Razgovor:Wikipedija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Wikipedija.
Rad na člancima


Donedavno se ova stranica zvala Wikipedia, kao i na engleskom jeziku, što nije moglo ostati. S obzirom da se radi o novoj riječi u hrvatskom jeziku, treba obrazložiti njezin nastanak: hrvatski jezik ne poznaje sufiks -pedia već -pedija, a korijen je zapravo wiki wiki što na havajskom jeziku znači "brzo", što nije nužno pohrvaćivati. Na slovenskoj i bosanskoj wikipediji koristi se identična riječ, na srpskoj wikipediji imaju riječ vikipedija (na ćirilici, naravno). SpeedyGonsales 23:44, 23 kolovoz 2005 (CEST) Pa?

Slažem se. Svugdje ćemo pisati Wikipedija. --Zmaj 08:52, 24 kolovoz 2005 (CEST)
Novi logo je već napravljen, nalazi se na bs:Image:Wiki.png. :-) --Elephantus 11:18, 24 kolovoz 2005 (CEST)
Postavio sam ga kod nas. --Zmaj 11:54, 24 kolovoz 2005 (CEST)
Jučer se nisam sjetio loga wikipedije, no suradnici wikipedije su brzi - "kud ja okom..." :-) Iz meni nepoznatog razloga nije radilo od prve (obrisao sam cache web preglednika), i nisam uopće vidio logo, stoga sam ga obnovio, i sad radi. SpeedyGonsales 16:08, 24 kolovoz 2005 (CEST)

Ok, drago mi je da se radi na imenu, i nemam ništa protiv da ime bude Wikipedija, ali ipak želim reći par stvari: kako nastavak -pedija dolazi od παιδεία, ne vidim razloga da se jednako ne poradi i na korijenu wiki wiki. Oboje dolazi iz stranih jezika i zavređuje isti postupak. DarkoS 18:33, 16. travnja 2006. (CEST) Pa kako bi preveli na hrvatski:Brzopedija?--Jolo Nego, pretpostavljam da netko ovdje radi i na administraciji Wikipedije, a ja bih predložio da se na dno stranice za uređivanje među uzorke slova za ubacivanje dodaju i ova: „ ” “ DŽ Dž dž LJ Lj lj NJ Nj nj . Možda se ne obraćam na pravo mjesto, ali nadam se da će netko prenijeti glas. DarkoS 19:18, 16. travnja 2006. (CEST)

Što se tiče Wikipedije, možda jednom i bude Vikipedija, ali zasad se većini suradnika na hrvatskoj Wikipediji više sviđa ovako (kao i Slovencima i Bosancima). Pretpostavljam da je to zato što nas "V" još podsjeća na Vuka. Glede znakova na dnu stranice, oni nisu stavljeni radi promicanja hrvatske abecede, nego da pomognu suradnicima koji nemaju dijakritičke znakove na tipkovnici. Zato, s obzirom da je već naveden "ž", nema potrebe za "dž". Isto vrijedi i za "lj" i "nj" - te se kombinacije slova mogu otipkati na svim tipkovnicama. --Zmaj 19:30, 16. travnja 2006. (CEST)

Krivo zbori onaj koji govori o imenu Wikipedije. Wikipedija nas bošnjačkom se zove Wikipedia,a ne Wikipedija.--Jolo

Kad je netko prijavljen na zastarjelom računalu, i kupi novo,opet se mora prijavljivati drugim imenom?--Jolo, 12- rujna 2006., 21:45
Jedino ako mu je monitor veći. ako je isti, onda ne treba. --Ante Perkovic 23:45, 12. rujna 2006. (CEST)

Trebala bi se u hrvatskome jeziku zvati VIKIPEDIJA i trebali ste se savjetovati s jezičarima ako ste već nepismeni u vlastitome jeziku. Još uvijek nije kasno za promijeniti!!! Ovo je najgore rješenje; onda bolje da je ostala Wikipedia, a ne pola strano pola domaće! (JS)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je JS (razgovordoprinosi)

Geografija[uredi]

A geografija? Marijan 16:19, 13. veljača 2007. (CET)

Sretan 5 rođendan WIKIPEDIJI!!!

