Razgovor:Sindrom stečene imunodeficijencije

Sređivanje članka

Wikipedizirati, pa onda uklopiti u postojeći tekst. Ne kopirati na kraj.

Uklopljen tekst AIDS i spojen sa tekstom SIDA i zajedno premješteno na tekst "Kopnica" budući da je to Hrvatski naziv za ovu bolest --Davor Moravek 13:40, 7. svibnja 2006. (CEST)

Sorry, ja nikad nisam čula da je kopnica, hrvatska riječ za AIDS Duh Svemira 18:48, 7. svibnja 2006. (CEST)

Niti ja. Odakle vam to?

Kopnica se zaista spominje u rječnicima, ali glavno objašnjenje je AIDS ili SIDA. Ukoliko ćemo ostaviti samo kao kopnica, to će rijetko tko pronaći, a uostalom i predstavljena knjiga "AIDS - Kopnica" ima oba naziva. Ne bi trebalo biti isključiv. --Roberta F. 02:24, 1. lipnja 2006. (CEST)

Roberta, napravljeno je preusmjerenje i sa AIDS i sa SIDA, a u opisu je navedeno i jedno i drugo. Mislim da je to kongruentno. --Davor Moravek 10:05, 12. lipnja 2006. (CEST)

Što je AIDS?

Engleski AIDS (Acquired Immune Deficiency Syndrome) ili francuski SIDA (Syndrome d'Immunodeficit Acquis) na hrvatskom znači «sindrom stečene imunodeficijencije». Osnovna osobina te bolesti je teško oštećenje imunološkog sustava, tj. nemogućnost da se taj sustav brani od štetnog djelovanja različitih bolesti. Tada se smanjuje broj leukocita u krvi, smanjen je broj limfocita u limfnim čvorovima i slezeni, smanjen je broj zrelih T limfocita te se smanjuje količina protutijela. Pojam «imunodeficijencija» podrazumijeva smanjenu ili neučinkovitu sposobnost imunološkog sustava u bolesnika. AIDS se prenosi HIV ( engl. Human immunodeficiency virus) virusom.

Posljedice oboljenja

Pri oboljenju nastaju vidljive promjene: povećanje su limfnih čvorova, krvarenje iz sluznica, proljevi, promjene na koži, smanjenje tjelesne mase, tzv. «oportunističke infekcije» (upala pluća, moždanih ovojnica, gljivične bolesti i tumori) i sl. Čovjek postaje osjetljiv na bolesti iz okoliša na koje je inače imun.

Pojava i širenje bolesti

1981. na pet mladih homoseksualaca otkrivena je dotad nepoznata bolest. Nitko nije slutio da će ta bolest postati prava «kuga 20. stoljeća». U početku je AIDS je smatran bolešću homoseksualaca pogrdno nazivana i «pederskim rakom». Trebalo je nekoliko godina da se dokaže suprotno sve dok nisu počela obolijevati djeca i žene. 1983. francuski onkolog Luc Montagnier na francuskom institutu Pasteur izolirao je dotad nepoznat virus i prozvao ga retrovirusom HIV, a bolest SIDA. Retrovirusi sadrže RNA umjesto DNA. Do 1996. godine otprilike 22.6 milijuna ljudi bilo je HIV pozitivno, od toga 21.8 milijuna odraslih i oko 830 000 djece!

Uzročnik bolesti

Uzročnik AIDS-a je HIV retrovirus. On napada zrele T4-limfocite, stanice koje direktno sudjeluju u imunološkoj reakciji protiv mnogih bolesti i tako čini imunološki sustav čovjeka bespomoćnim da se brani od bolesti, pa čak i onih na koje je inače otporan. On svojim enzimom reverzna transkriptoza nameče svoj genski kod te tako zaražena stanica umnožava viruse i uništava se. Ostatak imunološkog sustava nije dovoljno jak da se odupre HIV virusu pa je bolesnik dobra podloga za razne oportunističke infekcije (proljevi,rakovi,upale).

No svi HIV pozitivni ljudi nemaju AIDS! Često se za sve HIV oboljele greškom smatra da svi imaju AIDS, no postoji slučajeva da HIV bolesni ljudi požive i preko 10 godina bez ikakvog znaka zaraze! To samo govori koliko malo znamo o toj opakoj bolesti.

