Razgovor:Goranci (Mostar, BiH)

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Goranci (Mostar, BiH).
Rad na člancima
Pismohrane:

Koji je službeni naziv za "srbu-četničku agresiju"? Taj mi termin nije baš za wiki. Srpska agresija? Znam da nije domovinski rat, ovo je BiH, oni to drukčije zovu. --Ante Perkovic 08:23, 23 kolovoz 2005 (CEST)

članka ispod nivoa wikipedije[uredi kôd]

Ovo treba malo dovest u red i izbacit nebitne stvari


Tekst ne valja. Inace nije "srbu-četničku agresiju" vec srbska ili tako nesto a četnici nisu ni ucestvovali. Daj uzobiljite se.


Ratovi[uredi kôd]

Ovo ovako ne ide u clanak. Srediti, pa vratiti:


Stanovništvo Goranaca je prije rata u BiH bilo pretežito hrvatsko sa srpskom manjinom. Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 svi srpski stanovnici sa područja Goranaca, a sa njima i stanovnici susjednog Bogodola odselili su se iz svog sela. Srbi kažu, da su strane tadašnjih vlasti "protjerani" i da je njihova imovina je oduzeta, opljačkana i spaljena ( kuće Matkovića i Vučijaka u Vučijak mahali, su spaljene, što se nije desilo ni u II svjetskom ratu, kada su bili sačuvani od strane komšija Ćorića, Talića, Đinkića i ostalih sa kojima su bili u kumovskim vezama). Srbi kažu, da su neki od njh su prošli kroz "ustaške" logore. Što srpska strana u tom kontekstu prišućuje su srpske pjesme o salati i mesu za vrijeme srpskih svadbi, skrivanje srpskog topništva u blizini Bogodola, slijetanje JNA-Helikoptera prije i uz rat, bombardiranje Goranaca i Bogodola, stalna radio-veza sa Nevesinjem i slično. Srpska strana prišućuje i činjenicu, da su goranački i bogodoljski Srbi za vrijeme agresije na Mostar stajali uz topove, dok su se gađale hrvatske kuće u mostarskim naseljima sa hrvatskom većinom. Kako hrvatski stanovnici Bogodola i Goranaca kažu, Srbi su se odselili sa svojom imovinom na svojim traktorima, kolima i sa teretnim vozilima, koja su dovezena iz Mostara.

Sa druge strane, Srbi iz Bogodola i Goranaca žive i rade u hrvatsko dominiranom zapadnom Mostaru - neprekidno i za vrijeme rata. Vučijaci primjerice prodaju sada svoje zemljište u Gorancima.

Jasenovac.info navodi, da je u Jasenovcu, u Donjoj Gradiški, stradalo 30 osoba iz Goranaca. Od tih 30 je većina Hrvata, što je po prezimenu prepoznatljivo (Bošnjak 2x, Marić 4x, Raič 5x, Slezak, Talić, Tomić) Pošto je Jasenovac.info dosta jednostran srpski, ti podaci još nisu verificirani, ali su važan podatak za one, koje to zanima.

Radi ilustaracije treba znati, da je dosta imena dva puta navedeno, kao primjerice za Gorance: Janjić Stojan (Šćepa), Goranci 1913 odnosno Janjić Stojan (Šćepo) Goranci 1913 ili Janjić Pero (Jovo) Goranci 1922 odnosno Janjić Pero (Jovo) Raška Gora 1941.

U Gorancima su živjele obitelji s četiri srpska prezimena tj. donji Goranci Vučijaci i Matkovići a gornji Goranci Ivaniševići i Janjići. Prije II. svijetskog rata te familije imale su oko 20 domaćinstava i oko 100 stanovnika. Srbi navode: Kad je na vlast došla ustaška NDH 58 srba imenom i prezimenom iz Goranaca i susjednog Bogodola a ispred katoličke crkve u Gorancima ustaše su u nepoznatom pravcu odvele i nikad nitko nije saznao ni gdje ni kuda. Činjenica je po tome, da je većina Srba u II. svjetskom ratu ostala živa u Gorancima.

Goranci - HR / BS / RS[uredi kôd]

Zanimljivo je viditi, da clanak o Gorancima postoji na 5 jezika: HR, BS, SR SH i njemacki.

Ja osobno mislim, da oni Srbi, cji su preci odselili iz Goranaca i koji Gorance znaju samo po prici, be bi trebali kvariti hrvatsku verziju. Sa velikim zanimanjem citam primjerice clanke o pocetku rata u BiH... na svim jezicima!

To svima preporucujem... zanimljivo je, kada je Srbima, Hrvatima i Bosnjacima poceo rat u BiH....

Lijep pozdrav!

Gorancanin u Njemackoj, koji je zapoceo i njemacki i hrvatski i sh clanak!  ;) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 79.225.38.160 (razgovordoprinosi) 11:11, 18. studenog 2014.