SLOVO "O"[uredi]

Zašto svi nazivi jezika u popisu najvećih jezika završavaju na slovo "O". Za Esperanto razumijem, jer imenice završavaju na "O", ali zašto ostali jezici ne završavaju na "A". Npr. engleska wikipedija. U kojem je kontekstu: Englesko?

Zbunjeni Tvrtko26 14:53, 26. ožujak 2008. (CET)

Evo odgovora: Englesko izdanje wikipedije, mađarsko izdanje wikipedije, hrvatsko izdanje wikipedije itd, itd...--Man☺ Usk☼ 14:57, 26. ožujak 2008. (CET)

Aha. Hvala.

--Tvrtko26 15:19, 26. ožujak 2008. (CET)

Wikipedia opčenito[uredi]

Zasto se clanak o Wikipediji nemože izmjeniti — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 93.141.24.95 (razgovordoprinosi) 20:59, 14. studenog 2013.‎

Zbog toga što je "zaključan" za uređivanje neprijavljenim suradnicima zbog učestalog vandaliziranja. Iako smatram da zaštitu članka treba skinuti i vratiti ukoliko se ukaže potreba za tim.--MAN_USK recider 19:53, 16. studenog 2013. (CET)

Automatsko prevođenje[uredi]

Tvrdnja:

Automatsko prevođenje članaka je na Wikipediji strogo zabranjeno.

...mi je sumnjiva. Malo je nejasno što znači "strogo zabranjeno": ako se za automatsko prevođenje ne može u normalnim okolnostima dobiti blok - a rekao bih da ne može - onda se ne može reći da je "strogo zabranjeno".

Tražiti izvor za netrivijalnu tvrdnju ne može biti "glupiranje"[1]. Izvori su temelj Wikipedije. GregorB (razgovor) 20:28, 16. studenog 2014. (CET)

MaGa, ako se bolje pogleda, rečenica u cjelini nema smisla:
Automatsko prevođenje članaka je na Wikipediji strogo zabranjeno, no poželjno je da višejezični urednici s određenim znanjem jezika ručno prevode članke uz uvjet pridržavanja zajedničkog pravila "neutralnog gledišta".
"No" je suprotni veznik, ali sadržaj drugog dijela rečenice nije suprotan prvom. Logično bi bilo - a mislim da je i bliže istini: "Automatsko prevođenje članaka na Wikipediji nije zabranjeno, no..." GregorB (razgovor) 09:59, 17. studenog 2014. (CET)
Nisam dobio upotrebljivu povratnu informaciju ni komentar na gore napisano, pa vraćam natrag predložak jer navedena rečenica ne štima. Mogla bi se čak i brisati ili prepraviti, ali dajmo šansu suradnicima da nađu potvrdu, ako je to moguće. GregorB (razgovor) 20:57, 17. studenog 2014. (CET)
Suglasan.--Antidiskriminator (razgovor) 00:32, 18. studenog 2014. (CET)

How yes no. Yes You throughread ancle better, You would sensed. Machinegunish overleading ancles yes on Wikipediji cruel dammed.
Strojni prijevod nikad nije dobar kao ljudski prijevod. Nekritično ubacivanje nesređenih softverskih prijevoda spada prelazi crtu vandalizma. Čak i dobronamjerni suradnik koji je tako ubacio nesređeni softverski prijevod napravio je štetu, jer se iza njega mora čistiti. Kubura (razgovor) 07:57, 28. studenog 2014. (CET)