Prijenos AIDS-a

AIDS se najviše prenosi spolnim kontaktom i krvlju. Izoliran je u krvi, limfi, spermi, vaginalnom sekretu i još nekim drugim tjelesnim izlučevinama. Također se može zaraziti i korištenjem iste igle kao i prethodno zaraženi, zatim transfuzijom a kroz posteljicu zaražena majka prenosi bolest i na dijete. Zaražena majka može dijete zaraziti i dojenjem!

Zaštita od AIDS-a

Činjenica je da nema adekvatnog cjepiva ili lijeka protiv AIDS-a pa je potrebno poraditi na samozaštiti i svijesti ljudi jer se bolest ne prenosi socijalnim (uobičajenim) kontaktima. Stoga i ne čudi da se AIDS najviše razvio u nerazvijenim afričkim zemljama. Pri seksualnom prijenosu glavna je zaštita prezervativ (kondom). Postoje neki lijekovi i neke metode liječenja od kojih je jedna od najpoznatijih kombiniranje lijekova sa proteinima i nukleinskim kiselinama koji smanjuju količinu virusa u krvi no već jedna propuštena doza može dovesti do imunosti virusa na lijek. No i ta metoda ima velikih minusa poput proljeva i anemija, a i ne pokazuje se uvijek uspješnom. Neprestano se radi na novim lijekovima i cjepivima no zasad nema formule koja bi mogla garantirati siguran oporavak. Zasad je najvažnije informirati ljude o bolesti i prisiliti čovječanstvo da se ponaša tako da pod svaku cijenu izbjegava moguće izvore zaraze. Dok god se ne poveća svijest ljudi i opće znanje o bolesti i načinu zaraze dotle će broj oboljelih rapidno rasti!

Socijalni problemi vezani uz AIDS

Mnogi ljudi smatraju da je problem AIDS-a moguće riješiti jer su načini zaraze poznati, no problem je mnogo dublji! To bi moralo dramatično izmijeniti seksualni život čovjeka kao i shvaćanje ovisnika. Pokušaji distribucije besplatnih kondoma u školama i davanje mogućnosti otvorenih razgovora o seksualnim problemima propali su u mnogim zemljama jer su mnogi pojedinci mislili da se tako potiče aktivniji seksualni život u mladih. Slično je i sa dijeljenjem igala jer neki smatraju da se time promiče drogiranje. Doda li se ovome činjenica da se u nerazvijenim zemljama malo zna o AIDS-u nameče se činjenica da čovječanstvo vodi 2 rata zbog AIDS-a: 1. protiv HIV virusa, a 2. protiv neznanja i predrasuda. U svijetu postoje mnoge organizacije koje promiču borbu protiv AIDS-a. Mnoge slavne osobe koje su zaražene bore se protiv AIDS-a i novčano pomažući oboljelima i njihovim obiteljima. Razvoj AIDS-a je ojačao i homoseksualne pokrete jer se u prvoj polovici 80-ih AIDS primitivno smatrao isključivo bolešću homoseksualaca.

Zaključak

AIDS je jedan od «gorućih» svjetskih problema s kojim su suočene sve zemlje svijeta. To je bolest koja sa pravom nosi ime «kuga 20. stoljeća».Ona rapidno raste i svaki dan odnosi stotine života. Protiv nje nema ni lijeka, ni cjepiva. O njenom nastanku znamo malo i ništa. Neki smatraju da je tu od uvijek samo da nije bila u tom obliku. Drugi pak misle da je neuspjelo biološko oružje izmaklo kontroli. Bilo kako bilo AIDS ili SIDA jedna je od najgorih stvari koje su se desile čovječanstvu u 20. st.

Korištena literatura

• Microsoft Encarta Encyclopedia
• Dr. sc. O. P. Springer, Dr. sc. B. Pevalek-Kozlina: Biologija 3, udžbenik za treći razred gimnazije
• Opća enciklopedija
• Internet

Kopnica? Dajte najte.

