Razgovor:Kolosej

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Kolosej.
Rad na člancima

Ovo je jako glupi članak.Možda najgluplji kojega sam ikad pročitao.

Evo, sad je dobio šansu da bude bolji... da nam pomogneš i napišeš više? Krešimir Ižaković 12:47, 16 May 2005 (CEST)

Preuzeto sa Amfiteatar[uredi]

Koloseum je izgrađen tako da ima tri kata svodova sa polukružnim stupovima. Svaka kolumna odnosno stup izgrađen je u drugom stilu na svakom katu. Na prvom katu je dorski stil, slijedi jonski stil, te na trećem korintski stil. Četvrti viši kat je prekinut korintskim kapitelima.

Između stupova nalaze se mali pravokutni prozori. Iznad i između prozora su kamena podnožja stupova koji su nekad držali jarbole koji su bili korišteni za držanje lanene tende da bi gledatelji bili zaštićeni od jakih sunčanih zraka i vremenskih nepogoda, a tendu su postavljali mornari te ih zakačili za svoje brodove. (dužina horizontalnih motki bila je ograničena sa duljinom mediteranskih borova i težinom jarbola.) ako se malo bolje pogleda, i dalje se mogu vidjeti rupe kroz koje su jarboli bili ugurani.

Na vrhu Koloseum je ukrašen blistajućim pozlaćenim brončanim štitnicima, a svodovi su bili popunjeni sa obojenim statuama vladara i bogova. Dva velika ulaza, jedan na svakom kraju osi Zemljine vrtnje, korišteni su od strane vladara, a isto tako i od službenih prezentera showa. Ulazi su bili označeni sa ogromnim trijemovima , a vladar je imao i svoj vlastiti ulaz, odnosno prolaz koji je išao ispod sjedišta gledatelja i izranjao u njegovoj loži.

Čak i danas, Koloseum je vrlo impresivan, stoji kao slavna, ali i opasna građevina tadašnje Rimske imperijske moći i okrutnosti. Unutar njega, iza tih svodova i redova, Rimljani su stoljećima hladnokrvno ubijali tisuće ljudi koje su smatrali kriminalcima, kao i profesionalne borce i životinje.

Bio je najveća sportska arena drevnih vremena. Nekoć su gladijatorske igre privlačile više ljudi nego danas nogometne utakmice. A gužva za ulazak ništa manja.


Kao rezultat pljački, a isto tako mnogobrojnih požara i potresa, čak dvije trećine Koloseuma je uništeno, tako da je današnji izgled samo sjena nekadašnje građevine, samo ponosna ruševina.

Građen je pod carevima Vespazijanom i Titom.

U antičko doba zvao se Theathrum Flavium, a od srednjeg vijeka Colloseo ( možda prema golemu Neronovom kipu koji je nekad tamo stajao)

Visina te eliptične građevine iznosila je 57 metara, duži promjer 188 metara.