, da pišem slovensko, žal ne znam hrvaško in se mi zdi smešno na hr wikipedijo pisat angleško.

LP, Rok153.5.62.201 17:08, 18. kolovoz 2008. (CEST)

TIGR je ocito djelovao i prije pocetka 2. svj. rata. Mislim da nema smisla mijesati hrvatsko-slovenski pokret otpora fasizmu u tadasnjoj Italiji (cije osnivanje nema veze sa 2. svjetskim ratom) sa oslobodilackim pokretima u okupiranim zemljama.

Iako nije izricito receno, "prvi" imsplicira "prvi u okupiranoj Europi", a ne prvi sveukupno,ukljucujuci i one koji su se pobunili protiv fasizma "kod kuce". --Pancho W. Villa (razgovor) 17:28, 18. kolovoz 2008. (CEST)

Kriteriji

Da li slijedeći tekst (citiran iz članka) zadovoljava Wikipedijine kriterije? Molim članove zajednice da se izjasne.

“	Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti. U bivšoj SFRJ, kao Dan antifašističke borbe slavio se 27. srpanj – Dan ustanka naroda Hrvatske – što se ne veže uz antifašizam, već uz četništvo jer su tog dana započeli krvavi pohodi srbočetnika nad nedužnim civilnim stanovništvom po selima istočne Like, kao i na području Bosanskog Grahova i Drvara. Smatra se da su okrutni srpski koljači, koji se tobože prikazuju kao partizanski heroji, na najbrutalnije moguće načine izmasakrirali oko 6000 Hrvata, a njihovog duhovnog vođu i pastira, župnika Jurja Gospodnetića živog oderali i ispekli na ražnju. Unatoč svemu tome, Hrvatska država i dalje ignorira povijesne činjenice te svake godine, 27. srpnja, slavi "prvi pucanj ustaničke puške" u Srbu.	”
— Dan antifašističke borbe

Absol * 00:29, 27. kolovoza 2010. (CEST)

Naravno da zadovoljava, pogotovo što za sve to ima činjenične podloge. I ne samo to, već se predugo takve podatke tajilo. -- Bugoslav (razgovor) 00:57, 27. kolovoza 2010. (CEST)

Meni to i dalje previše liči na novinski članak, ne enciklopedijski. "Smatra se da su okrutni srpski koljači, koji se tobože prikazuju kao partizanski heroji, na najbrutalnije moguće načine izmasakrirali oko 6000 Hrvata, a njihovog duhovnog vođu i pastira, župnika Jurja Gospodnetića živog oderali i ispekli na ražnju." - Absol * 01:16, 27. kolovoza 2010. (CEST)

Absole, ne može ti "ličit" (=pituravat), ali može ti sličit.
U dilu teksta o kojem govoriš bi tribalo malo pojasnit i malo bolje napravit ono di se prišlo sa uvoda na ono što je stvarno bilo "... – što se ne veže uz antifašizam, već uz četništvo...". Ka' da nedostaje odlomak. Možda ga je autor zaboravia unit. Kubura (razgovor) 03:39, 27. kolovoza 2010. (CEST)