Razgovor:Ivan Vitez od Sredne

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Ivan Vitez od Sredne.
Rad na člancima


Ovo je tekst koji je bio nadodan na kraj članka. Tekst treba uklopiti, a ne samo dodati na kraj! --Tycho Brahe 15:08, 19. ožujak 2007. (CET)


Od 1102. godine Hrvatska se nalazila u personalnoj uniji s Mađarskom, te ih je vezivala zajednička kraljevska kuća i u istraživanju toga razdoblja hrvatske povijesti uvijek treba imati na umu da je budimski dvor bio i hrvatski odnosno da se Hrvati u njemu nisu osjećali kao stranci ili kao gosti. U XV. stoljeću dvor ugarsko-hrvatskog kralja Sigismunda u Budimu postao je važnim kulturnim središtem Unije, dakle, kako Mađarske tako i Hrvatske. Veliku ulogu u stvaranju toga mađarskog humanističkog kulturnog kruga na budimskom dvoru imao je Hrvat, Ivan Vitez od Sredne, ostrogonski nadbiskup - ugarski primas, humanist i diplomat, latinist, matematičar i odgojitelj kralja Matijaša Korvina, jedno vrijeme i njegov kancelar, koji je poticao astrološka i astronomska istraživanja, imao astronomske sprave, a organizirao je i astronomski opservatorij u Ostrogonu. Ivan Vitez bio je u stranim zemljama dobro poznat kao veliki stručnjak u astronomiji i istraživanjima svemira. Njegov nećak bio je također značajno ime toga doba Ivan Česmički odnosno Janus Panonius.