Razgovor:Koala

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Koala.
Rad na člancima


Phascolarctos cinereus

Koala je životinjica sivog krzna, ponekad s malo bijelog. Ima veliki crni nos i velike dlakave uši. Koala ima dugačke ruke i kratke noge sa vrlo dugim i oštrim kljovama za lako penjanje i držanje na drveću. Gotovo nema repa.

Nekada ga nazivaju Koala medvjedić, ali to nije. Živi na drveću eukaliptusa i silazi na zemlju samo da bi prešao na drugo drvo.

Koala sjedne u rašlje drveta i tako spava većim dijelom dana, čak po 18 sati. Kreće se i hrani uglavnom tijekom noći. Jako je izbirljiv u hrani i jede samo lišće određenih vrsta eukaliptusa. Tekućinu dobiva iz lišća i zato vrlo rijetko pije vodu.

Koala je sisavac-tobolčar. Ženka donese na svijet samo jedno mlado. Nosi ga u tobolcu dok ne naraste da se može samo držati, a onda samo izlazi iz tobolca i penje se na njena leđa gdje ostaje dok ne odraste.

Koale su se vjerojatno prvi put pojavile u Australiji u vrijeme kad se Australija počela kretati prema sjeveru, polagano se odvajajući od Antarktika , prije nekih 45 milijuna godina. Najstariji fosili koala pronađeni u Australiji stari su preko 25 milijuna godina. Kako se klima mijenjala i Australija postala suhi kontinent, u prilagođavanju vegetacije razvilo se i eukaliptus drvo (Gum Tree) i koale su preživjele zaviseći o njemu za prebivanje a osobito za prehranu.

Domorodci su, vjeruje se, došli u Australiju prije 60 tisuća godina ili više. Koale su, kao i ostale australske životinje i ptice vrlo važan dio domorodačke kulture i pojavljuju se u mnogim domorodačkim legendama i mitovima. Iako su bile važna domorodačka prehrana, koale su živjele u vrlo velikim brojevima prije dolaska Europljana u Prvoj Floti 1788 godine. Prvi europljanin koji je opisao koalu je John Price. On ih je opisao u svom putovanju kroz Blue Mountains nedaleko od Sydneya, 1789 godine. Godine 1798 dano im je naučno ime: Phacsolarctos cinereus, što znači pepeljasto sivi medvjedić tobolčar. S vremenom je otkriveno da koale nisu medvjedi, već članovi posebne grupe sisavaca nazvani tobolčari, koji rađaju živo mlado i nose ga u tobolcu. Danas većina tobolčara živi u Australiji i dijelovima Nove Gvineje.

Koala, vjeruje se da na Domorodačkom jeziku, ili barem u većini od njih, jer u Australiji ih postoji nekoliko stotina, znači ne piti. No postoji i vjerovanje da je naziv izvorno nastao od Europskih doseljenika, od rijeci: cullewine, koolewong, colo, colah, kaola. Koala, karbro, boorabee i goribun.

Kako su se nove kolonije širile i počelo masovno krčenje šuma za poljoprivredu, uništavalo se prebivalište i izvor prehrane životinjskog i ptičjeg carstva. Europski došljaci vidjeli su u koali izvor krzna za bogato europsko tržište i u godinama sve do 1930 milijuni koala su ubijeni za krzno.

Već godine 1924 koale su iskorijenjene u Južnoj Australiji, opasno ugrožene u Novom Južnom Walesu i procijenjeno da samo oko 500 životinja živi u Viktoriji. U međuvremenu lov na koale prešao je sjeverno Queensland. 1919 godine Queenslandska vlada je proglasila šestomjesečnu otvorenu sezonu na koale i samo u tom vremenu 1 milijun je ubijeno. Iako je sezona službeno ostala zatvorena sve do 1927 godine, kad je sezona ponovo otvorena, preko 800.000 koala je ubijeno samo u jednom mjesecu. Zgroženost javnosti prema pokolju natjerao je vladu u svim Australskim državama da do kraja 1930-ih godina proglase koale zaštićenom vrstom. Nažalost, takav zakon nije donesen i za drvo eukaliptusa, o kojem koale ovise, te se rušenjem tog drveća nastavila opasnost koja prijeti koalama.

Danas u svim državama ostavljene su zaštićeni dijelovi šuma za kolonije koala. U tome prednjači država Viktorija, koja je prva potpuno zaštitila koale, njihove naseobine i prehranu. Koale su se oporavile i postale jedan od simbola Australije i pored klokana prateća slika uz ime Australija.