Razgovor:Zastave i plamenci na hrvatskim ratnim brodovima

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Zastave i plamenci na hrvatskim ratnim brodovima.
Rad na člancima


Za Pjesmu Eurovizije 1990. (5. svibnja 1990.) Zagreb je bio ukrašen hrvatskim zastavama, došao je i 30. svibnja 1990., i 25. lipnja 1991., a trgovačka zastava se kao nije mijenjala. Zašto bi članak upućivao suradnike na zadnju promjenu — kad ih je (1) bilo više; (2) članak navodi na zaključivanje kako je nešto od 1992. (tj. nakon Pravilnika NN 16/92.—340.); (3) članak koji je izvor za te teze (Polemos, 2006.), navodi i Državu Srba, Hrvata i Slovenaca. Osobito je zanimljiv Pravilnik o čamcima (NN 39/91.—1097.), koji govori i o čamcima u obalnom pojasu, te o zastavi na čamcima.

Sasvim je jasno kako se zastava trgovačke mornarice SFRJ nije rabila. Bitno je usklađivanje, savezni zakoni su preuzeti 8. listopada 1991., s tim što se ne primjenjuje ono što je u oprjeci s Ustavom RH. Omjer 2 : 3 nije sam po sebi suprotan odredbama zakonâ koji su preuzeti, niti su te odredbe zakonâ suprotne slovu Ustava.

Moja se izmjena upravo vodila tim činjenicama, jer isto tako bi se moglo govoriti o još nekim zakonima koji nisu formalno ukinuti, pa o pravnim pravilima, i td. -- Bugoslav (razgovor) 07:59, 7. siječnja 2011. (CET)

Joj shvati da ovo nije članak o pjesmi Eurovizije. Neću dozvolit da se članak nakrca kojekakvim pravnim glupostima, koje uopće nemaju veze s RATNIM BRODOVIMA--Ex13 (razgovor) 10:55, 7. siječnja 2011. (CET)
Članak je o zastavama na ratnim brodovima, a kako te zastave nisu bile propisane rabile su se hrvatske zastave kakve su se isticale na brodovima trgovačke mornarice od 1991. (i to najmanje od 1991.). U tome je stvar. Članak je poželjno urediti na taj način, uz navođenje izvora koje sam naveo. Nije uvijek čamac bio naziv kojim se nije moglo (službeno) opisati brodicu, ili općenito plovilo. -- Bugoslav (razgovor) 11:09, 7. siječnja 2011. (CET)


Rečenica je vrlo jednostavna, i odnosi se na omjer 2:3, koji je kasnije preuzela i ratna mornarica. O zastavi trgovačke mornarice, slobodno se piše na drugom mjestu. Svako dobro želim.--Ex13 (razgovor) 11:55, 7. siječnja 2011. (CET)

1991.[uredi]

Čiji je u tome razdoblju (od 8. listopada 1991. do 8. travnja 1992.) bio Pravilnik o isticanju i vijanju zastave trgovačke mornarice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i isticanju znakova na brodovima trgovačke mornarice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ("Službeni list SFRJ", br. 2/81.–80.)? Čiji je bio i Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi ("Službeni list SFRJ", br. 22/77.–885., 13/82.–345., 30/85.–937., 80/89.–1986. i 29/90.–1011.; u tom obliku vrijedio od 16. lipnja 1990., odnosno od preuzimanja, 8. listopada 1991. do 22. ožujka 1994.)? Bio je to hrvatski pravilnik, i hrvatski zakon – preuzeti iz negdanjega saveznoga zakonodavstva.

To znači sljedeće, zastava RH (od 21. prosinca 1990.) je postojala i u obliku zastave trgovačke mornarice od 8. listopada 1991. (gledano potpuno formalno), a od 25. lipnja 1991. (de facto). Naime, Zakon o preuzimanju saveznih zakona u oblastima pomorske i unutarnje plovidbe koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni ("Narodne novine", br. 53/91.–1285. od 8. listopada 1991.), donijet je u Saboru Republike Hrvatske 26. lipnja 1991., a Predsjednik Republike Hrvatske je potpisao ukaz o proglašenju 28. lipnja 1991. godine.

Zastava trgovačke mornarice Republike Hrvatske postoji u omjeru 2 : 3, od 8. listopada 1991. najkasnije, a ne od 1992. kako članak upućuje. Kako je ovdje riječ o zastavi koju je u to vrijeme rabila Hrvatska ratna mornarica, a to je pitanje očito povezano sa zastavom trgovačke mornarice. Uzimajući u obzir kako je HRM ustanovljena 12. rujna 1991. (prema Wikipediji), i osvojila prvo plovilo – desantno jurišni čamac – 15. rujna 1991. Na taj isti čamac (odnosno zastavu tog čamca) morao se primijeniti čl. 62. Pravilnika o čamcima, Narodne novine, br. 39/91.–1097. od 3. kolovoza 1991. (stupio na snagu 11. kolovoza 1991.), koji se odnosio i na čamce za javne svrhe.

