Razgovor sa suradnikom:Kubura

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pismohrana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12


13 14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

41 42 43 44 45 46 47 48 49 50

51 52 53 54 55 56 57 58 59 60


Godine u literaturi

Pozz Kuburo,
reci mi molim te koju godinu rabiti kada je neko književno djelo u pitanju pri pisanju članaka o nekom piscu: godina objavljivanja originala ili godina prijevoda na hrvatski? Primjetio sam da se to uvijek ne poklapa. Knjiga je puno ali vremena je malo:)--El hombre (razgovor) 08:56, 20. lipnja 2020. (CEST)

El hombre, možeš navesti obije. Bistri vitez Don Quijote od Manche objavljen je 1605. (prvi dio) i 1615. (drugi dio). Velikanovićev prijevod je iz 1915. godine. U svakom slučaju, bitna je godina od izvornika, jer do prijevoda se uvijek nešto čeka. Kubura (razgovor) 20:49, 20. lipnja 2020. (CEST)

hahaha

Pauzirao sam. Skužio sam da me je malo odnilo. Sad ću prepravit malo postojeće članke iz te kategorije da to počne sličit na nešto. Kategorija i njeni članci je bila prilično zapuštena u odnosu na iste članke na drugim wikipedijama. Uglavnom, radovi su i dalje u tijeku, ali moramo pripaziti i na obaveze u RL. Lijep pozdrav, kolega. Walter9 (razgovor) 12:22, 20. lipnja 2020. (CEST)

Predložak:Novosti/Arhiv/2020

Prvi dan ljeta si zaboravio ;-) Pozdrav --Mark7747 (razgovor) 20:23, 20. lipnja 2020. (CEST)

Jezici Indije i ljeta

Ciao Kubura,
možeš li molim te suradnici Mihi odgovoriti na ovaj post. Ja se bojim da ne dam pogrešan odgovor. Pozz--El hombre (razgovor) 08:07, 21. lipnja 2020. (CEST)

Blokovi u 5:20 ujutro :)

Vidim da si blokirao Čačvinu trajno, bez ikave opomene, bez e-maila, bez uređivanja suradničke str. za razgovor samo zato jer je preoblikovao kraći tekst kako se tebi nije svidjelo. Da nisi malo pretjerao :)? Suradnik je s nama već 11 godina. Sigurno se problem mogao riješiti razgovorom, što dokazuje i njegova komunikacija sa Zeljkom.

Vidim da mu zamjeraš i ovu izmjenu. Mislim da nisi dobro shvatio pravilo o navođenju izvora. Ako se neki tekst nalazi na određenom izvoru, to ne znači automatski da zavrjeđuje biti (skoro) doslovno prepisan u naš članak. Tekst "kao da međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove" je besmisleno uzimati iz izvora jer se očito radi o mišljenju autora članka, a ne o činjenici. Na žalost, wikipedija nam je puna takvog smeća koje stilski uopće ne spada u članke. Čak i pristrani (po pitanju rata u BiH) izvori kao što su hrvatski portali mogu biti izvor, ali samo za konkretne činjenice, ne za dodavanje neenciklopedijskih eseja u članak.

Pojam "velikobošnjačka agresija" nije NPOV izraz i nema što raditi u našim člancima. Dok među povjesničarima (ne samo hrvatskim) postoji dosta jaki konsenzus da je Srbija vodila ekspanzionistički rat 1990-ih, pa se izraz "velikosrpska agresija" može koristiti u člancima, takav konsenzus ne postoji u vezi prirode bošnjačko-hrvatskog sukoba. To što izraz koristi Nino Raspudić (on je netko bitan?) je posve nebitno. Mislim da bi termin "velikobošnjačka agresija" trebalo izbjegavati. Pa i članak nam se zove "bošnjačko-hrvatski sukob". Razmisli, pa mi javi što misliš. I možda ne bi trebao blokirati ljude kad si umoran ;).--Lasta 08:41, 24. lipnja 2020. (CEST)

