Razgovor:Pobačaj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Pobačaj.
Rad na člancima


Abortus se od prastarih vremena koristi kao primitivna metoda kontrole rađanja.

--- Izbrisano je jer ova tvrdnja nema referencu ili bilo kakvu potvrdu o vlastitoj točnosti.

Sa stvaranjem velikih monoteističkih religija, odnosno nacionalnih država, koje su u nerođenoj djeci vidjele ljudske resurse, na abortus se s vremenom počelo negativno gledati.

--- Stvaranje momoteističkih religija je daleko prije stvaranja nacionalnih država i ova tvrdnja ne može stajati u istoj rečenici. --- Ljudi nisu resursi (a ako piscu ovog paragrafa i jesu), to sigurno nije (glavni) razlog što se na pobačaj gleda negativno.

Zavisi što smatrate abortusom. Od kad postoji, a tko to zna, vjerojatno odavno.

Sigurno je tek da postoji kod nebrojenih plemena, a izvodi se na različite načine: poglavito raznom domorodačkom medicinom, a sve u svrhu sprečavanja overpopulacije (da je tako nazovemo), iz razloga kako bi neka malena skupina mogla opstati na u nekom području čiji su izvori prehrane prilično oskudni. Znači tvrdnja je ispravna, ali je vama tema potpuno nepoznata, pa ne znate gdje naći ijednu od bezbrojnih referenci rasipanih po brojnim etnografskim djelima.

Kao jedan od brojnih dokaza za to su, da kažem samo jedan primjer, primitivno pleme Jenu Kuruba, o čemu piše u knjizi Man in India, a upoznat je indijski profesor Mutharayappa R.

Ima toga zaista mnogo, samo mi ništa ne znamo a svuda se pletemo. --Zeljko (razgovor) 13:41, 15. svibanj 2009. (CEST)

Vandalizam[uredi]

Molim vas, prekinite s ovim neargumentiranim mijenjanjem teksta. Ne forisirajte da neka (vaša?) razmišljanja budu prihvaćena kao činjenice, ako to nisu. Ako to jesu, dokažite da griješim. U protivnom, prestanite s vandalizmom.

ma lol :)[uredi]

Nisam uređivao ovaj tekst, ali moj je prijedlog umijesto "primitivna metoda" pisati npr. "manje etična" ili nekako drugačije lijepše formulirati, potkrijepit konkretnim primjerima iz povijesti (..reko bih da tuđe brisane rečenice by Treecko i Ygraine bile su točne iako možda nehotično uvredljive..).. Ćuj nepotpisani 193.198.8.211, ovo nije vandalizam, nego sukob mišljenja; molim pisati 'coolirano', lijepo i objektivno i stavite si sunčane naočale 8-) dok uređivate. Hvala. --Qomproq 08:28, 27. svibanj 2007. (CEST)

Viškovi[uredi]

Pobačaj ili abortus je naziv za prekid trudnoće koji završava smrću ljudskog fetusa ili embrija. Postoji spontani pobačaj - uzrokovan bolešću, ozljedom ili nekim drugim prirodnim razlozima i namjerni, inducirani pobačaj (abortus), koji nastaje kao posljedica kirurškog zahvata.

Mnoga zakonodavstva zabranjuju pobačaj (vidi kartu).

Island je 1935. postao prva država koja je legalizirala pobačaj. Tek 1970.-ih, pod utjecajem feminističkog pokreta žena, pobačaj se počeo legalizirati u većem broju država pod određenim uvjetima,a pravo na pobačaj počelo se smatrati sastavnicom prava žena. To je s vremenom izazvalo oštru debatu između zagovornika (Pro Choice; smatraju da pobačaj nema nikakvu moralnu težinu) i protivnika (Pro Life; smatraju da pobačaj ima veoma veliku moralnu težinu) prava na pobačaj, pri čemu protivnici drže kako je embrij, odnosno fetus, ljudsko biće koje ima pravo na život. U SAD-u debata o pobačaju ima značajan utjecaj na politička zbivanja. Otvoreno je filozofsko pitanje 'otkad počinje čovjekov životni vijek'. Očito su različita mišljenja o pobačaju u značajnom proturječju. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 20:21, 12. ožujak 2009. (CET)

Višak 2[uredi]