Treba spomenuti i praksu svih država koje su potpunu neovisnost ostvarile nakon raspada SFRJ, vidimo kako one koje imaju pomorstvo nastavljaju rabiti omjer 2 : 3 – osim Crne Gore koja rabi državnu zastavu u omjeru 1 : 2 (uzimajući u obzir samo trgovačku mornaricu). Molim vraćanje izmjene koja uključuje preciznost, bez kraćenja izvora i napomena. Izvori i napomene su potrebni jer je glavni izvor (Polemos, 2006.) konfuzno donio podatak o 1992. umjesto o 1991. godini. -- Bugoslav (razgovor) 13:25, 7. siječnja 2011. (CET)

Ponekad me strah ljudi koji zabiju glavu u Narodne novine i izvan njih ne vide ništa drugo. DJČ nije čamac, niti brodica, a 0,46 x 0,80 m nije 2:3--Ex13 (razgovor) 13:37, 7. siječnja 2011. (CET)

U onim okolnostima očito se rabila državna zastava RH, bez obzira u kojem omjeru. Službeno se omjer 2:3 rabi od 8. listopada 1991., a ne kako izvor (Polemos, 2006.) navodi od 1992. godine. Pomorci su znali za omjer 2:3 i prije 8. listopada 1991., jer su isti rabili i prije toga nadnevka. Nije im netko morao doći i reći – od sad samo zastava RH – i to u omjeru 2:3. Omjer iz Pravilnika o čamcima sam naveo jer se istoga morala držati i HRM, ako od osnivanja (12. rujna 1991.) do preuzimanja saveznih zakona (8. listopada 1991.) nije već rabila 2:3.
Omjer 2:3 se morao službeno rabiti od 8. listopada 1991. – kad su preuzeti savezni zakoni i savezni podzakonski propisi.
Zato je vrijedno navesti i Pravilnik o čamcima, ako se već navodi onaj Pravilnik o isticanju i vijanju zastave trgovačke mornarice (NN 16/92.–340.), jer ni sam izvor (Polemos, 2006.) nije siguran od kada je omjer 2:3. Eto, -- Bugoslav (razgovor) 14:27, 7. siječnja 2011. (CET)

Vladimir Karabaić, Milorad Rakamarić, Ante Sentić: Čamac, U: Rikard Podhorsky, (gl. ur.), Stanko Šilović (ur. struke), Tehnička enciklopedija, sv. 3 : Č – Električna, Zagreb : Jugoslavenski leksikografski zavod, 1969., ISBN 953-6036-49-5 (cjelina), str. 9.–41.

„(…) Danas se općenito uzima da motorni čamci dosižu do ~ 40 m dužine, odnosno do ~150 t istisnine (…)” (podatak sa str. 31.).

Na str. 33. navedeni su i stražarski čamac lovac podmornica, dužine 24,1 – 38,6, istisnine 38,75 – 160,9 te brzi čamci za ratnu mornaricu, dužine 20,8 – 27,7, istisnine 23,9 – 93,0. Zastava u omjeru 2:3 je bila normom po saveznim propisima koji su preuzeti kao republički (državni) 8. listopada 1991. Omjer se nije mogao smatrati protivnim slovu Ustava Republike Hrvatske. Da su kojim slučajem hrvatski mornari i rabili zastavu koja nije bila u omjeru 2:3, rabili su je najkasnije do stupanja na snagu Pravilnika o čamcima (1991.). Ako se već citira zastava trgovačke mornarice (koja nije ratna), onda se mogu citirati i propisi o zastavi čamaca za javne svrhe.

Wikicitati „Čamac za javne svrhe može na obje strane boka imati ispisan naziv organa koji je vlasnik čamca odnosno skraćeni ili uobičajeni naziv tog organa (kapetanija, carina, policija i sl.).”
(Članak 61. stavak 1. Pravilnika o čamcima, Narodne novine, 39/91.)

DJČ-103 se nazivao čamcem, te se tako zvao do preimenovanja u desantni brod motorni, DBM), a iz izvora znamo kako je kao DBM-103 uplovio u dubrovačku luku Gruž sredinom veljače 1992. godine. DJČ spominjem jer je to prvi čamac Hrvatske ratne mornarice, a i danas se u literaturi može pronaći pod starom oznakom DJČ, i to uz novi broj 103. Za taj omjer su ljudi znali i bez provedbenih propisa, jer su taj omjer rabili i prije. Ne znam zašto bi se spominjala zastava trgovačke mornarice (dakle ne ratne), ako se ne može spomenuti i zastava na čamcima za javne svrhe. -- Bugoslav (razgovor) 14:54, 17. veljače 2011. (CET)