Razgovor:Kragujevac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Kragujevac.
Rad na člancima


Pretpostavlja se da je Kragujevac kao naseljeno mjesto postojao i prije Nemanjićke države.

Kragujevac je sa oko 240.000 stanovnika treći grad po veličini u Srbiji i središte je Šumadijskog okruga.

U Kragujevcu je 1833/1835. osnovana prva gimnazija u Srbiji kao i Licej,1838., preteča Sveučilišta u Beogradu. Grad posjeduje veliku tvornicu oružja, kao i veliku tvornicu automobila. Kragujevac se nalazi u samom centru Srbije i to oko 140 kilometara južno od Beograda.

Kragujevac je prvi put spomenut u turskom popisnom defteru iz 1476. godine kao "Kragujofča", bivši trg. Za vrijeme okupacije njemačkog Wehrmachta (obrambena/vojna moć/sila) došlo je do velikog masakra nad lokalnim stanovništvom. Kao odgovor na napad partizana, 21. listopada ubijeno je više tisuća stanovnika, među kojima je bilo i đaka iz Prve Kragujevačke Gimnazije. Spomenik V3(peto tri) podsjeća na žrtve strjeljanih gimnazijalaca.

U gradu je primjenjeno više arhitektonskih stilova. Npr., turska arhitektura 18-19. stoljeća, tipična socijalistička gradnja i moderni soliteri.

Kragujevac[uredi]

U srcu Srbije, na stotinjak kilometara južno od Beograda nalazi se grad Kragujevac. U kotilni između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina, na rijeci Lepenici smještena je nekadašnja prijestolnica Srbije, grad automobila, prirodni, politički, društveni, zdravstveni, privredni i kulturno-obrazovni centar središnje Srbije.

Povijest[uredi]

Po mnogo čemu ovaj grad možemo nazvati “prvim u Srbiji” – bio je prva prijestolnica moderne srpske države (1818-1841), u njemu su osnovane: prva gimnazija (1833.godine), Licej - prva visokoškolska institucija u Srbiji (1838. godine), prvi sud (1820. godine), prvo kazalište (“Knjažesko – srbski teatar” 1835. godine), prve novine (“Novine srbske”), glazbena formacija (“Knjažesko – srbska banda”), prva apoteka, galerija slika, muzej, biblioteka… Prvo spominjanje naselja datira iz druge polovine 15. stoljećaa kada se prvi put spominje u turskim popisima kao kasaba sa 32 kuće koje se nalazi na mjestu gdje se prije nalazio trg na kom je održavan pazar i panađur. Ime je dobio po ptici kraguj koja je u srednjem vijeku korištena za lov, a danas zauzima počasno mjesto na gradskom grbu. Poslije viševjekovne turske (tj. Austro-Ugarske 1718-1739.) vladavine grad je 1815. godine oslobođen od Turaka, a 3 godine kasnije proglašen prijestolnicom novostvorene države. Tada počinje njegov brži razvoj, osnivanje institucija od nacionalnog značaja i masovnije doseljavanje stanovništva, a 1853. godine, izlivanjem prvog topa u kragujevačkoj Topolivnici započinje industrijska proizvodnja u Srbiji. Od tada je Kragujevac poznat kao industijski centar, pre svega značajan zbog proizvodnje oružja, a od sredine 20. stoljeća i proizvodnje automobila. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, Kragujevac je doživljavao kao i cijela Kraljevina svoj uspon. To je vrijeme kada nastaju najznačajnija zdanja između ostalog i zgrada Prve kragujevačke gimnazije. Pored mnogih lijepih događaja od velikog značaja za povijest Srbije koji su se odigrali u Kragujevcu poput Sretenjskog ustava ili objave odredbi Berlinskog kongresa (1878.) po kome je Srbija postala samostalna država. Povijest grada bilježi i ružne trenutke. Takav je bio i 21. listopada 1941. godine kada je u Šumaricama strijeljano oko 7000 Kragujevčana među kojima je bio i određen broj učenika i profesora. U znak sjećanja na njih u Kragujevcu se svakog 21. listopada održava “Veliki školski čas“. Nakon Drugog svjetskog rata, Kragujevac se sve više razvija industrijski, započinje proizvodnja automobila i dolazi do još masovnijeg doseljavanja stanovništva. Takav razvoj se nastavlja do početka devedesetih kada “grad automobila” zapada u veliku krizu čije posljedice još uvijek osećaju u gradu i na početku 21. stoljeća.