Hrvatski naziv, kažete? Ne zna se dovoljno za riječ "kopnica", pa je enciklopedija mjesto gdje ćemo promovirati ovaj, makar uspio, neologizam? Zašto smije Tuberkuloza, ali ne AIDS, zašto mora kopnica, ali ne i Sušica (bolest)? "Sušica" je barem ustaljena riječ. "Kopnica" nije. Članak valja preimenovati. Ygraine 11:24, 26. travanj 2007. (CEST)Ygraine

Ako se nitko ne bude protivio, smatrat ću to prešutnom suglasnošću da se članak preimenuje u "AIDS". Ygraine 12:34, 27. travanj 2007. (CEST)Ygraine

Slaganje

Slažem se! Naziv Kopnica praktički i ne postoji jer ga nitko i ne koristi! Emoutofthevee

Ne slažem se. Koliko mi je poznato, AIDS je samo završna faza bolesti koja se hrvatski naziva kopnica. Drugi je naziv za kopnicu „HIV-bolest.“ U tom slučaju, kopnica je bolji izraz.--Donatus 08:57, 5. svibanj 2007. (CEST)

Svakako Kopnica. Treba sve tuđice što više zamjenjivati hrvatskim izrazima (kada oni postoje).

Naravno. Ako baš želite znati, izraz "kopnica" prvi su puta primjenili upravo hrvatski infektolozi. HIV - bolest je također često korišten termin.

A ako vam baš trebaju reference, postoje knjige sa nazivom "kopnica" koje su se koristile u školskom preventivnom programu. --Davor Moravek 21:52, 19. svibanj 2007. (CEST)

Inače sam zagovornik jezičnoga čistunstva i nastojim progurati što je više moguće primjerenih domaćih zamjena za strane riječi, ali ova "kopnica" je besmislica. Za riječ sam prvi put čuo ovdje na Wikipediji, dok se u standardnome jeziku i u stručnoj građi rabe nazivi "AIDS" ili "sida" (sic!). Wikipedija ne smije i ne može biti sredstvom proguravanja neustaljenih i nerabljenih novotvorenica. --Marko Pojatina 00:43, 14. svibanj 2007. (CEST)

A reference? http://www.medicina.hr/clanci/hiv_i_aids.htm kaže sljedeće: Nazivlje Hrvatski naziv za AIDS: kopnica HIV = Human Immunodeficiency Virus (engl.) AIDS = Acquired ImmunoDeficiency Syndrome (engl.) SIDA = Syndrome d'Immuno-Deficience Acquis (franc.) HIV je naziv za virus; AIDS je završni klinički stadij bolesti izazvane HIVom. HIV infekcija i AIDS su dva različita stadija procesa uzrokovanog istim virusom.

http://www.rijeka.hr/default.asp?ru=527&gl=200312020000003&sid=&jezik=1 Predstavljena knjiga "AIDS - Kopnica" Rijeka, 2. prosinca 2003. U Rijeci je 1. prosinca na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a predstavljen pedagoški priručnik o AIDS-u, namijenjen prvenstveno mladeži osnovno-školske dobi i to učenicima 7. i 8. razreda kao najosjetljivijoj populaciji. Knjigu je predstavio doc.dr. Ivica Poljak, sa Zavoda za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

To što se u propagandnim materijalima za djecu školskog uzrasta želi progurati riječ "kopnica" nije najjači argument u ovoj raspravi.

Također nije argument što ta riječ stoji u naslovu jedne knjige (uz "AIDS", dakako, inače nitko ne bi slutio o čemu je tu riječ).

Budući da riječ nipošto nije udomaćena među govornicima hrvatskog jezika, u prilog "kopnici" bi išlo da je ona udomaćena među stručnjacima (što tek valja ustanoviti).

I dalje držim da članak treba preimenovati, jer u njemu nije riječ samo i isključivo o "završnom kliničkom stadiju bolesti izazvane HIV-om". Ygraine 22:14, 19. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Pitanje je načelno. Ako postoji hrvatska riječ, zašto koristiti akronime na nekom drugom jeziku? --78.0.134.37 22:31, 19. svibanj 2007. (CEST)

Pitanje je gdje i kako postoji ta velehrvatska riječ. Ygraine 22:39, 19. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Google je tvoj prijatelj: - about 1,070 Croatian pages for "kopnica". --Davor Moravek 09:36, 20. svibanj 2007. (CEST)

Evo i jedan članak u časopisu, koji sigurno ima dobre lektore: http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=215&gl=200509290000001&sid=&jezik=1

Ovo je najbolji primjer lijepog, popularnog članka: Život s kopnicom

http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=214&gl=200508310000004&sid=&jezik=1 Ono što bi mogli postaviti, je recimo HIV/Kopnica