Kubura i svi ostali koji su zapeli za ovo: nađite potvrdu da je strojno prevođenje "strogo zabranjeno" i problem riješen. GregorB (razgovor) 11:17, 14. ožujka 2015. (CET)
Problem su nedotjerani softverski prijevodi. Automatski znači samo ono što obavi softver, a da čovjek ništa ne popravi. If to you this nothing not clear, what wish more?
Ili ne znaš značenje riječi "automatski"?
Da te podsjetim: Wikipedija nije sudnica niti simulacija sudnice ni demokracije u kojoj će se suradnike daviti pravilničkim detaljima i beskonačnim nepotrebnim raspravama oko wiki-pravnih igrica odvlačiti od pisanja članaka. A kamoli još da se očigledne štetne stvari moraju poimence navesti u pravilima i smjernicama do u nanodetelje.
Takva cjepidlačenja za očigledne stvari vid su troliranja. Nije ti poznat pojam pesteringa? Kao da inzistiraš na tome "gdje to piše u pravilima da je izričito zabranjeno suradnika poslati u (spolni organ) (roditelj) (u dativu)". Pravila ne moraju ići do u ovakve detalje.
Ovo bi ti trebalo biti više nego dovoljno jasno. Kubura (razgovor) 09:53, 15. ožujka 2015. (CET)
Ne cjepidlačim ja. Dobio sam blok (?!) jer sam na gornju tvrdnju stavio "nedostaje izvor". Zašto se ne smije staviti "nedostaje izvor" ako izvor nedostaje, a tvrdnja evidentno nije istinita? Ako tvrdiš da je strojno prevođenje "strogo zabranjeno", zašto naprosto ne daš izvor umjesto da me uvjeravaš na SZR? GregorB (razgovor) 10:07, 15. ožujka 2015. (CET)
  • Mislim da nismo nikad formalno zabranili strojno prevođenje, jer je svakom normalnom čovjeku jasno da je to besmisleno kao da idemo zabraniti psu govoriti. Niti pas može govoriti, niti se (za sada) strojnim prevođenjem prirodnih jezika mogu dobiti dovoljno dobri rezultati. Naravno, postoje razni izuzetci - točno prevesti jednu riječ je moguće ako ta riječ ima samo jedno značenje. Ako neka riječ ima više značenja, dovoljno dobrim sustavom moguće je ustanoviti kontekst i izabrati odgovarajuće značenje. Prethodna tvrdnja ne kazuje da takav neživi sustav postoji, niti da je takav neživi sustav moguć. Svaki čovjek koji zna govoriti je takav sustav.
  • Do danas, sustavi strojnoga prevođenja za većinu prirodnih jezika daju toliko loše rezultate da je njihov proizvod u pravilu nedovoljno dobar za wikipediju (jezici s više od dva padeža su posebno zahtjevni), te članke nastale tim putem bez ljudske lekture redovno brišemo, a novi suradnici koji redovno stvaraju nove članke strojnim prevođenjem bez lekture stvaraju ostalim suradnicima ovoga projekta nepotreban i neželjeni posao, te ove prethodne zato smatramo vandalima jer njihova uređivanja samo odmažu projektu.
  • Ako se gornje ima u vidu, jasno je da iako strojno prevođenje nije formalno "strogo zabranjeno", ono u praksi zaista jest strogo zabranjeno. Vaše traženje izvora za ovu neformalnu, ali očito zabranu je trolanje koje ću Vam ovom prilikom oprostiti jer sam vidio samo jedno Vaše uređivanje na tu temu. Nadam se da drugih sličnih uređivanja nije bilo. SpeedyGonsales 15:43, 15. ožujka 2015. (CET)
Dakle, rečenica "Automatsko prevođenje članaka je na Wikipediji strogo zabranjeno" je točna jer iako formalna zabrana ne postoji, svatko tko to radi bez dodatne lekture biva blokiran. Možda je moguće tu rečenicu drugačije formulirati, ali informacija koja se prenosi tom rečenicom suštinski odgovara realnosti. Konstruktivni prijedlozi za bolje odnosno točnije formulacije članaka su uvijek dobrodošli, nesuvisla pitanja ne. SpeedyGonsales 15:49, 15. ožujka 2015. (CET)
"Svatko tko to radi bez dodatne lekture biva blokiran". Stvarno? Ne mogu vjerovati. Recimo, novi suradnik kreira članak pomoću Google Translate i kao dobrodošlicu dobije blok, bez upozorenja, bez mogućnosti da se igdje prethodno upozna s tim valjda nepisanim pravilom? Je li moguće da kršenje nepisanog pravila ima za posljedicu blok? Nije čudo da svi hrle na hr wiki, da budem malo sarkastičan.