Reljef i klima[uredi]

Kragujevac je podignut na dvjema obalama rijeke Lepenice, u kotlini između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 180 - 220 m, sa geografskim položajem +44° 22' ; +20° 56', gdje vlada umjereno-kontinentalna klima.

Stanovništvo, jezik i pismo[uredi]

Danas u Kragujevcu živi preko 200 000 stanovnika što ga čini trećim gradom po veličini u Srbiji i nadregionalnim centrom nad općinama: Čačak, Kraljevo, Jagodina, Paraćin, Gornji Milanovac, Aranđelovac, Trstenik i Kruševac Veliki značaj za stalno doseljavanje stanovništva tijekom 20. stoljeća imala je činjenica da Kragujevac predstavlja jedan od najvećih industrijskih centara u zemlji, dok se danas u Kragujevac doseljavaju pretežno mladi ljudi koji studiraju na Kragujevačkom sveučilištu koji posjeduje 11 fakulteta u gradu i u općinama čiji je nadregionalni centar. Većinu stanovništva čine Srbi, mada u gradu žive i pripadnici mnogih nacionalnih zajednica. Govori se srpskim jezikom ekavskog izgovora, u pisanju se paralelno upotrebljavaju ćirilica i latinica.

Putevi[uredi]

Grad između ostalog povezuje skoro sve općine srednje i zapadne Srbije sa autocestom sa kojim je i sam povezan modernom trasom do Batočine (autocesta u izgradnji). Put ka jugu vodi do mjesta Ravni Gaj koji se račva u dva pravca: jedan ka općini Kraljevo i Ibarskoj magistrali koja između ostalog vodi ka Kosovu i Crnoj Gori, a drugi ka općinama Čačak, Užice i Bosni i Hercegovini, na sjeveru put vodi u Beograd preko planine Avale i na sjeveroistoku put koji i sam povezuje Kragujevac sa Koridorom E-10 - Autocestom.

Industrija[uredi]

Grad Kragujevac danas spada među prva četiri najveća industrijska centra u Srbiji s obzirom da je poslije Drugog svjetskog rata postao najveći industrijski div na Balkanu. Ubrzo je otvorena prva i jedina tvornica automobila na Balkanu koja je privukla mnoge građane Srbije da svoju budućnost sagrade upravo u Kragujevcu kao zaposleni u jednoj novootvorenoj uspješnoj fabrici, koja se u sadašnjici nalazi u teškoj financijskoj krizi iako danas polako napreduje. Među ostalim industrijskim tvornicama u industrijskoj zoni u Kragujevcu, također se nalaze i tvornica 21 Oktobar (firma koja proizvodi dijelove za automobile proizvedene u Zastavi), Filip Kljajić (firma za proizvodnju lanaca), Kazimir Veljković i Ratko Mitrović (građ evinska poduzeća), Crvena Zvezda (prehrambena industrija), 22 Decembar i DIORK (tekstilna industrija)… I mnoge druge tvornice koje čine kragujevačku industriju.

Manifestacije[uredi]

Od kulturnih manifestacija koje imaju svoj poseban značaj državaju se u Kragujevcu najpoznatiji su:

  • Međunarodni JAZZ festival OFF
  • Međunarodni glazbeni festival OKTOX
  • Međunarodni festival antiratne karikature Kragujevac
  • Međunarodni festival kamernih horova
  • Festival lutkarskog kazališta

Poznate zgrade[uredi]

Narodni muzej[uredi]

U sklopu Narodnog muzeja se nalaze Amidžin konak, Konak kneza Mihaila, Umjetnička galerija, Kuća Ljubice Filipović, Kuća prote Miloja Barjaktarevića, spomen kuće u Dulenima i Grošnici, i Moderna galerija.