Jako cijenim suradnika Davora Moraveka, i o njemu sam čula samo dobre stvari. Žalosti me samo njegov nastup, preciznije škrtost na argumentima. Da, gospodine Moravek, mi "baš želimo znati" i "baš nam trebaju reference". Ne mogu razumjeti što je to neobično ako suradnici na hr.wiki "baš žele znati" i "baš im trebaju reference". O tome se ovdje i radi: da znamo i da imamo reference.
Google je svačiji i ničiji prijatelj: ovo su njegovi rezultati za kopnicu, a ovo za AIDS na hrvatskim internetskim stranicama.
"National Geographic" u ovom slučaju nije uopće referentan. To je popularnoznanstveni komercijalni časopis s kioska, s puno šarenih slika, koji se prodaje pored "Glorije" i "Klika", kupi se i neobavezno lista uz kavicu.
S obzirom da riječ "kopnica" nije uvriježena među običnim govornicima hrvatskoga jezika u običnim kontekstima, jedino preostaje da stručnjaci, medicinari, iz stručnih - a ne ideoloških i političkih - razloga daju prednost "kopnici" a ne "AIDS-u". To valja utvrditi. Ygraine 14:38, 20. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Avoid_neologisms

Neologizme čuvajte za svoje blogove.

Naknadno dodajem: kopnica je besmislica. Gdje se koristi riječ sušica umjesto tuberkuloza? Ali ta riječ je barem nastala kada se o tuberkulozi nije puno znalo. Ako ćemo prevoditi: AIDS = Sindrom stečenog nedostatka/gubitka imunosti. To nešto znači, kopnica ne. Zamisli, čovjek kopni, pa zar ne kopni i od stotina drugih boleština?

Rosier 14:52, 20. svibanj 2007. (CEST)

Da. AIDS, HIV-bolest i kopnica očito nisu jedno te isto, premda neki (prividno) tvrde da jesu. Jer da znače isto, onda bi bilo svejedno kako će se članak zvati, a to nikome - kako se vidi - nije svejedno. Ako su se dosad bez rezultata iznosili argumenti za kopnicu, možda da zagovornici kopnice pokušaju iznijeti argumente protiv AIDS-a. Ygraine 15:09, 20. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Napiši članak o tome, argumentacija je dana od originalnog postera članka. AIDS je anglizam, kopnica je hrvatski. to je argument. --161.53.220.11 09:29, 21. svibanj 2007. (CEST)

"Kopnica" je neologizam (koji, začudno, djeluje kao arhaizam), a znamo kakva je politika wikipedije spram neologizama. Ygraine 10:07, 21. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Naravno da je neologizam. Iz 1986 (kad sam ga prvi puta čuo) jer znaš, tada je bolest otkrivena. Velik broj medicinskih termina su STRUČNI izrazi, dakle neologizmi. Očne bolesti su ih prepune, dakle da maknemo pojmove kao što je leća i uvedemo "lens" i sve u tom stilu? --Davor Moravek 19:58, 21. svibanj 2007. (CEST)

Ne reduciraj do apsurda. Riječ kopnica je neologizam koji imitira arhaizam. Možda je dobar za pjesme i sl. Još kad bi pročitao zašto se neologizmi na Wikipediji izbjegavaju, možda bi nešto shvatio od ovih argumenata protiv. Ni Hrvatski enciklopedijski rječnik ne sadrži tu riječ.

Predlažem premještaj na Sindrom stečenog gubitka imunosti s člancima za preusmjeravanje Sindrom stečenog nedostatka imunosti i otpornosti. Rosier 20:27, 21. svibanj 2007. (CEST)

To je razuman prijedlog. Slažem se. Ygraine 20:40, 21. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Braci i seki je promaklo.

