Razgovor:Francuska revolucija
| Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Francuska revolucija. | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Pismohrane: | |||
Polovicom 18. st. pojavio se smjer nazvan prosvjetiteljstvom - oni su se zalagali za prevlast razuma nad neznanjem ,koj je moguće prevladati samo obrazovanjem ili prosvjetiteljstvom - i napravili su enciklopediju,želeći na jednom mjestu objediniti sva poznata znanja. Jedan od najpoznatijih mislilaca prosvjetiteljstva bio je Francois Voltaire [Fransoa Volter] - ciljevi - odvajanje crkve od države , graničenje kraljeve vlasti, podjela vlasti na zakonodavnu,izvršnu i sudskute zalaganje za slobodu i jednakost.Znantno su pridonjeli izbijanju revolucije. Francusko društvo uoči revolucije bilo je podjeljeno na tri staleža:svećenstvo,plemstvo,i treći stalež - bankari, vlasnici manufaktura,brodovlasnici,veletrgovci,obrtnici,najamni radnici,sirotinja i seljaci. S gospodarskim napretkom dio se građanstva sve više bogatio.Građani nisu imali utjecaja na državnu politiku.Nekoliko je uzastopnih nerodnih godina bilo razlog da se i onako težak život seljaka dodatno pogorša. Raskošni život dvora, brojni ratovi,materijalna pomoć američkim ustancima te drugi državni troškovi gotovo su ispraznili državnu blagajnu.Iako je Luj XVI reformama pokušavao popraviti stanje pokazalo se da je jedini izlaz povećanje poreza .Odlučio je sazvati skupštinu državnih staleža koja nije bila sazivana 175 g. zato da odgovornost ne padne samo na njega. 1789.g u svibnju bilo je najviše zastupnika trećeg staleža koji su htjeli da svaki zastupnik raspolaže svojim gasom, ali se plemstvo i svećenstvo nije složilo s tim te je kralj odlučio raspustiti skupinu, ali se treći stalež odbio razići i proglasili su se narodnom skupštinom. Pošto se Narodna skupština u srpnju proglasila ustavnom skupštinom kralju je ostalo jedino da silom tjera zastupnike. No kad se Parizom pročula vijest da kralj prikuplja vojsku ,stanonici grada su se pobunili i provalili u skladišta oružja , a zatim napali i tamnicu Bastille [ Bastilja ] , simbol kraljeva apsolutizma . Taj dan 14 srpnja 1789.g početak je Francuske revolucije , a danas se u Francuskoj slavi kao nacionalni praznik. Revolucija se brzo širila iz Pariza , te je skupština uinula feudalna podavanja i desetinu , čime je konačno ukinut feudalni poredak . Skupština je zatim usvojila Deklaraciju o pravima čovijeka. Većinu u Ustavotornoj skupštini imalo je krupno građanstvo nazvano žirondincima.U rujnu 1791g proglašen je ustav i Francuska postaje ustavnom monarhijom.Zakone je donosila Zakonodavna skupština , ali je kralj vetom mogao odgađati njihovo donošenje. Iako su zajamčene temeljne slobode i prava čovijeka opće pravo glasa nije proglašeno. Umijesto toga proglašen je cenz(popis,procjena imovine,granica prihoda) pa su pravo glasa imali samo punoljetni muškarci koji su imali visoke prihoda ili imovinu e plaćali određenu visinu poreza. Sitno građanstvo i sirotinja nisu imali koristi,i nisu bili zadovoljni revolucijom, te su prozvani jakobincima. Nije bilo zadovoljno plemstvo ni visoko svećenstvo kao ni kralj Luj XVI . U rujnu 1793 je proglašen novi perlament nazvan Konvent ,svrgnuo kralja i proglasio republiku. Jakobinci su u lipnju 1793 g.pod vodstvom Maximiliena Robespierra izvršili državni udar i zbacili žirondince i preuzeli vlast .Jakobinci su ukinuli ustav i uveli diktaturu i teror protiv svih sumnjivih ,posebice protiv plemstva i svećenstva. S novom revolucionarnom vojskom pobijeđeni su neprijatelji Francuske , ali Robespierre ni tada nije ukinuo diktaturu. Kad su pogubljeni neki njegovi suradnici ,Robespierre je uhićen i osuđen na smrt. Na vlast su ponovno došli žirondinci . Novim ustavom , donesenim 1795 g. ,formirano je novo tijelo izvršne vlasti nazvano Direktorij , vijeće petorice direktora.
Opet kolači?![uredi kôd]
"Marija Antoaneta je izjavila: Ako nemaju kruha, neka jedu kolače"
Već 200 godina se zna da Marija Antoaneta nije nikada rekla ništa slično, a ja to sada pročitam ovdje. Bože sačuvaj. A da ne pričam o tome kako je Marija Antoaneta starija od Luja XVI 5 godina... 87.250.113.209
!!![uredi kôd]
Delacroixova "Sloboda ..." nije prikaz ove revolucije nego Srpanjske revolucije 1830.!— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.18.143 (razgovor • doprinosi) 09:13, 15. travanj 2008.
Nedostaju izvori...[uredi kôd]
... za tvrdnje u tekstu. Ovi iznad možda imaju pravo, zašto nitko ne pogleda na internetu je li to ispravno, ili navede izvor za to? --Duma (razgovor) 21:36, 27. veljače 2010. (CET)