Razgovor:Programska podrška

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Programska podrška.
Rad na člancima

Bilo bi dobro da tko god misli pisati o računalima, prije pogleda što je već napisano i kojom terminologijom. Ovo je gubitak vremena i bitova. Mir Harven 13:07, 6 Oct 2004 (CEST)

Misliš li na kompjuteri/računala ili nešto drugo u članku? Inače, nisam ja napisao članak, ali jutros sam promijenio par sitnica... Puzz...


Trebat će sigurno neko vrijeme da se usuglase stavovi, ali to je normalno. Ja sam osobno godinama govorio printer (jer mi se prva ponuđena zamjena štampač gadila), ali danas je uobičajeno napravu povezanu na računalo koja ispisuje tekst ili slike zvati pisač. U skladu s tim, koristimo izraze: tipkovnica, softver, hardver, tvrdi disk.
SpeedyGonsales 16:56, 6 Oct 2004 (CEST)

Ja se sa većinom tih termina tipa "zaslon", "tipkovnica", isl slažem. Ali nikako mi ne uspijeva probaviti "poveznica" umjesto "link", sorry :) Puzz


Ima nešto u tvojim riječima (pročitao si moju lamentaciju gore o printeru) :-)
No treba naći rješenje, jer ja sam također donedavno koristio isključivo riječ link, u razgovoru i pismu, jer nisam znao bolju. Kad sam prvi put vidio poveznicu, bio sam iznenađen, ali mislim da je to spretan prijevod, ma čiji bio. Jer dok Langenscheidtov rječnik (pri ruci mi je) link prevodi kao karika lanca, zglob - fig. veza, riječ veza ne bi hodala.
S druge strane riječ poveznica znači isto što i veza, a dovoljno se rijetko koristi da se može uvesti u uporabu umjesto engleske riječi link, i svatko će znati kad se spomene poveznica da to ima veze s Internetom, a ne s konopima, užadima ili zihericama :-)
No kao i s tipkovnicom (dugo sam vremena još koristio izraz tastatura, navika je gadna stvar...), ako se poveznica uvriježi u govoru, našim računalnim časopisima, stručnoj literaturi, za mjesec ili dva, ili godinu, biti će ti to sasvim normalno. Jer ja za sebe mislim da sam veliki anglofil, ali ne volim ništa manje niti našu kulturu, te se trudim koristiti naš jezik što je više moguće, tj. koristiti isključivo hrvatski kad je riječ o člancima na hrvatskoj wikipediji. Vidi ovako, ono što napišeš na wikipediji netko će pročitati (pretpostavljam da je to upravo svrha pisanja članaka ovdje), i poželjno je da članak ispunjava neke zahtjeve, ne samo da bude obuhvatan, gramatički pravilno napisan, nego i na hrvatskom jeziku, te donekle razumljiv :-) Iz iskustva znam da ne valja istu stvar raditi šest puta, jer se samo gubi vrijeme. Tako sam pogledao poveznicu, i zaključio da je prijevod ok, već se dosta koristi, pa kud svi Turci...
SpeedyGonsales 21:49, 6 Oct 2004 (CEST)

Na kraju se sve svodi na da li meni ili tebi čini je li neki termin dovoljno korišten ili ne. Naime - meni se ne čini baš da je "poveznica" uvriježena (za razliku od tipkovnice ili pisača). Ja ću vjerojatno koristiti "link" (po onome "kud svi Turci..." :-), a ti onda mijenjaj. A vjerojatno ne bi bilo loše napisati jedan člančić na tu temu. I u njemu nadopisati da su i jedan i drugi izraz uvriježeni te da će tek budućnost pokazati koji će ostati u jeziku... 193.198.146.216


Sve napisano stoji. Čak je i članak napisan. Sjedi, pet :-)))) SpeedyGonsales 11:23, 7 Oct 2004 (CEST)


Moj prijedlog za softver - programska oprema.
F.G. 19:29, 22. rujna 2006. (CEST)

Programska podrška[uredi]