"Posljednjih godina, određen broj liječnika priznaje duševne povrede kao posljedice pobačaja - Pius Stössel:Duševne boli žena poslije pobačaja, Đakovo 2004., str. 106.</ref> i otvaraju se centri za pomoć ženama nakon pobačaja u Njemačkoj, SAD-u i dr. " Ne može se komentirati samo duševne povrede nakon abortusa, a da se ne navedu i duševne povrede po uskrati tog prava, ili pak prisili da se rodi neželjeno čedo. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 12:21, 21. ožujak 2009. (CET)

Nije općeprihvaćeno da postoji pravo na abortus, pa se na to "pravo" ne možeš pozivati u brisanju teksta. Vode se debate postoji li to pravo ili ne, ali za sada niti jedna veća religija i niti jedna deklaracija o ljudskim pravima ne poznaje takvo pravo. Ako želiš navesti duševne povrede radi prisile na rođenje neželjenog djeteta, navedi, dapače. Do tada se ne mogu ovako brisati podaci samo jer nekome ne paše njihova konotacija. Zato molim suradnika Fraxinusa koji je ovo naveo na ponovno napiše gornji podatak, uz referencu ako je moguće, da ne bi bilo da se piše neprovjereno. Zivac (razgovor) 03:48, 14. travanj 2009. (CEST)

Pobačaj i mentalno zdravlje[uredi]

"Veza između izazvanog pobačaja i mentalnog zdravlja je u području kontroverze. Nijedno zdravstveno istraživanje nije pokazalo direktnu uzročnu vezu između pobačaja i lošeg mentalnog zdravlja, iako neke studije spominju da može postojati statistička korelacija."

U 5 minuta traženja na internetu našao sam 3 znanstvena rada objavljena u međunarodnim znanstvenim časopisima, koji pokazuju jasnu vezu između pobačaja i lošeg mentalnog zdravlja (depresija, sklonost samoubojstvu, zlouporaba lijekova itd.) Takvih radova ima jako puno. Želio bi vidjeti jedan znanstveni rad koji pokazuje, da pobačaj nema nikakve veze s lošim mentalnim zdravljem.

"Neki predloženi negativni psihološki efekti pobačaja predloženi su od strane protivnika pobačaja i govore o posebnom stanju nazvanom «post-pobačajni sindrom». Međutim, postojanje tog sindroma nije prepoznato niti od jedne medicinske ni psihologijske organizacije; neki liječnici i pobornici prava na pobačaj prosvjedovali su da je populariziranje ideje «post-pobačajnog sindroma» taktika kojom se koriste protivnici pobačaja u političke svrhe."

U svijetu postoje centri za žene, koje se oporavljaju od posljedica pobačaja. Ima liječnika, koji potvrđuju, da neke žene mogu imati ozbiljne posljedice nakon pobačaja. Smatram, da ovo što je napisano iznad treba drugačije formulirati. To da protivnici pobačaja koriste post-pobačajni sindrom u političke svrhe je subjektivno gledište zagovornika pobačaja, a ne objektivan stav. -- Fraxinus (razgovor) 23:08, 22. ožujak 2009. (CET)

Naći ću ti čim uhvatim vremena. Srela sam stotine žena koje su nakon abortusa bile sasvim OK, pa nije naša zemlja nastanjena Amišima. Također ću iskopati separat o konstruktu socijalnog života embrija. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 23:18, 22. ožujak 2009. (CET)

Ok, kad nađete vremena, želio bih to pročitati. Želio bih, da se na pobačaj ne gleda samo tehnički, mehanički. Radi se o jednom od najvećih problema današnjice u kojem su mnogi povrijeđeni. Nekima je to rutinski zahvat, a drugi imaju nepovratne posljedice za cijeli život. -- Fraxinus (razgovor) 00:31, 23. ožujak 2009. (CET)

Hipokrat[uredi]

Hipokrat je uvelike romantizirana figura, no on je bio ni više ni manje nego čedo svog vremena: odobravao je i činio pobačaje, protivio se ženskim pravima, odobravao ropstvo etc. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 12:48, 28. ožujak 2009. (CET)

Neopravdano sprječavanje doprinosa stranici[uredi]

Već se u dva navrata sprječava stavljanje referenciranog podatka od Fraxinusa i Marka Perkovića. Ovim zadnjim se poništio i moj doprinos uređenju paragrafa o etičkim pitanjima. Radi toga sam poništio zadnje brisanje koje smatram vandalizmom. Ukoliko potoje primjedbe na jednu rečenicu mog teksta (vidi Razgovor sa suradnikom:Zivac) možemo o njoj raspravljati, ali se ne može micati cijeli tekst za koji smatram da je potpuniji i pregledniji od prethodnog.Zivac (razgovor) 02:18, 15. travanj 2009. (CEST)

