Razgovor:Milan Kangrga

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Milan Kangrga.
Rad na člancima


POV dijelovi[uredi]

Kubura, imas jedinicu iz NPOV-a.

Ovo treba napisati enciklopedijski, a ne davati ocjene. Ako se i daje necije misljenje o Kangrgi, onda to treba potkrijepiti referencama, te jasno prikazati kao misljenje.

Dijelovi teksta gdje ovo treba vratiti, nakon prerade, su oznaceni sa <!-- 1 --> i <!-- 2 -->.

--Pancho W. Villa (razgovor) 10:53, 26. svibanj 2008. (CEST)


1[uredi]

Isti časopis je u početku imao pozitivno djelovanje u hrv. društvu, ali je poslije došao na loš glas, jer je kritičarski reagirao na loše promjene sa velikim vremenskim odmakom, a često je povlađivao antihrvatskim pojavama i nastupima u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji; štoviše, smatra se da su neki od praxisovaca bili pravi izvor blaćenja Hrvatske i Hrvata koje je poslije izgovorio izmanipulirani Ernst Bloch. [1]

2[uredi]

Nerijetko ga se u osamostaljenoj Hrvatskoj optuživalo za (pro)jugoslavenstvo, "jugomarksizam" i sl.. Na njegove prosudbe (vidi niže u tekstu) o hrvatskom jeziku, hrvatskom nacionalizmu, Hrvatskoj i Hrvatima, kritičari su mu, kao primjedbu na njegovu pristranost, odmah "izvlačili" to što se on izjašnjavao Jugoslavenom.

O hrvatskom ustrajanju na hrvatskoj jezičnoj tradiciji i odbacivanju tuđičarenja, kao i na silu stvaranih jezičnih sveza sa srpskim je nazivao vraćanjem u NDH (""Recite hrabro, pravopisno se vraćamo u NDH")[2] [3]
Njegovi stavovi prema njegovim političkim i ideološkim protivnicima i neistomišljenicima, desničarima i nacionalistima, nije odudarao od kompromitiranih generacija praksisovaca, koji su "prezirali nacije i nacionalizam, kao i svaki razgovor o nacionalnom pitanju", odnosno "nisu spominjali ni srpstvo ni hrvatstvo, nego se naglašavalo jugoslavenstvo" [4] Primjerice, na seminaru je za profesore etike u ožujku 2005., sasvim ozbiljno obznanio da "nacionalist nije čovjek" te da "desničar ne može biti intelektualac"[5].
Prema hrvatstvu se postavio tako, da je 2001. je "jednu čitavu naciju proglasio "genetski poremećenom" i "bolesnom u svojoj genetskoj srži", utvrdivši da "hrvatski nacionalizam u svojoj bitnoj konzekvenciji nužno završava u ustaštvu" [4][6].
Štoviše, u surječju "ljevičarskog rasizma", Kangrgu su oslovljavali "prvakom govora mržnje", jer je svojevremeno zagrebačkog dogradonačelnika obilježio "kao ruralno biće, koje svojim rodovsko-plemenskim mentalitetom iz sela susjedne države nema nikakve legitimacije da bilo što bitno odlučuje u životu glavnoga grada Hrvatske", odnosno, za Hercegovce je rekao da su "jasno inferiorna turska i srpska kopilad, lopovi, hadezeovi pljačkaši, švercerski drparoši po profesiji". [6].

Ovo nije za brisanje. Ima reference. Ja te ocjene nisan dao, nego su ih kao takvima naveli drugi autori. Izgleda da ću morat okljaštrit ovo. Kubura (razgovor) 09:41, 27. svibanj 2008. (CEST)

  1. Zlatko Markus: "Praxis" ― afera bez veze s Hrvatskom , Hrvatska revija, 2008. (pretisak)
  2. Republika, 11. veljače 2001.
  3. Hrvatsko slovo Marijan Horvat-Mileković: Kad će Hrvatska iz Khuenovštine, 16. rujna 2005.
  4. 4,0 4,1 Slobodna Dalmacija Ivan Biondić: Neodrživa filozofija rasizma, 18. travnja 2007. Pogrješka u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "genetski_poreme.C4.87aj" definirano više puta s različitim sadržajem
  5. Hrvatsko slovo
  6. 6,0 6,1 Fokus Ivan Biondić: Filozofija južnoslavenskog rasizma, 23. ožujka 2007. Pogrješka u citiranju: nevaljala <ref> oznaka; ime "Filozofija_ljevi.C4.8Darskog" definirano više puta s različitim sadržajem