»Naravno. Ako baš želite znati, izraz "kopnica" prvi su puta primjenili upravo hrvatski infektolozi. HIV - bolest je također često korišten termin.«

Naravno jer su filozofkinja i njen brat najpametniji. A možda će filozofkinja opet dignuti prašinu kao i kod razgovora o članku Kunilingus. TKO SU TI INFEKTIOLOZI? Oni su idioti koji ne znaju kako se zove bolest koju liječe. Zar ne Ygraine? 83.131.130.130 21:10, 21. svibanj 2007. (CEST)

Pardon. Možete li ponoviti, tko ste, gospodine, rekli da ste vi? Ygraine 21:13, 21. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Mislim da je jedna gospodična, čim se odmah hvata za kunilingus. Rosier 21:18, 21. svibanj 2007. (CEST)

Ne, stvarno, zna li itko tko su ti infektiolozi? Ygraine 21:18, 21. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Ja znam tko su. Infektolozi koji liječe dotičnu bolest. Postoji samo jedan odjel u hrvatskoj koji se bavi tim bolesnicima. A vi lijepo njima pošaljite članak na recenziju, kad vam nije dovoljno što postoje članci u eminentnim časopisima, koji imaju prave lektore. Sve novootkrivene bolesti imaju nazive koji su neologizmi. Ako je ovo mjesto gdje se pišu ozbiljni tekstovi, u redu. A ako netko želi članak koji problem opisuje sa drugog aspekta, neka članak lijepo napiše. Ako želiš napisati članak "Širenje AIDS-a među osobama istospolne orijentacije i epidemija u Gej klubovima na zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država početkom 1990-tih budući da se je ta zajednica neodgovorno seksualno ponašala" ili ako želiš napisati članak "Kako je u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji eradicirana bolest stečenog sindroma imunodeficijencije jer je preventiva bila izvrsna" samo naprijed. Pišimo dugačke naslove, to je baš savršen način naslovljavanja. --161.53.220.11 09:40, 22. svibanj 2007. (CEST)

Ako su infektolozi (bez "i") stručnjaci za jezik, zašto sebi nisu dali hrvatskije ime? Zato što nisu stručnjaci za jezik i zato što imaju pametnija posla. Tko god da je izmislio "kopnicu", taj je bio jako dokon. I sad bi "kopnica" trebala biti posljednja utvrda hrvatskog jezičnog identiteta? Zašto se vajni jezičari tako roguše na "AIDS", ali ne na "infektologa"?

Kad budala baci kamen u bunar, sto ga mudraca više ne izvadi.

Jedino što mene ovdje eventualno zanima i jesu eminentni časopisi. Ali eminentni, molim lijepo. Medicinski, stručni. Ne s kioska. "Argument" o dužini naslova članka ispod svake je kritike. Ygraine 09:54, 22. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Trolarnje po članicima i forsiranje anglizama ili pokušavanje da se članak koji je već pred godinu dana prošao raspravu o nazivlju u bilo koji drugi naslov, a od suradnika koji nisu dali ama baš nikakav prilog medicinske tematike, te su stoga nestručni i u medicini, IMHO je bolje raditi negdje drugdje. Riječ postoji. Napisan je članak o toj riječi. Ako želite članak o nekoj drugoj rječi, napišite članak o tome. --161.53.220.11 11:42, 22. svibanj 2007. (CEST)

"Sindrom stečenog gubitka imunosti" nije anglizam. To je precizan pojam, za razliku od kopnice koja nije raširena i čija uporaba samo zbunjuje. Rosier 12:20, 22. svibanj 2007. (CEST)

Pročitajte članak koji komentirate: "Kopnica je sindrom stečene imunodeficijencije." Dakle ne "Sindrom stečenog gubitka imunosti" što bi bilo medicinski i tehnički potpuno netočno. --161.53.220.11 13:40, 22. svibanj 2007. (CEST)

Tko god da si, ti koji skrivaš identitet. To rade samo trolovi. Rosier 12:21, 22. svibanj 2007. (CEST)

Ovo je osobni napad. --161.53.220.11 13:40, 22. svibanj 2007. (CEST)

"Osobni napad". Ha-ha. Vi ste tankoćutniji od mene? Ygraine 15:33, 22. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

@ Suradnik:161.53.220.11 Ne izvrćite istinu. Nije riječ o forsiranju anglizama, nego - sasvim suprotno - kroatizama. Članci su na wikipediji uvijek otvoreni za izmjene i dopune. Nije nikakav argument - bilo za, bilo protiv nekog sadržaja - da nešto na wikipediji stoji "godinu dana". To što taj i takav članak godinu dana stoji na hr.wiki, znači li to da je on briljantan?

Kakav ste, cijenjeni anonimni suradniče, vi to prilog medicinske tematike dali, pa se sada uključujete u ovu raspravu? Nikakav, kao ni ja, a u raspravu se uključujete s jednakim pravom kao i ja.