Službena stranici Narodnog muzeja Kragujevac: nmkg.co.yu

Amidžin konak[uredi]

Amidžin konak je jedina sačuvana zgrada iz kompleksa dvorskih objekata Miloševog doba. U njegovoj neposrednoj blizini se nalazio konak kneza Miloša (uništen 1941. godine) i konak kneginje Ljubice (izgorio u požaru 1884. godine). Amidžin konak je podignut 1819-24. godine za dvorsko osoblje na čijem čelu je bio domostroitelj Kneževog dvora Sima Milosavljević Paštrmac, rodom iz Paštrme, zaseoka u Ramaći. Miloš ga je zvao Amidža (tur. stric), pa je tako konak dobio naziv. Paštrmčeva obiteljska kuća i danas postoji, u ul. Svetozara Markovića 3.

Akvarij[uredi]

Akvarij “Kragujevac” je prvi javni akvarij u Srbiji. U njegovoj kolekciji se nalazi preko 600 biljnih i životinjskih vrsta iz vodenih ekosistema sa svih prostora Zemlje. U preko 300 akvarijskih jedinica koje se su izložene na površini od 200 metara kvadratnih možete upoznati ribe srpskih potoka, rijeka i jezera (pastrmka, mrena, štuka, smuđ, šaran, som, kečiga) i egzotične tropske ribe. Osim riba, možete vidjeti i vodozemce (žabe i daždevnjake), gmazove (kornjače i zmije), kao i različite vrste beskralježnika (sunđere, dupljare, planarije, gliste, pijavice, puževe...

Stara crkva[uredi]

Podignuta je 1818. godine na desnoj obali rijeke Lepenice kao zadužbina kneza Miloša. Posvećena je Silasku Svetog Duha. Njena arhitektura svjedoči o kulturnim prilikama u doba kneza Miloša (kako je u vrijeme gradnje Srbija bila još uvijek u vazalnim obavezama prema Turskoj, to su se morala poštovati pravila koja su određivala da kršćanski hram ne može biti veći od džamije, ali je, uz svoje lukavstvo, knez uspio da napravi hram daleko veći nego što je bilo predviđeno). U porti crkve su u Miloševo doba održavane Narodne skupštine od kojih je najznačajnija Sretenjska skupština iz 1835. godine na kojoj je donijet prvi srpski Ustav.

Stara skupština[uredi]

Zgrada skupštine se nalazi u porti Stare crkve. Podignuta je 1859. godine na mjestu gdje su se ranije održavala skupštinska zasjedanja. Sve do 1878. godine ovdje su se održavale narodne skupštine na kojima su donošene odluke od velikog političkog i kulturnog značaja za srpski narod.

Muzej "Stara livnica"[uredi]

Muzej "Stara livnica" se nalazi u tvorničkom krugu Zastave pa su posjete moguće samo utorkom i četvrtkom u 12 h. Potrebno je doći u to vrijeme na ulaz "Kod sata" (ul. Španjolskih boraca) i kustos će vas povesti u obilazak. Muzej je smješten u autentičnoj zgradi livnice iz osamdesetih godina XIX stoljeća, jednom od rijetkih sačuvanih primjera industrijske arhitekture toga vremena. Postavka ovog muzeja prikazuje početke i razvoj industrijske proizvodnje u Srbiji.U blizini se nalaze još dva spomenika: spomenik Topolivcu (na trgu ispred upravne zgrade Zastave) i ploča koja označava mjesto gdje se nalazilo Licej – prva visokoškolska institucija u Srbiji.

Spomen park "21. oktobar"[uredi]

21. listopada 1941. godine Kragujevac je zadesila ogromna tragedija. 7000 njegovih stanovnika, među kojima oko 300 učenika i petnaestoro dece od 8-12 godina je strijeljano u Šumaricama. U spomen na žrtve strijeljanja čitav prostor Šumarica je pretvoren u spomen-park u kome se, između ostalih, nalaze Spomenik strijeljanim učenicima i profesorima, Spomenik bola i prkosa, Spomenik čistačima obuće, spomenik “Sto za jednog”, spomenik “Otpora i slobode”… Na ulazu u spomen park podignuta je impozantna zgrada muzeja “21 oktobar” u čijoj je arhitekturi naglašena simbolika kragujevačke tragedije. Odsustvo otvora (prozora) na fasadama sugerira bezizlaz nenaoružanih ljudi ispred mitraljeskih cijevi, trideset kubusa - trideset masovnih grobnica u Spomen-parku, a providne piramide od pleksiglasa na njihovim vrhovima predstavljaju posljednji pogled žrtava uperen ka nebu.