Ali opet: tvrdnja nema izvora, izjave pojedinih suradnika na SZR nisu izvori. Zašto se to pravilo ne stavi crno na bijelo i zatim ubaci kao izvor? GregorB (razgovor) 00:20, 16. ožujka 2015. (CET)
Thingy? How yes no. Allwho who because without additional lectures beat blocked. What you wish? Yes allwho wants be small sarcastic laugh inorder ancles? GregoreB, daj, molim te, uozbilji se i prekini se ponašati kao da si odvjetnik svakom tko ostavlja nered iza sebe. To što ti tvrdiš isto je kao da se u Münchenu pomokriš na ulaznom stubištu gradske uprave, obaviš veliku nuždu usred prepunog autobusa, sve usred dana, pa potom odjuriš autom vozeći u suprotnom pravcu brzinom od 200 km/h. Pa kad te policija zaustavi i kazni, onda se žališ da si sankcioniran "bez upozorenja, bez mogućnosti da se igdje prethodno upozna s tim valjda nepisanim pravilom" (jer nigdje u njemačkim zakonima "ne piše" specifično da se ne smije mokriti na ulaznom stubištu gradske uprave niti obaviti veliku nuždu usred autobusa).
Ako ti ovo nije jasno, onda pokušaj na drugim projektima ubacivati neuređene softverske prijevode, po mogućnosti velike količine teksta, i poslije se praviti da ne shvaćaš kad te drugi upozore. Kubura (razgovor) 05:11, 19. ožujka 2015. (CET)
Kubura, Speedy, da razjasnim. Na en wiki stavljanje automatskih prijevoda je nepoželjno, ali nije zabranjeno. Netko će vas upozoriti da to ne pomaže, a članak će eventualno biti obrisan (u većini slučajeva neće, bit će označen kao "grubi prijevod"). Prema tome, tvrdnja da je stavljanje automatskih prijevoda univerzalni delinkventski čin koji biva kažnjavan blokom jednostavno nije točna - tako je po mojim saznanjima samo na hr wiki. (Zašto je to tako je pak posebna tema za razmišljanje.)
Tu dolazimo do točke u kojoj svi griješite, čak i ako stavimo ovo gore na stranu. Citirat ću po tko zna koji put Wikipedija:Provjerljivost:
Dužnost navođenja izvora leži na suradniku koji dopunjuje članak. Općepoznate činjenice nije potrebno potkrjepljivati izvorima, ali svaki citat ili podatak koji ne spada u opću kulturu mora biti potkrijepljen vjerodostojnim izvorom.
Zabrana strojnog prevođenja na wikipediji - dapače, "stroga zabrana" - nije općepoznata činjenica. Da je strojno prevođenje na hr wiki "strogo zabranjeno" može znati možda nekoliko desetaka ljudi na svijetu (stalni suradnici, eventualno). Čak ni da je strojno prevođenje "loše" ne znaju svi, jer najveći broj ljudi s njim nema nikakvo iskustvo niti saznanja o njegovoj kvaliteti. Zapitajte se uostalom što bi bilo da hodate ulicom i pitate ljude: "Je li istina da je automatsko prevođenje članaka na Wikipediji strogo zabranjeno". Nema šanse da će više od 1% ljudi u pravom smislu riječi znati odgovor, ostali mogu samo nagađati. Dakle, nije općepoznato, nije opća kultura, i mora imati izvor. Izjave suradnika na SZR nisu "izvor".
Molim, ako igdje griješim u činjenicama ili zaključivanju, slobodno mi skrenite pažnju. Naslućujem da bi to mogao biti problematičan dio... GregorB (razgovor) 09:59, 19. ožujka 2015. (CET)
Neću ti skretati pažnju jer si tvrdoglaviji od imenjaka u reklamama, ali ću ti zato postaviti pitanje: bi li itko od tih koje spominješ s ulice, a i ti (posebno ti) poslao molbu za posao u Dansku, a ta je molba proizvod Googleova prijevoda?--MaGaporuči mi 10:20, 19. ožujka 2015. (CET)
P.S. Bavi se nekim drugim poslom, ovako samo odvlačiš pažnju suradnika na stvar koja je svima sasvim jasna, jedino se ti čudiš kao pura (a to ti nije prvi put).--MaGaporuči mi 10:29, 19. ožujka 2015. (CET)