YHO je neobavezujuće. Privatne je stvari pristojno zadržati za sebe. Ygraine 12:28, 22. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

Zaključak što se kopnice tiče

Wikipedija nije nečiji blog, niti mjesto za originalna istraživanja, niti mjesto za osobna mišljenja, ni forum, ni kanal za čavrljanje. Tu je potrebna provjerljivost. Na temelju toga, evo zašto sam, između ostaloga, premjestio dotični članak:

»Francuska skraćenica SIDA prva je ušla u hrvatski jezik te se s vremenom počela pisati malim slovima i sklanjati kao imenica u ženskom rodu: “sida, side, sidi…” Ta je riječ jednostavna za uporabu, no u trenutku kada se pojavila imala je veoma negativnu konotaciju zbog neznanja, straha i moralističkih osuda. Osim toga, iz te je imenice deriviran nekorektan pojam “sidaš”. Zato je danas mnogo korektnije upotrebljavati englesku skraćenicu AIDS. No, dugoročni je cilj da se i ta riječ potisne te da u svakodnevnoj uporabi ostane samo HIV. Zato u međuvremenu preporučamo prijelazni oblik HIV/AIDS. Hrvatski neologizam “kopnica” nikada nije zaživio i danas ga nitko ne upotrebljava.«

Izvor: http://www.aids.hr/wp-content/uploads/brosure/snz-stigma-i-diskriminacija.pdf

Uz to, samo se jedna osoba tu tvrdoglavo zalaže za taj pojam (uz osobne napade, inaćenje i vandalizam). Rosier 15:58, 22. svibanj 2007. (CEST)

Rosier, ovo će ići na arbitražu. --Davor Moravek 22:23, 22. svibanj 2007. (CEST)

Evo povijesti stranice

Prijedlog za naslov

Kopnica je relativno rjeđe korišten naziv ove bolesti, i kako vidimo, postoje osporavanja. AIDS, SIDA su skraćenice na stranim jezicima.

Naziv "Sindrom stečenog nedostatka imunosti" nema podlogu u literaturi - spominje se u tek nekoliko članaka, i to u popularnim medijima.

Naziv "Sindrom stečene imunodeficijencije" koristi se najčešće u popularno - medicinskoj literaturi, te se uz to stavljaju dodatna objašnjenja - nekad AIDS, nekad SIDA, a nekad Kopnica. Kako ne postoje osporavanja ovog naziva, a kako vidimo, i Francuski, Arapski i drugi tekstovi na wikipedijama često koriste ovaj naslov, moj je prijedlog da se članak preimenuje u "Sindrom stečene imunodeficijencije" - na taj način bi postigli kompromis, a u samom članku su tako i tako objašnjeni svi ostali naslovi. --83.131.40.161 10:58, 25. svibanj 2007. (CEST)

Slažem se s ovim prijedlogom. Ygraine 15:50, 25. svibanj 2007. (CEST)Ygraine

I meni je ovo najprihvatljivije rješenje, bilo bi mi drago da ga prihvate i drugi. --Davor Moravek 23:09, 25. svibanj 2007. (CEST)

Također. U stvari, nemam ništa protiv izraza kopnica, ali ga ne treba stavljati u naslov i uz bok prihvaćenim i najčešće korištenim nazivima, tj. ako ga se i koristi, treba napomenuti o čemu je riječ. Rosier 23:18, 25. svibanj 2007. (CEST)

Baš lijepo što se svi slažete :). Vrlo pohvalno od vas. Meni je svejedno kako će se naslov zvat, samo da ne gubite vrijeme na gluposti, pa glasam za :). --Ante Perkovic 14:41, 28. svibanj 2007. (CEST)

Članak je naposljetku preimenovan. Sada izgleda valja ispraviti wikipoveznice. Ali, u kojem smislu? [[Sindrom stečene imunodeficijencije|AIDS]]? Imamo li dogovor i oko toga? Jer, što reći za sintagmu "epidemija sindroma stečene imunodeficijencije"... Ygraine 22:59, 23. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

Treba samo kod preusmjeravanja napraviti da redirect vodi na novi naslov, ne treba prolaziti kroz sve članke. --MayaSimFan ☎ 23:05, 23. lipanj 2007. (CEST)