Izraz "programska prodrška" nije ništa više hrvatski od "softver". Osim ako netko ne misli da je riječ "program" u engleski, francuski i druge jezike došla iz hrvatskog. Osim toga, podrška čemu? Podrška računalnoj sklopovskoj podršci? (Pitam se i čemu je onda podrška računalna sklopovska podrška - još nakazniji izraz, ali nemam živaca i njime se baviti). Svakodnevno ljude pilim zbog "ivenata", "piar"-ova, "sejls menadžera" - i slažem se: postoje strane riječi koje su nepotrebne jer odavno imamo svoje riječi (događaj, glasnogovornik, voditelj prodaje). Ali ovo je previše! Riječ "softver" (ne "software") zadovoljava dva uvjeta da bude u naslovu ovog članka:

(1) U rječnicima je hrvatskog jezika, dakle nije ništa "manje hrvatska".

(2) Koristi se! U stvarnom, živom jeziku!

Korištenje izraza kao što su "programska prodrška" i "računalna sklopovska podrška" unakazuje naš jezik u istoj mjeri kao i, maloprije spomenuti, "iventi", i "sejls menadžeri". Bojan 14:53, 11. srpanj 2007. (CEST)

Ne znam po kojem su kriteriju "softver", "hardver", "kompajler", "drajver", "ruter", "kernel" i ostale ridukulozno fonetizirane englenšćice u duhu jezika. Jedini razlog zašto one postoje in the first place jest taj što su nasi jezični oci ranih 90-ih baznadežno pokušavali uvesti kojekakve "napudbine" i "postupnike", u potpunosti anihilarujući sve što nema *slavenske korijene. Čitao sam u Vjesniku iz '92 članak u kojem Babić u nedovidne visine glorificira Laszlov Rječnik obavjestničkoga nazivlja, dok su paralelno na njemu potpuno nevidljiv način govorni jezik perkolirale jednako nedovidne visine stručnog žargona bezbroj IT branši.
Jako je zgodan generički -ware pridjev-u-imenica dočetak u engleskom, toliko zgodan da nema nikakve veze s hrvatskim. Kad budemo imali friver i šerver, krepver i malver, onda ćemo imati i softver/hardver.
"podrška" je u smislu "potpora" - korištenju. Ne koristiš goli mikrokod i tranzistore, netko je sve to trebao zapakirat u slojeve apstrakcije kako bi bilo pristupačno krajnjem korisniku.
Programska se podrška poprilično proširila zadnjih godina, i zaista me čudi što ljudi na to nalijeću čudeći se kao da se radi o neologizmu osmišljenom samo poradi napada ne sveprisutne anglizme. software kao pridjev/prilog se tad prevodi "programski" (primjerice programsko inženjerstvo). Sklopovska podrška je sinonimno sa sklopovlje, koja je jako fina kovanica koja usto sadržuje zbirni sadržaj "hardware" izvornika.
Programska je podrška ispred softvera u Kiševom rječniku-leksikonu, a vjerujem i u još barem kojem od ona 2-3 koja uopće i postoje, te stoga ima prednost. "živi" jezik nije bogzna kakav argument, jer da pišemo shodno govoru suvremenog IT slanga članci bi bili masakrirani povukovljenim neosrbizmima (stek, asmeblij.. slekver :D)
Treba balansirati rječničku terminologiju primjereniju enciklopediji, stručnu real-life porabu kao i zdrav razum. Strategija korištenja IT termina na hrv. wiki će biti formulirana na Suradnik:Ivan Štambuk/Informatičko nazivlje u neko dogledno vrijeme ovog ljeta. Veći dio dosad napisanog je djelo Ljubomira Vidanovića i zahtijeva još podosta dorade i dopune. --Ivan Štambuk 13:30, 12. srpanj 2007. (CEST)
Još uvijek se ne slažem, ali nemam namjeru dalje gurati izraze softver i hardver i gubiti vrijeme na natezatanje oko terminologje - kvaliteta gomile članaka na koje sam danas naišao (OpenOffice.org, GNU, GNU/Linux, Novell Evolution, itd...) je na tako niskoj razini, da ću imati dovoljno posla s dovođenjem tih članaka u red za do kraja života. Pozdrav! Bojan 20:46, 12. srpanj 2007. (CEST)
That's the spirit :)
Govorni je jezik jedno, wikipedija drugo...i ja govorim sw/hw (i još milijardu drugih neprevodivih pojmova) - no enciklopedija bi trebala maksimalno moguće rabiti službenu terminologiju.
Dosta članaka o programima je na niskoj razini...najbolji omjer sadržaja/uloženog vremena daje princip prevađanja članaka s engl. wiki, ako se ne plašiš NIH sindroma :) --Ivan Štambuk 21:01, 12. srpanj 2007. (CEST)