──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── GOOGLE prevodi besmislice. I besmisleno je o tome raspravljati. --Zeljko (razgovor) 10:25, 19. ožujka 2015. (CET)

GregoreB, koliko znam, strojni i kao takvi neprihvatljivi prijevodi se brišu ili prebacuju na doradu na SZR pa kasnije brišu ako ne budu dorađeni u određenom roku. To što ima suradnika (i novih i iskusnijih) koji misle da je baš sve prihvatljivo i dopušteno, a da se prethodno nisu upoznali s postojećim smjernicama, nije "problem" ni ophoditelja ni administratora. Wikipedija na hrvatskom jeziku ima svoja pravila, a loših sam strojnih prijevoda viđao i na tebi toliko "svetoj" Wikipediji na engleskom jeziku: uostalom, ako doista želiš biti suradnički kreativan, mogao bi na toj "svetoj" en:Wiki ispraviti onu sramotnu definiciju hrvatskoga jezika, a ne ovdje raspravljati o pravilu koje je svima – osim, očito, tebi – sasvim razumljivo. Maestro Ivanković 10:46, 19. ožujka 2015. (CET)
Gore sam napisao da biste mogli imati problema s pronalaženjem greške u mom argumentu, i to se pokazalo točnim.
"Slanje molbe u Dansku" nema veze s onim što sam napisao: ne tvrdim da je strojno prevođenje sjajno, tvrdim da njegova navodna "stroga zabrana" na wikipediji nije općepoznata činjenica i da zato treba imati izvor. Sa slamnatim se vrlo lako obračunati. Slijedi prijedlog da se bavim nečim drugim (= nemoć ili nedostatak želje da se daju valjani protuargumenti).
"Google prevodi besmislice" također nema nikakve veze s onim što tvrdim.
Maestro također ne daje niti jedan protuargument već mijenja temu na nešto sasvim deseto. Vidi gore.
Ako je to najbolje što možete, ne vidim svrhu daljnje rasprave, rekao sam što sam imao i to bi bio kraj s moje strane. GregorB (razgovor) 13:59, 19. ožujka 2015. (CET)
Jesi li završio sa troliranjem ?ili čemo s još baviti tvojim glupostima --Zeljko (razgovor) 14:07, 19. ožujka 2015. (CET)
Strojni prijevod doslovce znači uzeti tekst, staviti ga u stroj i izbačeni rezultat staviti u uporabu bez mijenjanja onoga što je proizveo stroj. Strojevno potpomognuti prijevod jer druga vrsta odnosno kategorija prijevoda. Tu osoba rabi rezultate stroja, kao vrsta prvog prijelaza preko nekog materijala. Potom ta osoba ili osobe manje ili više prepravlja taj prijevod da bi se dovelo do bolje čitkosti i bliskosti čovjekovom pisanju. Rezultati strojno potpomognutog prevađanja su puno bolji nego kod izravnog strojnog prijevoda, posebno ako osoba ima dobro znanje izvronog i ciljnog jezika. Ako to nije slučaj rezultati odnoso product će biti bolje ili lošije kvalitete ovisno da li osoba ili osobe imaju slabije ili nikakvo znanje drugog jezika izvornog ili/i ciljnog jezika. Strojno potpomognuti prijevod može ali ne mora ubrzati stvaranje novih članaka, jer ovisno o stroja koji se rabi i načina kako se prijevod vrši neke vrste članaka imaju više ili manje uspjeha. Strojni prijevod na kraju stvara manje ili više posla za osobu koja prevodi. Nekada je strojni prijevod toliko loš da je bolje ići s ručnim, a nekada je strojni toliko dobar, da su prepravke puno manje. Na engleskoj wikipediji postoji smjernica WP:COFAQ#MTRANS https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:FAQ/Contributing#MTRANS u kojoj se navodi da strojno potpomognuti prijevodi su boji od izravnih strojnih prijevoda. Ako bi recimo neki suradnik napravio program koji bi automatski prevađao s jednog na drugi jezik i tako ih prebacivao, tada bi se taj program i taj suradnik-ica mogli smatrati vandalom. Možda negdje u bliskoj budućnosti strojno prevođenje postat će toliko dobro da će biti bliže pravom jeziku tada neće poželjno imati strojne prijevode, no do tada bilo bi bolje da ne gubimo cikluse oko ovoga već da ako je potrebno rabiti strojno potpomognuto prevođenje. Ovaj predmet se može posjetiti za godinu dana ako je potrebno, ili kada se pojavi bolji program prevoditelj. Vodomar (razgovor) 02:07, 25. ožujka 2015. (CET)