Sporna rečenica je kako veli suradnica Roberta F.: "Liječnici koji čine pobačaj svoje kršenje Hipokratove zakletve uglavnom ignoriraju smatrajući zakletvu zastarjelom, dok je neki pokušavaju protumačiti na način da je pobačaj ipak dopušten." jer nema reference u statističkim istraživanjima. Po toj logici svaka druga rečenica ne bi smjela ovdje biti, počev od "Legalnost, učestalost i kulturni pogledi prema pobačaju su različiti u cijelom svijetu." jer nema statistika koje to potkrepljuju, koliko god očito bilo. Ako postoji link na Hipokratovu zakletvu u kojoj stoji: "Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začetka.", onda je očito da tu rečenicu liječnici koji čine pobačaj ignoriraju. Kakve su tu statistike potrebne stvarno mi nije jasno. ?? Zivac (razgovor) 02:34, 15. travanj 2009. (CEST)

Molim da se svi, pa tako i birokrati(!), suzdrže od brisanja tuđih doprinosa, podržanih referencama(!) bez ikakva objašnjenja. Također, potsjećam na pravilo da administrator ne smije koristiti svoje ovlasti u situacijama kad je sam uključen u spor. --Ante Perkovic (razgovor) 08:01, 15. travanj 2009. (CEST)
Inače, otključao sam stranicu i pozivam sve uključene da sporne promjene argumentiraju ovdje. --Ante Perkovic (razgovor) 08:02, 15. travanj 2009. (CEST)

Ovo stvarno ne vodi nikud. Vratio sam svoj tekst jer je očito jasniji i pregledniji od prethodnog. Osim stilskog uređivanja podataka koji su pisali i prije, dodajem podatak da su većina tradicionalnih religijskih organizacija protiv pobačaja i da Hipokratova zakletva zabranjuje pobačaj. Rečenicu na koju se suradnica okomila sam izbacio radi mira u kući, ionako je nužna posljedica onoga što već piše. Što od navedenog traži referencu? Hipokratova zakletva je referencirana, naveden je link na članak o njoj, a ovo sa religijskim zajednicama valda svi znaju.

Primjećujem da se ovdje administratorske ovlasti koriste za podupiranje određenog svjetonazora, odnosno brisanje podataka koji ne idu u prilog tom svjetonazoru. Tako je brisan referencirani podatak da neki liječnici priznaju postojanje duševnih povreda nakon pobačaja i citiranje Hipokratove zakletve gdje zabranjuje pobačaj (što je očiti motiv brisanja mog teksta). Link na Hipokratovu zakletvu je postojao i prije u vanjskim poveznicama, pa valda treba u tekstu navesti zbog čega. Molim suradnicu Robertu F. da više ne briše doprinose na ovaj način, i da sporna pitanja rješimo ovdje, a ne na mojoj stranici za razgovor.

Moj motiv uređenju ovog teksta je bilo povečavanje preglednosti. Činjenica je da postoje jasno suprotstavljene strane glede pitanja o pobačaju, i zato je dobro odvojeno navesti argumente jednih i drugih. Mislim da sam to napravio pošteno, ne preferirajući niti jednu stranu. Po meni bi bilo dobro i da se svaka strana stavi pod poseban podnaslov i iscrpno navedu argumenti. Tu bi bilo dobro da svaku stranu uređuje osoba koja ju zastupa, jer su onda argumenti jasniji.Zivac (razgovor) 14:53, 15. travanj 2009. (CEST)

Hipokratova zakletva[uredi]

Danas se ne polaže originalna zakletva, kojom se prije dvije hiljade i kusur godina klelo pred Asklepijem i drugim grčkim bozima, već ženevska izmjena, koja pobačaj ne spominje. A kako bi bilo da zamolimo don Kaćunka da on uredi članak o pobačaju? Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 18:56, 15. travanj 2009. (CEST)

