Razgovor:Gulliverova putovanja

Srediti pa vratiti u članak.

---

Opisi: Nasukavanje u Lilliput - Dne 5. studenog, kad u onim krajevima pocinje ljeto, u gustoj magli opazi kormilar hrid na pedeset sežanja od broda; ali je vjetar bio tako jak da nas je natjerao ravno na nju, i brod nam se razbije. Nas šestorica spustimo camac i uspijemo nekako da se otisnemo od broda i od hridine.

         Krajolik kod starog hrama - Kraj oko mene ucinio mi se samim vrtom, a ogradene njive, ponajviše po cetrdeset cetvornih stopa, nalikuju na same cvjetne lijehe. Te su njive izmiješane sa šumama od pol stanga, a najviše je drvece, koliko sam mogao rasuditi, visoko sedam stopa. 
          jedna njihova igra - Ima još jedna zabava, koja se prikazuje jedino pred carem i caricom i ministrom predsjednikom, u osobitim zgodama. Car polaže na stol tri tanka svilena konca, duga šest palaca; jedan je modar, drugi crven, treci zelen. Ti se konci odreduju za nagrade onima koje car izvoli odlikovati osobitim znakom svoje milost. Ceremonija se izvršava u svecanoj dvorani njegova velicanstva, gdje se kandidati moraju podvrci ispitu o svojoj vještini, koja je posve drugacija nego predašnja, i takva da ni izdaleka slicnu nisam vidio ni u kojoj drugoj zemlji u novom ili starom svijetu. 
          grad Mildendo - Tavanski prozori i kucna sljemena bijahu tako nacickani gledaocima te sam mislio da još nikad nisam vidio napucenije mjesto. Grad je prava cetvorina, jer svaka je strana zida duga pet stotina stopa. Dvije velike ceste što unakrst presijacaju grad i dijele ga na cetiri cetvrtine, široke su pet stopa. Ulicice i prolazi, u koje nisam mogao ulaziti, nego sam ih samo razgledao kako sam prolazio, široki su dvanaest do osamnaest palaca. U gradu se može smjestiti pet stotina tisuca duša; kuce imaju od tri do pet katova; tržišta i ducani obilno su opskrbljeni. 
          careva palaca - Vanjsko je dvorište cetvorina od cetrdeset stopa te obuhvaca dva druga dvorišta: u unutarnjem su dvorištu kraljevske odaje, koje sam jako želio da vidim, ali sam razabrao da je to vanredno teško; jer velike kapije iz jedne cetvorine u drugu samo su osamnaest palaca visoke i sedam palaca šitroke. No zgrade u vanjskom dvorištu u najmanju su ruku pet stopa visoke, pa ih ne bih mogao prekoraciti a da ih silno ne oštetim, premda su zidovi cvrsto gradeni od klesana kamena cetiri palaca debeli. 

Karakterizacija: Gulliver - Gulliver dolazi iz jedne obitelji koja se nastanila u Londonu. Bio je treci od pet sinova. Sa cetrnaest godina išao je Cambridge, u Emanuel College. Izucavao je navigaciju, matematiku i druge znanosti koje su mu poslije trebale. Sreca ga je služila i u najgorim slucajeviman kao kada se spašavao nakon što je brod lupio o hridinu i razbio se, a on je rekao:“Što se zbilo s mojim drugovima u camcu, ne znam kazati; ali sudim da su svi zaglavili. Ja sam pak plivao nasrecu, a vjetar i struja gonili me naprijed. ” Spasio se, ali su ga zarobili patuljci Liliputanci. Dali su mu jesti i piti, a on je obecao da im nece ništa uciniti. “Priznaje, cesto ga je snalazila napast, dok su mu gore - dolje hodali po tijelu, da zgrabi prvu cterdesetoricu i tresne s njima o pod... ”, ali ga je pekla savjest jer je vrlo pošten i drži obecanja. Liliputanci su dobro postupali s njim i dali mu slobodu. Postavili su mu uvjete za slobodu, a on ih je “potpisao sve s velikim veseljem. ” Pošto je vrlo volio citati i uciti, a dobro je pamtio brzo je naucio Liliputanski. Njegovu dosjetljivost pokazao je kad je uspio ugasiti požar - mokracom. Vedra su bila premala da bi Liliputanci uspjeli ugasiti požar, a Gulliver se jednostavno - pomokrio. Njegova dobrota i poštenje nije dobro prošlo jer je kraljeva pohlepa rasla te je htio više. Pomagao je Liliputancima u ratovanju s Blefušcanima (ukrao im ratne brodove), a kralj je htio potpunu pobjedu na što Gulliver nije pristao jer je pravedan i ne želi se mješati u politicke probleme dvaju država. Nakon osudenja saznajemo da se cak i u njemu može pojaviti strah od malih ljudi, pa bježi u Blefuscu od kuda se vraca doma. O djelu: Djelo je vrlo zanimljivo, ali ima po mojem zvani “Kraljevic i prosjak kompleks” - previše opisa. Da se pisac usredotocio na dogadaj djelo bi bilo zanimljivije. Isto tako želio bih reci da je u djelu mjestimice problem kao i u “Robinsonu Crusoeu” odnosno pisac spominje neke stvari pa kaže da ce o njima poslije govoriti i to dovodi u zbrku. Djelo mi se vrlo svidjelo.