Razgovor:Ljudevit Gaj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Ljudevit Gaj.
Rad na člancima


tekst sa Krapina[uredi]

Ljudevit Gaj izdaje prvi pravopis hrvatskog književnog jezika a 1835 u Zagrebu počinje izdavati književni prilog "Danica". Gaj je također zaslužan za populizaciju legedne o braći Čehu, Lehu i Mehu koji su imali tri utvrde u Krapini. Braća su utvrde napustili pred rimskim legijama te oformili tri nove države, danas poznate kao Poljska, Češka i Rusija.

Nisam pogledao članak o Ljudevitu Gaju, pa ako je ov korisno ubaciti ako ne bris.

Andrej Šalov 20:09, 30. studenog 2005. (CET)

I još jednom sa Krapina:

(Krapina, 08. 07. 1809 - Zagreb, 20. 04. 1827)

Filozofiju je studirao u Beču i Grazu. Lj. Gaj središnja je osobnost hrvatskog narodnog preporoda. Zastupao je ideju slavenskog jedinstva, određenu u odnosu na vezu jezika i nacije, a južnoslavenske narode ujedinio je ilirskim imenom i jezikom. Godine 1830. svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavenskog pravopisanja iznio je osnovu pravopisne reforme hrvatskog jezika. Godine 1835. pokrenuo Novine horvatske, koje će sve do 1850. biti izvor preporodnih ideja, dok će svojim književnim prilogom naslovljenim Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, biti izvor preporodne književnosti. Na Gajevu inicijativu 1842. godine osnovana je Matica ilirska, sudjelovao je u pokretanju Ilirske čitaonice i dr. Bio je kulturno i politički aktivan sve do pred kraj četrdesetih godina devetnaestog stoljeća, kada je zbog brojnih afera i neslaganja sa suradnicima njegov ugled postupno slabio. Isprva je pisao na njemačkom jeziku i kajkavskom dijalektu, da bi kasnije slijedeći vlastite ideje pisao na hrvatskom jeziku. Napisao je golem broj članaka, proglasa, ogleda, kritika, kojima se zalagao za širenje preporodnih ideja. Pisao je i lirske pjesme, uglavnom budnice, od kojih je najpoznatija Horvatov sloga i sjedinjenje.

--Ante Perkovic 19:09, 27. srpnja 2006. (CEST)

"uvodi za svaki glas u hrvatskom jeziku po jedan znak u latiničkom pismu"[uredi]

Poštovani Čitatelji,

Javljam se po prvi put pa mi oprostite ako ne zadovoljavam formu Wikipedije. Povod mojoj reakciji je stanje u kojoj reforma hrvatskog slovopisa nije provedena do kraja dosljedno.

Htio bih autora teksta upozoriti da je ovaj dio rečenice "ZA SVAKI GLAS" samo djelomično točan kad se naime radi o glasovima: Č, Ć, Š i Ž.

U pitanje glasa Đ ili DJ, nisam siguran u autorstvo, ali su nam do današnjeg dana glasovi: DŽ, NJ i LJ ostali nereformirani na način da se "za jedan glas rabe dva znaka", kako je stanje bilo prije Gaja.

Krajnja želja bi mi bila da se naši jezikoslovci ujedine oko bitnih pitanja (po osobnom sudu) kao što je pitanje da li će nam slovopis (grafija) biti ujednačena u potpunosti, fonemski ili nefonemski.

I na kraju bih htio potaknuti inicijativu ako se to ovdje smije(?), jer je u vezi s Gajevom reformom, bez obzira da li će zahtjev za dovršetkom fonemske reforme hrvatskog slovopisa ostati bez odjeka ili ne: da se dijakritički znakovi i glas DŽ standardno transliteriraju u englesku abecedu po uzoru na njemačku abecedu, primjera radi. Ova bi standardna transliteracija bila ne za unutarhrvatsku uporabu, nego isključivo služila u međunarodnoj komunikaciji i službenim dokumentima pri pisanju: imena, prezimena, naziva, E-mail adresa i sl. kako to i Njemci čine.

Primjerice: prezime Tomasic pisano bez dijakritičkih znakova može biti ono: Tomasić ili Tomašić dok prezime Petric, može biti Petric, ali i Petrić!

Lijepi pozdrav,

Dragomir Kitanović

Čakovec

Pravopis nije slovopis, vrijedi i obratno[uredi]

Ljudevit Gaj nije napisao pravopis nego je napravo reformu pisma - slovopis! Pravopis je skup pravila koji nam govore kako pravilno pisati, a slovopis određuje na koji način pisati odrežene glasove, kako bilježiti foneme, pa je tako slovopisom određeno da se se sliveni glas od glasva t i š bilježi/piše kao , što se opet drugečije bilježi fonetski (kao tri sa kvačcom, ne mogu to ovdje napisati)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Čarobnjak Štapić (razgovordoprinosi) 16:15, 23. studenog 2012.

Hrvatski narodni preporod i ilirski pokret[uredi]

To nije isto, ilirski pokret je pokret unutar ovog drugog. To što se često izjednačavaju je druga stvar, preporod je obuhvaćao puno žire područje od slovopisa i književnosti. Eto, zato sam izmijenio rečenicu s početka članak. :)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Čarobnjak Štapić (razgovordoprinosi) 16:16, 23. studenog 2012.