Budući da radim u informatičkoj struci, mogu reći da se izraz "programska podrška" više koristi u smislu održavanja nekog softvera (netko ti proda softver i onda pruža podršku za njega, tj. održava ga radi ispravljanja grešaka, poboljšanja itd.) i mislim da je to loš prijevod za software. Izraz program je također strana riječ iako dolazi od grčkog (late Latin programma, public notice, from Greek programma, programmat-, from prographein, to write publicly : pro-, forth + graphein, to write) i ima razna značenja u suvremenom jeziku. Od hrvatskih prijevoda za software koje sam čuo bolji mi se čini "programska oprema" (tako se koristi u slovenskoj i makedonskoj wikipediji), a također i "računalni programi". --Rprpr (razgovor) 11:51, 5. siječnja 2010. (CET)

Sustavi za uređivanje sadržaja[uredi]

Članak ima zaseban odjeljak na tu temu. Nije mi jasno je li autor tog doprinosa htio reći da su ti sustavi zasebna vrsta softvera. Mislim da bi bilo bolje napraviti zaseban članak o tome (tamo bi onda odgovarala i poveznica na MediaWiki) a ovdje se ograničiti na temeljne vrste softvera (npr. prema uzoru u engleskom članku). --Rprpr (razgovor) 13:04, 4. lipnja 2011. (CEST)

Programska oprema[uredi]

Složio bih se s izmjenama 372306 (od 22. rujna 2006.) i Posebno:Diff/774757/2223986 (od 5. siječnja 2010.) da je potrebno članak nazvati programska oprema.

Naime, čak i taj izvor za programsku podršku prvo navodi programsku opremu (1993., 399.), a tek onda programsku podršku. U ostalim rječničkim člancima toga rječnika rabi se prije svega programska oprema. U člancima software engineering, software house, software package, software tools.

Izvor: Miroslav Kiš, Joško Buljan, Sanja Vuković, Ozren Anić, Englesko – hrvatski informatički rječnik : s računalnim nazivljem, Školska knjiga, Zagreb, 1993., str. 399. i str. 400.
TE: Stanko Turk, Uroš Peruško, »Računala«, str. 345. – 370. U djelu: Hrvoje Požar, gl. ur., Tehnička enciklopedija, 11. sv. : Pov – Sap, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, mjeseca svibnja 1988., ISBN 86-7053-005-8, str. 353.
Citat: »Program je redoslijed izvođenja pothvata. Programska oprema (engl. software) skup je svih potrebnih programa.«, završen citat.

Nadalje, iako mi nije pri ruci, izvor: Miroslav Kiš, Englesko-hrvatski [i] hrvatsko-engleski informatički rječnik, s predgovorom Verice Zorić, 1. izd., Naklada Ljevak, Zagreb, 2000., ISBN 953-178-148-6, (NSK), str. 847. (uvršen u članak izmjenom br. 635722, od 6. travnja 2007.), vjerojatno isto navodi programsku opremu prije programske podrške. Imajući u vidu i neke internetske izvore iz elektrotehničkog fakulteta, bolji bi naslov bio programska oprema. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,05; 4. XI. 2016. (SEV)