Video 2000[uredi]

Philips naziva videokasetu sistema Video 2000 Video kompaktna kaseta (VCC Video compact cassette) aludirajući na svoj patent koji je postao svjetski standard u svijetu zvuka audio Compact Cassette format uveden 1963 jer Philips je bio uvjeren kako će njegov Video 2000 postati svjetski standard u video svijetu što se nažalost nije dogodilo zbog niza okolnosti. VCC kazete imale su dvije strane, vremenskog trajanja 2x1h, 2x2h,2x3h i 2x4h, lijepog dizajna i imale su specifikum da nisu imale u sebi niti jednog vijka za spajanje već su bile povezane ugrađenim kopčama na nekoliko mjesta na kutiji kazete pa se je kazeta mogla vrlo jednostavno i brzo rastaviti. Zaštita trake u kazeti bila je potpuna (za razliku od VHS i Betamax) što je garantiralo dugovječnost održivosti snimljenog materijala. VCC kazete imale su kočnicu za snimanje, a ne odlomljavanje plastičnog jezičca kao VHS i Betamax. Na početku trake VCC kazete imale su svjetleću traku od par centimetara koju je senzor uređaja prepoznavao i tada zaustavljao prematanje. Video 2000 kao superiorni video sistem u svakom pogledu bio je predodređen za uspjeh zbog svoje tehnološke avangarde i praktičnosti, ali neke stvari mu nisu išle u prilog i ugasile njegovu proizvodnju brže od ostala dva video sistema u utrci VHS-a i Betamaxa koji su u znatnom dijelu u odnosu na sistem Video 2000 bili inferiorni .Uređaji Video 2000 bili su opremljeni sa više motora pa nije bilo nikakvih remenica za prijenos (izuzev modela Grundig 2x4 plus). Prematanje trake bilo je nečujno, ujednačeno i u odnosu na konkurenciju više nego duplo brže. Prematanje trake kod VHS i Betamax uređaja trajalo je 4 minute, a kod Video 2000 1,30 minuta. Uređaji Video 2000 bili su opremljeni mikroprocesorima koji su potpuno nadzirali rad uređaja od snimanja i reprodukcije do auto tracking kontrole koja je po prvi put izvedena u kućnim uređajima i nazivala se DTF Dinamic track following, dinamično praćenje tragova. Već prvi uređaji imali su zbog DTF sistema potpuno čistu sliku bez pruga i smetnji u modusu ubrzanog prematanja sa slikom naprijed i nazad kao i u modusu usporene reprodukcije i zaustavljene slike što je za VHS i Betamax bio nedosanjan san koji nikada nisu uspjeli riješiti. I sve to na samo jednoj polovici trake. Mikroprocesor je u potpunosti kontrolirao rad uređaja pa je ukoliko bi došlo do nekog kvara ili zastoja blokirao potpuno rad uređaja zbog sprečavanja daljnjih mogućih oštećenja. Zato nije pretjerivanje kada se kaže da je Video 2000 bio tehnološki superioran sistem u odnosu na konkurenciju. Uređaji Video 2000 nisu imali tracking kontrol nego je to radio microprocesor, sam podešavajući pomične video glave prema zapisu na traci, prema tragu. Uređaji su bili u potpunosti digitalizirani, od traženja kanala za snimanje do digitalnih brojača protoka trake sa mogućnosću preciznog pronalaženja točno određenog mjesta na traci. Već 1981. uređaji Video 2000 imali su mogućnost prepoznavanja video kazete i točno određivanje proteklog vremena kao i preostalog vremena na traci izračunatog pomoću mikroprocesora u satima i minutama. VHS