Točno, danas se polaže Ženvska zakletva. Sve to piše u članku o Hipokratovoj zakletvi. Međutim, zakletva je i dalje puno poznatija pod nazivom Hipokratova, pa predlažem da tako ostane.
Glede spominjanja pobačaja, ne spominje ga izrijekom niti originalna zakletva, nego spominje "Isto tako neću dati ženi sredstvo za pometnuće ploda" jer se to smatralo jedinim medicinskim načinom za pobaciti dijete (ostale metode može provoditi bilo tko, ne samo liječnici). Ženevska zakletva spominje "Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začetka", što je jedino mjesto gdje ona spominje život, i što još jasnije zabranjuje pobačaj od originalne verzije (svi citati stoje u tekstu). Jasno, moguća su liberalna tumačenja prema kojima u nekim slučajevima poštivanje života zahtijeva njegovo ukinuće (teška oboljenja embrija, eutanazija...), ali onda se prema zakletvi isti princip može primijeniti na sve živote. U pravnim normama većine država rođenje jest trenutak kada dijete dobija prava, ali prema Hipokratovoj (Ženevskoj) zakletvi nije tako. Dakle, liječnika koji ubije dijete od godine dana jer ga roditelji ne žele ne možeš ništa više okriviti za kršenje zakletve od onoga koji učini pobačaj djeteta kojeg roditelji ne žele, ali ga s druge strane možeš kazneno goniti, a ovoga potonjega ne možeš. Norme liječničke etike su jednostavno različite od državnih normi, i to treba na neki način pisati u tekstu.Zivac (razgovor) 20:34, 15. travanj 2009. (CEST)

Read this:[uredi]

http://www.secularhumanism.org/index.php?section=library&page=emcdonagh_26_4&back=http%3A%2F%2Fwww.secularhumanism.org%2Flib%2Flist.php%3Fpublication%3Dfi

And also, Roe v. Wade (1973), a case of an utmost importance for women's rights discussion. Rasprava o pobačaju nije rasprava o tome je li embrij/fetus ljudsko biće, niti kad život počinje, već o tome ima li žena pravo odlučivati o svom tijelu. Čitati Christophera Hitchensa, osobito "The Missionary Position". Love you all, Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 13:37, 17. travanj 2009. (CEST)

Politizacija ženskog tijela[uredi]

Studenta medicine, ženu koja nosi neželjenu trudnoću, ili pak tinejdžerku koja tek otkriva svoju spolnost, zanima prije svega tehnička strana zahvata. Predlažem da se rasprava o etičkim aspektima pobačaja izdvoji kao poseban članak jer je pobačaj prije svega jedan ginekološki, tehnički zahvat. Etička rasprava o abortusu je upravo to: etička rasprava, ovisna o svjetonazoru, politici, etc-etc-bla-bla-truć, dok je pobačaj kao tehnički zahvat vrlo jasan i kodificiran: pilula za dan poslije, aspiracija, zna se do kad se smije, a od kad ne, i točka, nema tu nejasnoća niti nedorečenosti, a bogme ni različitih mišljenja, jer se zna što biva kad se abortus ne učini lege artis. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 11:08, 20. travanj 2009. (CEST)

Pitanje:
Koliko sam ja u toku korištenje pilule za dan poslije nije pobačaj pošto ona sprečava nastanak oplođene stanice (embrija). U toku sam da moralisti korištenje pilule za dan poslije proglašavaju pobačajem, ali da li je to tako u medicinskom pogledu ?--Rjecina2 (razgovor) 08:37, 17. svibanj 2009. (CEST)
Pogledaj, primjerice, ovdje: http://ec.princeton.edu/questions/morningafter.html . Ima raznih vrsta hitne kontracepcije. Postoji "day after pill" koja sprečava trudnoću i uzima se u prvih pet dana nakon koitusa bez zaštite. Onda, tu je mifepriston koji, kao i metotreksat, izaziva pobačaj u najranijim danima trudnoće - vrlo elegantna stvarca. Nažalost, te informacije je teško pronaći kod nas. Predlagala sam Aleksandru Štulhoferu da s njegovim studentima napravimo niz članaka o spolnom odgoju, no odbio je. Dvije moje studentice napisale su Trudnoću i dobar komad Pobačaja, no one su pred diplomom i gubim ih. Trebalo bi nekako skupiti ljude da napišu niz o spolnom odgoju, pa bi u tom svjetlu i ovaj članak o pobačaju bio manje morbidan i tendenciozan. Sramota je do neba da o pobačaju piše cijela litanija, a o kontracepciji dvadeset redaka, i na kraju stav Katoličke crkve (!) o kontracepciji. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 09:28, 17. svibanj 2009. (CEST)
Maria je vjerojatno mislila na one stvari koje se mogu uradit i prije nego se počne razmišljati o abortusu... Takve pilule koje spadaju pod "hitnu kontracepciju" su bazirane na progestinu (ponekad kombiniranom s estrogenom). Izravno odgađaju ovulaciju jajnika, a neizravno djelujući na druge hormone mijenjaju maternicu tako da onemogućavaju implantaciju embrija. To znači da će biti efikasne ako se uzmu najkasnije tjedan dana prije sljedeće očekivane menstruacije. Iza tog perioda neće imati nikakvih efekata na rast embrija. Medicinski abortus je po definiciji metoda koja se primjenjuje nakon implantacije embrija.  E.coli  09:38, 17. svibanj 2009. (CEST)