Prva kragujevačka gimnazija[uredi]

Daničićeva br. 1 Prva kragujevačka gimnazija je osnovana daleke 1833. godine kao prva gimnazija u Srbiji. Zgrada u kojoj se danas nalazi je sagrađena 1887. godine i predstavlja jednu od najljepših građevina u gradu. Danas grad ima 2 gimnazije.

vidi Druga kragujevačka gimnazija

Spomenik palim Šumadincima[uredi]

Ovaj spomenik se nalazi u Malom parku kod gradskog placa. Ovaj monumentalni spomenik je rad poznatog kipara Antuna Augustinčića koji je posvećen palima u ratovima za oslobođenje od 1804. do 1918. godine i predstavlja simbol herojske borbe za slobodu srpskog naroda.

Nova crkva[uredi]

Saborna crkva u Kragujevcu je prva crkva izrađena u bizantsko-romanskom stilu u oslobođenoj Srbiji, što joj, pored ostalog, daje posebno mjesto u arhitekturi druge polovine prošlog stoljeća. Izradivši plan za Sabornu crkvu u Kragujevcu 1866. godine, Andreja Andrejević je poslije više stoljeća vratio sakralnu arhitekturu njenim korijenima u Bizantu i označio time kraj prevlasti baroka. Tako je Kragujevac po prvi put dobio crkvu koja je u potpunosti mogla odgovoriti potrebi i koja je svojim izgledom postala njegov ponos.

Galerije[uredi]

Umjetnička galerija Narodnog muzeja Ul. Vuka Karadžića 1 Moderna galerija Narodnog muzeja Prolaz kod robne kuće Beograd Galerija akvarela Dom omladine ul. Branka Radičevića br. 3 Galerija SKC Ul. Radoja Domanovića Galerija Narodne Biblioteke "Vuk Karadžić" Ul. dr Zorana Đindića br.10 Kazališta, koncertne sale, bioskopi... Teatar Joakim Vujić Ul. Daničićeva br. 3 telefon biletarnice: 034/335-823 Gradska dvorana Šumadija Trg Slobode telefon biletarnice: 037/335-884 Bioskop Pionir Ul. Kragujevačkog listopada br. 80 telefon biletarnice: 034/334-264 Velika scena SKC Prirodno-matematički fakultet; ul. Radoja Domanovića 12 Kutija šibica Ul. Radoja Domanovića Svečana sala Prve kragujevačke gimnazije Ul. Daničićeva br. 1 Dom omladine Ul. Branka Radicevića br. 3

Vidi i[uredi]

Ilina Voda - Kragujevac mjesna zajednica

Mediji[uredi]

RTKragujevac, Radio Kragujevac 1, Radio Bravo, Kanal 9, Radio Kragujevac 2, Radio Bis, RTV IN Radio IN, Radio Bis Plus, DTV, Radio 9, Radio 34, Radio MaX, Radio Lepenica, Radio Boom

Od dnevnog tiska se izdvajaju: KG novine,Svetlost, Glas

Klima[uredi]

  • Nadmorska visina 180 - 220m
  • Najhladniji mjesec - siječanj -5°C
  • Najtopliji mjesec - srpanj +27°C
  • Prosječna godišnja temperatura +11.5°C
  • Najvlažniji mjesec - prosinac - vlažnost 79%
  • Najsuši mjesec - rujan - vlažnost 39%
  • Prosječne godišnje padaline 550 l/m²
  • Dani sa temperaturom preko 25°C - 92
  • Dani jako niske temperature (ispod nule) - 96
  • Broj dana pod snijegom - 34 (najviše januar)
  • Najviše padalina - lipanj - prosjek 83 l/m²
  • Najmanje padalina - veljača - prosjek 32 l/m²
  • Prosječan broj sunčanih sati - 5.5 h/dan
  • Najmanji broj sunčanih sati - prosinac 2.1 h/dan
  • Najveći broj sunčanih sati - lipanj 8.8 h/dan

Sveučilišta[uredi]

Sveučilište u Kragujevcu osnovano je 21. svibnja 1976. godine. Njegovi korijeni sežu do prve polovice 19. stoljeća, kada je 1838. godine u ovom gradu osnovan "LICEJ", kao prva najviša obrazovna institucija u Srbiji.