je ove mogućnosti imao tek 15 godina kasnije u svojim uređajima, a sve je to bilo preuzeto od Video 2000 koji je bio daleko ispred svog vremena. Posljednji Philipsov model VR 2870 iz 1988. godine imao je mogućnost nasnimavanja na sliku (audio dubbing) Hi-Fi zvuka što niti jedan videorekorder nikada nije imao. Posljednji modeli Video 2000 imali su LP mod rada koji je na njihovim uređajima bio nazvan XL pa je tako jedna VCC 480 minutna video kaseta mogla snimiti 2x8 sati materijala ukupno 16 sati. Nažalost sve to nije pomoglo Video 2000 da se održi jer prodaja je bila u stalnom padu. Ono što je pokopalo Video 2000, prije svih, a nepravedno s obzirom kakve je tehnološke inovacije donosio, bila je činjenica da je sustav došao na svjetsku scenu prekasno, da su uređaji u prvih 1000 prodanih primjeraka imali puno reklamacija i kvarova zbog nedorađenosti, da su prvi uređaji imali često duple ivice na snimkama i mrežaste konture na dijelovima svjetlijih površina boja, nedovoljne provjerenosti kako transportnog M sustava obuhvata trake u transportnom sistemu koji je koristio Philips sa sajlama koje su pucale,( cijena novog transportnog sistema bila je 1000 DEM, jedna četvrtina cijene uređaja) tako i zbog DTF sistema preuzetog od profesionalnih uređaja koji u tim prvim uređajima nije funkcionirao uvijek kako treba. Philips i Grundig nisu imali zajednički pristup izvedbe mehanizma vođenja trake pa je Philips koristio M sustav nalik onom u VHS-u, a Grundig U sistem preuzet od U-matic sistema koji je koristio i Betamax. To je rezultiralo da snimke snimljene na Grundig uređajima nisu bile u početku uvijek kompatibilne sa snimkama na Philipsovim uređajima i obrnuto jer su audio glave zbog različitih obuhvata trake bile različito postavljene pa se je dešavalo kašnjenje tona za cca. 2 sekunde. Kasnijje su ti nedostaci bili otklonjeni, ali bilo je kasno. Marketinški, Video 2000 bio je predstavljen kao sistem koji će osvojiti svijet ali to se nažalost nije dogodilo i zbog poslovne politike Philipsa i Grundiga kao nosioca licence Video 2000. Uređaji su bili vrlo glomazni, teški do 17,5 kg u prvim generacijama Video 2000 bez obzira na dizajnerski vrlo lijepe primjerke sa zakrivljenim linijama što je bio zaštitni znak Philipsovih modela, a što je dovedeno do vrhunca u izvedbi najrenomiranije tvrtke za kvalitetu i dizajn švedskog Bang Olufsena koji je preuzevši licencu Video 2000 redizejnirao na svoj sofisiciran način Philips modele VR 2020 i VR 2022 svojim modelima Beocord 8800 i Beocord 8802. Uređaji Video 2000 bili su u svojim prvim izvedbama dizajnerski dobro izvedeni, ali vrlo glomazni, teški i vrlo skupi, znatno skuplji od konkurencije. Video kazete VCC bile su isto tako znatno skuplje od konkurencije. Sve je to davalo sistemu Video 2000 jednu dimenziju ekskluzivnog video sistema, ali u odnosu na konkurenciju nedovoljno da masovno osvoji tržište. Osim toga, a vrlo bitno, Philips i Grundig su licencu za proizvodnju Video 2000 dali samo europskim tvrtkama što je ograničilo tržište i poskupilo proizvodnju uređaja. Najveću zastupljenost Video 2000 imao je