Razgovor:Održivost

Hrvatski "PRIORITETI" prema Europi

Odlomci iz Milenijskog edikta UN, u Wikipediji O resurskima održivosti, odnosi se na sijeli svijet, naravno:

“Održivost se sučeljava s ekonomijom kroz socijalne i ekološke posljedice ekonomske aktivnosti. Održiva ekonomija predstavlja: "…široku interpretaciju ekološke ekonomije gdje su varijable i problemi okoliša i ekologije dio multidimenzionalne perspektive. Socijalni, kulturni, zdravstveni i monetarno/financijski aspekti moraju se integrirati u analizu." ipak, koncept održivosti mnogo je širi od koncepata održivih prinosa blagostanja, resursa ili profitnih margina. Danas je prosječna potrošnja po stanovniku u svijetu u razvoju održiva no broj stanovnika raste, a pojedinci teže visokoj potrošnji zapadnih životnih stilova. Stanovništvo razvijenog svijeta samo se neznatno povećava, no razine potrošnje su neodržive. Izazov za održivost jest zauzdavanje i upravljanje zapadnjačkom potrošnjom dok se istovremeno podiže životni standard svijeta u razvoju bez povećanja njegove uporabe resursa i učinka na okoliš. To se mora postići uporabom strategija i tehnologija koje prekidaju vezu između ekonomskog rasta s jedne strane te štete na okoliš i iscrpljivanja resursa s druge strane. U adresiranju ovog problema nekoliko ključnih područja postavljeno je za cilj ekonomske analize i reforme: učinci na okoliš nezadrživog ekonomskog rasta; posljedice tretiranja prirode kao ekonomske eksternalnosti; te mogućnost veće etičke ekonomije koja više uzima u obzir socijalne i ekološke posljedice tržišnog ponašanja.” Posebno izgleda važno iz mojeg stajališta da se ne ima iskorištavati prirodne resurse po uzoru na zapadnjačke nekadašnje metode za kojima teže oni u razvoju. S našeg stajališta, mi i tako uglavnom jedemo ribu i plovimo. Budući da na našem području nema straha od oponašanja zapadnjačkih metoda, žalosno je da nam u EU prolaze samo projekti o eko-selima, a stvarno se seljački način života zatire. To razmatranje održivosti ima na umu velika područja velikih sila u razvoju dok se o ovakvim malim rajevima na zemlji kao što je Hrvatska, uopće ne razmatra, a mi nismo velika i bogata područja u razvoju od kojih zapravo prijeti, navodno, opasnost da će ići putem zapadnjačke ekonomizacije. Štoviše, inzistira se na građanštini što zapravo trga veze sela i grada kao jedne cjeline, specifične za Hrvatsku. Još jedan razlog protiv toga da puštam da mi neka velika sila objašnjava da moj seljačko- građanski način života mora nestati u bjelosvjetkom interesu. Ne vidim budućnost zemlje u takvom programu, ali nisam čitala doslovno dokumente UN-a, te držim da naša hrvatska politika ne ima poltronizirati Europskoj Uniji do te mjere da bi dozvolila da se ruralna područja devastiraju u Hrvatskoj kao da su manje vrijedna i pod parolom boljega života i socijalnog mira jer blagostanje će, navodno, smanjiti opasnost od borbe i ratova za resurse. Hrvatska u takvim sukobima nije sudjelovala nego je uvijek bila prepuštena snaći se sama u svom okruženju, opkoljena pohlepnom ekonomijom sa svih strana. Očigledno je da je strah u svijetu samo među velikim silama, a kad zbrojimo koliko ima takvih malih rajeva na zemlji, te velike sile imaju zapravo najmanje resursa, oružje i građanstvo te se Ujedinjeni Narodi pod hitno bave njima što nama ništa ne znači. Mi smo za njih “profitna margina”.

“To se mora postići uporabom strategija i tehnologija koje prekidaju vezu između ekonomskog rasta s jedne strane te štete na okoliš i iscrpljivanja resursa s druge strane.” Drugim riječima, neka velike sile same u sebi učine taj korak prekidanja veze između ekonomskog rasta te štete zbog iscrpljivanja. Što smo im mi, marginalci, skrivili? Neka svatko radi na svojim problemima I bit će blagostanja. To je stav koji Hrvatska mora zauzeti kao “PRIORITETNI” u dogovaranju s Bruxellesom.

Tomljanović Gordana, 05.04.2013.

Preporuka za čitanje

• Atkinson, G., Dietz, S. & Neumayer, E. (2007). Handbook of Sustainable Development. Cheltenham: Edward Elgar. ISBN 9781843765776.
• Bartlett, A. (1998). Reflections on Sustainability, Population Growth, and the Environment—Revisited revised version (January 1998) paper first published in Population & Environment 16(1): 5–35. Preuzeto 12. ožujka 2009.
• Benyus, J. (1997). Biomimicry: Innovations Inspired by Nature. New York: William Morrow. ISBN 0060533226.
• Blackburn, W.R. (2007). The Sustainability Handbook. London: Earthscan. ISBN 9781844074952.
• Costanza, R., Graumlich, L.J. & Steffen, W. (eds), (2007). Sustainability or Collapse? An Integrated History and Future of People on Earth. Cambridge, MA.: MIT Press. ISBN 9780262033664.
• Norton, B. (2005). Sustainability, A Philosophy of Adaptive Ecosystem Management. Chicago: The University of Chicago Press. ISBN 9780226595214.

Prebačeno iz članka. SpeedyGonsales 22:41, 10. studenog 2015. (CET)