Spomenula sam oboje: i "day after pill" koja sprečava trudnoću nakon koitusa, i Ru-486 i metotreksat koji izazivaju pobačaj. I kod nas se koristi metotreksat u bolnicama, na primjer, kod vanmaternične trudnoće. U drugim situacijama se ti lijekovi za pobačaj koriste vrlo rijetko, i to, mislim, zbog neinformiranosti. A vjerojatno i zbog novca, jer žena plaća 2000 kuna gotovine za pobačaj u bolnici, što je čist prihod. Da ne spominjem sramotnu praksu u južnim županijama da se pobačaju rade u bolnicama popodne, u dežurstvu (vidi statistike HZJZ o broju pobačaja po županijama). Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 10:14, 17. svibanj 2009. (CEST)

Povijest pobačaja[uredi]

Tietze, Christopher; Sarah Lewit (January 1969). "Abortion". Scientific American 220: 21–7. PMID 5812425. Pobačaj je bio sredstvo kontrole populacije u Kini prije 5000 godina.

Ima još: Potts, M. et al. "Thousand-year-old depictions of massage abortion," Journal of Family Planning and Reproductive Health Care, volume 33, page 234 (2007)". Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 20:52, 15. svibanj 2009. (CEST)

Ovakve reference treba dodati u tekst uz pripadajuću tvrdnju. Ako su pobrisane kao u ovom slučajz, treba ih vratiti nazad. Nemojte se ustručavati. --Zeljko (razgovor) 11:03, 17. svibanj 2009. (CEST)

Socijalni život embrija[uredi]

http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/trudnica-kao-politicki-teritorij

Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 20:49, 16. svibanj 2009. (CEST)

Viškovi ?!?[uredi]

Draga Maria Sieglinda von Nudeldorf,

Mazio bih se s tobom, ali osjećam tvoj gnjev protiv onih koji misle drukčije (zbilja, osjećaš to; i svađa oko pobačaja je pomalo (mrvicu) nemoralan čin).

Djelovi teksta (posebno Fraxinusa, ali i mnogih drugih) pisani su objektivno. (Ja sam ga malo dopunio čak protiv svoje volje da održim kakvu-takvu objektivnost i to si obrisala. Zato sam svoje zidove teksta ostavio za forume. )

Kako molim lijepo nema različitih mišljenja kad i sama izražavaš svoje mišljenje? (zagovaraš pravo na pobačaj, zar ne?) Inače očito nebi bilo nikakve debate i nebi dijelove kojima se ne slažeš smatrala viškovima. Qomproq (razgovor) 09:16, 4. veljače 2010. (CET)

Izvor 20[uredi]

The Catholic Teaching on Abortion, Allocution to Large Families, Nov. 26, 1951, Pope Pius XII Sažeti citat uz referencu je sumnjiv jer se kosi sa modernim stavom; osim toga, u osnovi se nije mijenjao 2 tisućljeća... Qomproq (razgovor) 11:18, 4. veljače 2010. (CET)