u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Norveškoj i Velikoj Britaniji, dosta i u Španjolskoj i Italiji, ali dalje od toga nije bilo ništa, izuzev nešto malo u Argentini, Brazilu i neznatno Austaliji. Video 2000 bio je zamišljen kao video sustav koji će zbog svojih superiornih preformansi osvojiti svijet, ali je poslovna politika Philips/Grundig ostala nejasna. Doduše, postoji i varijanta događaja da su japanski proizvođači jedinstveno nastupili ne želeći preuzeti licencu Video 2000 kako bi ga zbog svoje superiornosti istisnuli sa tržišta što im je u konačnici i uspjelo. Na kraju, Video 2000 je bio i ostao samo europski video sistem, skup za proizvodnju koji bez obzira na svoje superiorne performanse u odnosu na VHS i Betamax nije uspio i prvi se ugasio. Izgleda kao da je Philips ponesen svojim svjetski uspješnom patentu audio kasete bio uvjeren da će tako biti i sa Video 2000, ali nažalost to se nije desilo. Video 2000 bio je u samom startu znatno ispred vremena i konkurencije i pružao je velike mogućnosti za razvoj video sustava uopće. Njegove tehnološke inovacije tek su znatno kasnije postupno primjenjivane u VHS sistemu. Konstruktor Sistema Video 2000, njemački inženjer koji je iznenada preminuo 1984, radio je pred kraj života u svom laboratoriju na primjeni dostignuća Video 2000 koja je imao na VHS. Tako je bilo objavljeno i publicirano, a tako je i bilo. Već 1985. Philips i Grundig objavljuju početak prestanka proizvodnje svog sistema Video 2000 na zaprepaštenje svih i Grundig lansira na tržište prvi VHS rekorder VS 200 i VS 220 koji nije imao tracking već je koristio DTF tehniku preuzetu od Video 2000. Dizajnerski je bio gotovo identičan svojim Video 2000 rođacima što je u početku bio i slučaj sa prvim Philipsovim VHS modelima. VHS je tek na svom kraju samo djelomično dosegao neke performanse sistema Video 2000, video sistema koji je da je pravo zaživio sigurno puno toga u video svijetu napravio bolje i naprednije, ali to se nažalost nije dogodilo. Danas je digitalizacijom sve ionako bespredmetno, ali sama činjenica da smo imali jedan video sustav koji je nudio i razvijao se u nešto vrlo napredno i dobro govori u prilog činjenici da je šteta za tehnološki razvoj video sustava što Video 2000 nije dobio mjesto koje je u svojim tehnološkim inovacijama i napretkom svakako više nego zaslužio. Video 2000 bio je sistem ispred svog vremena u svakom pogledu, vjerojatno zato je tako i prošao.

--Drago Kverkus 02:17, 17. ožujka 2018. (CET)== Zamolba za ispravak ==

Naišao sam na stranicu Popis Hrvatskih Izuma i uočio neke nepravilnosti. Tamo postoji tablica i ako se ide abecednim redom pod 1 bi trebalo pisati Izum: Apaurin, izumitelj: Franjo Kajfež, a toga uopće nema u tablici. Onda, pod rednim brojem 8, navedena je: Hidroelektrana prva u Eu i kao izumitelj je krivo naveden Vjekoslav pl. Meichsnero, a treba biti Marko Šupuk. Pod rednim brojem 10 je izum: Kravata i nema izumitelja, a on je Turopoljska banderij pukovnija. Molim nekoga pametnog da to pokuša popraviti, jer ja ne znam, iako imam volju. Unaprijed hvala! ˘˘˘˘--Drago Kverkus 02:17, 17. ožujka 2018. (CET)