Razgovor:Europsko prvenstvo u košarci

Za nemat problema. Ništa podrugljivog se nije mislilo kad se stavilo hrvatski naziv za Beograd. Možda je to netkome podrugljivo, ali Biograd na Dunavu je sasvim u redu naziv (isto kao, primjerice, Frankfurt na Majni). --Kubura, 07.srpnja2005.

He,he... Kad smo već kod toga, treba Novo Mesto preimenovati u Novigrad na Krki, a grad Niš, s obzirom da je to neknjiževni naziv, treba preimenovati u Ništa. Ako netko ima drugih prijedloga, neka slobodno doda. --Zmaj 7 July 2005 15:39 (CEST)

Nije svako ime Bogom zadano. I Split se jedno vrijeme službeno nazivalo Spljetom, pa se taj oblik odbacilo. A Biograd kao naziv za Beograd postoji, nije to nikakva nova izmišljotina. Uporaba naziva Biograd nije prestala kao rezultat prir. razvitka jezika, nego je prestala s nastankom Kraljevine SHS. A iskreno rečeno, ja za Karađorđevićevske zakone ne marim. Englezi rabe Belgrade, Nijemci Belgrad, Italijani Belgrado... Zašto bi se mi Hrvati bojali rabiti hrv.naziv? Nadalje, vidim i da je Carigrad "ispravljen". Čemu to? Pa čak i na HTV-ovom Dnevniku ćete naići na oblik Carigrad. ---Kubura, 11. srpnja 2005.

Objasnit ću: hrvatsko ime za Beograd je Beograd. Ime "Biograd na Dunavu" se u današnjem hrvatskom više ne koristi, što se lako može provjeriti googleom. Može ga se spomenuti u dijelu članka o povijesnim imenima Beograda, ali u tablici europskih košarkaških prvenstava ili stranicama o pojedinim sportskim klubovima samo zbunjuje čitatelja.

Ime Carigrad se u hrvatskom koristi u povijesnim tekstovima o gradu prije propasti Turskog Carstva. Za Istanbul danas (tj. od 1920-ih) se uglavnom koristi Istanbul (npr. Carigrad je osvojen 1453., bombaški napad u Istanbulu). Postoje iznimke, uglavnom među sportskim novinarima, tako da bi se moglo ostaviti i ovdje, ali mislim da treba poštovati većinu.

Stavljanje dvojezičnih imena za belgijske gradove nije potrebno jer se u praksi već ustalilo jedno od dva imena (npr. Liege koji se nalazi u Valoniji i Antwerpen u Flandriji). Elephantus 10:33, 11 July 2005 (CEST)

Znam za povijesnu uporabu. Ali zašto zatirati naš naziv? Izrazi "kako govori većina" i "ustalilo se" ne smije biti vodilja u enciklopedijskim člancima. Primjerice, mnoštvo svijeta je govorilo "lična greška", rijetki su do 1990-ih govorili "osobna grješka" (jedini za kojeg znam da je to uporabio prije je bio pokojni Mladen Delić, koji je to jednom "izlanuo", pa je imao ozbiljnih problema na poslu). Pa što? Većina je bila u krivu, govorila je kako je govorila jer je drugačije bilo kažnjivo, pa se to ustalilo. I nismo se mirili sa time "većina tako govori, to se ustalilo". Ako je noga krivo izrasla, krivo je izrasla i ne prodaje se priča da je to tako prirodno. Nego se vrati kako ima biti. Što se tiče Liegea/Luyka i Antwerpena/Anversa, a i Helsinkija/Helsingforsa, ne povodi se za medijima kojima je teško zapamtiti jednu riječ više. Ti gradovi su dvojezični, i ako nemamo hrvatski naziv za njih, nazivajmo ih imenima tamošnjih autohtonih zajednica, i nije red nijednoj davati prednost. Uostalom, pogledaj bolje zemljopisne atlase i bolje auto-karte (ne ovo zadnje novotiskano, moram reći smeće). U suprotnom, nećemo biti ništa drugačiji od stranaca, novinara, posl.ljudi i političara koji kad govore o Hrvatskoj, govore o "jadranskim ostrvima"...----Kubura, 11.srpnja 2005.

Ne radi se o zatiranju naših naziva. Hrvatski jezik ima stabilni standardni oblik koji je prisutan u knjigama, novinama i, na kraju krajeva, drugim enciklopedijama i leksikonima. Neke su "naše" riječi i imena ušle u taj standard, a neke nisu. Ako koristiš nestandardne oblike, jezik izbija u prvi plan i čitatelja svjesno ili nesvjesno ometa u primanju poruke ("para uho"). Kad pišeš članak, trebaš misliti na čitatelja, korisnika.

Što se tiče imena Helsingfors, Luyk, Anvers, njih treba spomenuti u članku o dotičnim gradovima, a ne ondje gdje su od perifernog značaja, kao npr. u ovoj tablici. --Elephantus 18:04, 11 July 2005 (CEST)