Imam utisak da si istovremeno u pravu i u krivu jer zavisno od interpretacija stav crkve se je mijenjao ili se nije mijenjao.
Ako ne griješim cijela rasprava za i protiv abortusa je pogrešno postavljena jer je 99 % ljudi protiv ubojstva to jest osnovno pitanje glasi što je to abortus !!
Sveti Augustin i nekoliko papa su zagovarali stajalište da fetus dobije dušu tek kad počinje udarati u trbuhu što znači da se tek nakon tog vremena govori o abortusu, a ranije uništavanje fetusa nije abortus.
S tim želim reći da je crkva nije promjenila stajalište o abortusu (njemu su uvijek protivila), ali je promjenila stajalište kada je uništenje fetusa abortus--Rjecina2 (razgovor) 11:39, 5. veljače 2010. (CET)
Ono što primjećujem kao veteran u takvim raspravama, postoje ugrubo protivnici pobačaja i zagovornici prava na pobačaj u žestokim raspravama, i treće bih nazvao preobraćenicima (oni koji su drastično promijenili mišljenje time i stav za/protiv). Napominjem da je to gruba pomalo narcisoidna podijela, ali ljudi se obično zbog žestine i ozbiljnosti ipak priklanjaju jednom od dvaju ekstrema ili su suzdržani.
Potpuno se slažem s tim da nitko precizno nezna što je ljudski pobačaj zapravo, ali primjećujem da ima efekta uvjeriti nekoga u svoje mišljenje pokazivanjem sebe moralnom osobom inače (svakodnevno) često pripadnikom čim moralnije organizacije jer ljudi u sebi nekako prihvate "gle, on je inače moralan pa je vjerojatnije u pravu" (razna religijska učenja kao i udruge za zagovaranje prava na pobačaj, stvarno se koncentiraju na promoviranju po nečem dobrom). Tako Crkva uči "ljubi bližnjega, ne ubij, ne sagriješi na ovaj ili onaj način..." Na suprotnoj strani, npr. iz udruge Roda daju savjete o korištenju autosjedalice, o brizi za djecu, na svećenicima traže što veće grijehe kao npr. pedofilske sklonosti itd. (tko vodi?)
Mnogi u žaru rasprave kažu poput "dosta nam je moraliziranja" ili zanima ih tema o pobačaju, a ne zanima ih moral inače u lakšim raspravama (kao npr. drugim osobama kojima je teško osim trudnica npr. na temama o invalidima, beskućnicima, braniteljima, osobama s preslabim primanjima za osnovne životne potrebe topline i hrane, djeci rastavljenih roditelja i mnogim drugima). Nemam ništa protiv toga da oni odustaju od moraliziranja; mogu im se smijati jer osobno sam siguran da samo najčvršći moralisti po opsegu (o svim važnim društvenim moralističkim temama) i po čestini (moralni uvjek kao zaposlenik, kao član obitelji, kao kolega, kao... ) mogu mijenjati tuđe stavove o pobačaju. Može mi slobodno netko reći da sam potpuno u krivu glede moćnog utjecaja moraliziranja ili dijelomično preuveličavam činjenice i sl. To su samo moja primjećivanja na nekolicini ljudi pri čemu bih nedoumice u stavu nazvao prvim simptomima i primjetite za što se sve i svašta zalažu društvene organizacije koje ujedno kao usputno imaju službeni stav o pobačaju.
Cijenjeni Rjecina2!
Hvala na pomoći, nisam htio samovoljno brisati bilošto, već da netko pomogne još jednom razmotiriti referencu jer oni to dokumentiraju previše u širinu uz metafore itsl. da se nemože cijeli takav stav sažeti u jednoj rečenici. Malo si me povuko za jezik, zasad je sve ok, nebih tio da netko ovo pretvori u paljbu samo. :D Qomproq (razgovor) 18:13, 5. veljače 2010. (CET)

Netočno![uredi]

Lenjin nije bio živ 1936. pa nije ni mogao ništa naređivati niti poticati!--D.B. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Pastat911 (razgovordoprinosi) 10:52, 3. svibnja 2010.

Ispravljeno.--Jure Grm, 3. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedesete u 11:02.

Zagovornici pro-choice[uredi]

"Među najvećim zagovornicima slobode pobačaja su liberalni liječnički lobiji koji zarađuju na pobačajima."

Na kojoj referenci se temelji ova tvrdnja?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Hatzivelkos (razgovordoprinosi)

Vanjski izvor[uredi]

Zamolio bih objašnjenje zašto je uklonjena vanjska poveznica na studiju o pravu žena na izbor? Hvala — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.0.18.197 (razgovordoprinosi) 14:42, 6. studenog 2014.

Kopiran odgovor: Poveznica nije prikladna kao izvor, u smislu ove smjernice, jer svatko tamo može objaviti svoje radove. -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  15:24, 6. studenog 2014. (CET)
Hvala na odgovoru. Članak po sebi mi se čini metodološki obrađen i s kritičnim aparatom, tako da ga se ne može klasificirati kao esej. Koliko sam shvatio više je problem u izvoru članka, potrebno je referentno mjesto citiranja navedenog članka.