Ne želim biti tužibaba, ali gle ovo: Razgovor sa suradnikom:Ygraine#Sindrom stečene imunodeficijencije. Dakle draga Mayo, sudeći po toj poruci, čvrsto se čini da nešto trebam popravljati. Molim te da mi objasniš što i kako, ali ono, zdravoseljački! Hvala:) Ygraine 23:09, 23. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

fora je u dvostrukom preusmjeravanju što se vidjelo iz Posebno:Whatlinkshere/Sindrom stečene imunodeficijencije (više ne zato što je stvar riješena) --MayaSimFan ☎ 23:18, 23. lipanj 2007. (CEST)

Ma, ti si srce;) Uvijek sam to govorila! Thx!Ygraine 23:19, 23. lipanj 2007. (CEST)Ygraine

- Cenzurirana stranica?

evidencija brisanja: 11:01, 22. veljača 2008. CrniBot (Razgovor | doprinosi) izbrisano "Razgovor:Sindrom stečene imunodeficijencije" ‎ (Bot: Brise nepotrebna preusmjeravanja)

Sindrom stečene imunodeficijencije - da li je stranica i njena rasprava (nepropisno) cenzurirana?

Kompletna arhiva razgovora za ovu stranicu je uništena, i to 22. veljače 2008. Stranica je zaključana, nigdje nema nikakvog objašnjenja koje bi objasnilo ovu situaciju?? Molim poveznicu na to tko i zašto je odobrio zaključavanje stranice, te molim da se vrati razgovor o članku! --Davor Moravek (razgovor) 13:08, 31. ožujak 2008. (CEST)

Na mojoj stranici za razgovor osvanuo je ovaj odgovor:

nije ništa obrisano, samo je nastala zbrka kod redirecta, a on je bio obrisan, to i piše u sažetku bota, obrisao sam tvoj komentar na str za razg kako bi vratio stranicu zbog povijesti izmjena. tu je Razgovor:Sindrom_stečene_imunodeficijencije. Lijep pozdrav ;o) --Dalibor Bosits ^© 13:16, 31. ožujak 2008. (CEST)

E sada meni nije jasno kako je ta "zbrka" trajala od 22. veljače 2008. i nitko nije reagirao dok to ja nisam primjetio - a drugo, nigdje nema objašnjenja zašto je stranica zaštićena? --Davor Moravek (razgovor) 13:22, 31. ožujak 2008. (CEST)

ima objašnjenja, piše: WP:VP, radilo se o crosswikispamu. Tako se stvari riješavaju, netko primijeti pa riješimo, sad ste vi primijetili pa smo riješili, uostalom ovo nije toliki problem kao što izgleda po ovom nestrpljivom pisanju svud i naokolo.--Dalibor Bosits ^© 13:28, 31. ožujak 2008. (CEST)

Prihvatljiv odgovor. No Zar se spam rješava na način da se onemogući registriranim korisnicima da editiraju članak na3 mjeseca, i onda se greške gomilaju, te na kraju ostanu zaštićene stranice bez vidljive rasprave? Ovako je moj komentar primjećen i riješen nakon pet tjedana od nastanka. Bilo kome tko nema adminitratorske ovlasti vrlo je teško razlučiti što se dešava i zašto stvari "nestaju". Hvala na brzoj intervenciji! :-) --Davor Moravek (razgovor) 13:39, 31. ožujak 2008. (CEST)

Spam se riješava na više načina, ovisno o situaciji, i jedan je od problema Wikipedija općenito. Uklonit ću zaštitu pa možeš ispraviti što smatraš potrebnim. Te naravno, ako vidiš još sličnih stvari sa stranicama za razgovor, svakako napomeni; što je više dobronamjernih i odgovornih suradnika bolje ćemo napredovati ;o) --Dalibor Bosits ^© 13:49, 31. ožujak 2008. (CEST)

Hvala. Nadopunio sam članak sa novoobjavljenim epidemiološkim podacima za 2007. godinu. Članak je potrebno obnavljati bar na godišnjoj razini :-) --Davor Moravek (razgovor) 23:18, 1. travanj 2008. (CEST)

Čini mi se da treba update

Stranica je bitno manja od EN verzije i bilo bi dobro prevesti ju ili nadograditi postojeću. -- Zblace (razgovor) 18:26, 5. siječnja 2022. (CET)