"Liceum Knjažestva serbskog"[uredi]

1820. godine prilikom svog boravka u Kragujevcu kod Kneza Miloša Obrenovića, Vuk Stefanović Karadžić predlaže Knezu da otvori stručnu školu, a zatim "malo po malo" licej pa sveučilište. To je moglo biti ostvareno tek poslije hatiserifa od 1830. godine kad Srbija dobija prvi priznati oblik svoje državnosti. Osam godina kasnije osniva se "Liceum Knjažestva srbskog" preteča današnjih sveučilišta u Srbiji. Iz Liceja, tri godine kasnije premještenog u Beograd, osniva se 1863."Velika škola", a 1905. i Beogradsko Sveučilište. Prvi Rektor je bio Atanasije Nikolić. Preteče visokog školstva u Kragujevcu su bile Gimnazija, Vojnozanatska škola, Učiteljska škola i Licej.

Sveučilište u Kragujevcu[uredi]

Prvi fakulteti u Kragujevcu se osnivaju ranih šezdesetih godina i to Mašinski i Ekonomski fakultet kao odjeljenja Beogradskog Sveučilišta, a početkom sedamdesetih i Pravni i Prirodno-matematički fakultet. Na bazi ovih Fakulteta i Pedagoško-tehničkog fakulteta iz Čačka i Instituta za strna žita u Kragujevcu i Instituta za voćarstvo u Čačku osniva se 21. svibnja 1976. Sveučilište u Kragujevcu. Dakle, na povratak svog Liceja Kragujevac je čekao punih 138 godina. Danas Sveučilište u svom sastavu ima 10 fakulteta i dva instituta u Kragujevcu, Čačku, Kraljevu, Užicu i Jagodini. Sveučilište u Kragujevcu obavlja obrazovnu i znanstvenu djelatnost na 11 fakulteta, čiji je osnivač Republika Srbija. U sustavu Sveučilišta u Kragujevcu su:

Agronomski fakultet u Čačku, Ekonomski fakultet u Kragujevcu, Mašinski fakultet u Kragujevcu, Mašinski fakultet u Kraljevu, Medicinski fakultet u Kragujevcu, Pravni fakultet u Kragujevcu, Prirodno-matematički fakultet u Kragujevcu, Tehnički fakultet u Čačku, Učiteljski fakultet u Jagodini, Učiteljski fakultet u Užicu i Filološko-umjetnički fakultet u Kragujevcu.

Danas se na fakultetima Sveučilišta u Kragujevcu realizira preko 60 programa osnovnih studija i nudi studentima mogućnost za stjecanje visokih znanstvenih i stručnih zvanja iz širokog spektra znanosti.

Sveučilište je autonomna obrazovna i znanstvena ustanova čiji je osnivač Republika Srbija. Sveučilište u Kragujevcu je sastavni, integralni dio cjelovitog sustava visokog školstva Republike Srbije i ta integrativnost se ogleda, u prvom redu, u provođenju jedinstvene obrazovne politike. Pored povezanosti sa obrazovnom politikom koju provodi Republika Srbija, program razvoja Sveučilišta se temelji na razvojnim potrebama regije u kojem je lociran, na principima društvene uvjetnosti, idejne zasnovanosti, kao i na načelima racionalnosti i ekonomičnosti. Na fakultetima Sveučilišta studira oko 12.000 studenata. Na Sveučilištu je ukupno zaposleno oko 1.000 nastavnog i vannastavnog osoblja.

Preko 14.000 visokoobrazovanih stručnjaka diplomiralo je na fakultetima Sveučilišta, obranjeno je oko 400 magistarskih teza i oko 200 doktorskih disertacija.

Na Sveučilištu se kontinuirano razvijaju novi programi, prati se efikasnost studiranja, analizira kvalitet nastavnog procesa, vrši se inoviranje nastavnih planova, podsticanje znanstvenog podmlatka i unapređivanje znanstveno-istraživačkog rada.

Klinički centar[uredi]

Kragujevac, kao središte Šumadijskog okruga ističe se i kao centar zdravstva sa Kliničkim centrom u kome se liječi preko 2 000 000 ljudi iz cijele uže Srbije.


Vanjske poveznice[uredi]