Lasta, gore si probao opisati razliku između mišljenja i činjenica. Međutim nisi shvatio da se u toj definciji tvoje mišljenje isto ne smatra činjenicom. Priroda oba pothvata je ista, oba pothvata su imala strateške operacije i oba pothvata su uzrokovala masovna raseljavanja Hrvata. Ne vidim po čemu bi se za neki pothvat etničkog čišćenja trebao teretiti cijeli narod, a ne samo njegov dio, onaj na koji se odnosi epitet "veliko". Posljedica hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH je ta što su bošnjačke snage protjerale više Hrvata, nego snage bosanskih Srba. Od tebe se ipak očekuje malo objektivnosti, a ne puko nametanje svog POVa.--Čeha (razgovor) 10:41, 24. lipnja 2020. (CEST)
Ideja da se sukob, za kojeg ne postoji konsenzus da je bio "agresija", bez obzira na broj izbjeglica/protjeranih s obje strane, treba u člancima nazivati neutralnim imenom "sukob" nije "moj POV" nego osnove osnova rada na Wikipediji. To ti, Ceha, očito te shvaćaš ni nakon 15 godina. POV bi bio kad bi izričito okrivio jednu stranu. Korištenje neutralnih naziva, u ovakvim situacijama, kada ne postoji konsenzus povjesničara oko prirode sukoba je jedini ispravan način pisanja članaka, a ne nikakav POV. Kubura, slažemo li se oko ovoga? --Lasta 11:10, 24. lipnja 2020. (CEST)
Ne. POV ti je i ono srpsko, "tko nas bre zavadi". Ili "mir, mir, nitko nije kriv". Opisano ponašanje zadovoljava sve karakteristike agresije. Vidi se tko je napadač, tko se brani, kao i tko nosi ofenzivne akcije. Slučaj je potpuno čist.
Lasta, ti si tu 13 godina, očekivao bih da shvaćaš elementarne smjernice wikipedije. Neutralnost ne podrazumjeva zamagljivanje situacije.
Agresivno ponašanje, davanje žutih kartona neistomišljenicima, sustavno mijenjanje referenciranih stvari, a bez prethodno utvrđenog konsenzusa, uporno nametanje svojeg "mišljenja", nije ponašanje koje se tolerira ni na jednoj wikipediji. --Čeha (razgovor) 11:27, 24. lipnja 2020. (CEST)
A onda ti, Čeha, samo nastavi po svome, pa ćemo vidjeti kuda to vodi. --Lasta 12:15, 24. lipnja 2020. (CEST)
Čitao sam što piše braniteljski portal i povjesničar Hrvoje Mandić (Hrvoje Mandić: Kad pravilno sagledamo kronologiju događaja, uzrok i povod onda je i bošnjačko-hrvatski sukob puno jasniji). -Do tog sukoba nebi ni došlo da nije bilo napada Armije BiH na HVO, i Hrvate, koje je rezultiralo protjerivanjem 152.950 Hrvata, i ubijenih 1051 civila, pokoljima djece i zarobljenih vojnika HVO-a. -Sad, pošto se ovdje napada riječ 'agresija' koju definiraju u međunarodnome pravu, »kao neizazvan napad na tuđu zemlju, osvajanje tuđeg teritorija, odnosno protupravna uporaba oružane sile neke države protiv suverenosti, teritorijalne«; neka zaključi svako za sebe jeli to bila agresija ili ne.--Zeljko (razgovor) 11:58, 24. lipnja 2020. (CEST)
Nema problema. Evo teksta iz hrvatske enciklopedije:
Tijekom agresije izbile su i nesuglasice između Bošnjaka i Hrvata. Postojeće razlike produbljene su zbog kaotičnih i teških ratnih prilika kao i zbog dvojbenih gledišta i poteza pojedinih nacionalnih čelnika i međunarodne zajednice. Za Bošnjake je sporno bilo proglašenje Hrvatske republike Herceg Bosne (3. VII. 1992). Hrvati su uzvratili optužbama zbog islamizacije zemlje pa su povukli svoje predstavnike iz Skupštine, Vlade i Predsjedništva. U dijelovima BiH (srednja Bosna, Rama, Mostar) političke razmirice prerasle su u proljeće 1993. u oružane sukobe, u kojima su počinjeni i ratni zločini nad civilima (HVO u selima Ahmići i Stupni Do, Armija BiH u Doljanima i Uzdolu).
Tako se treba pisati u enciklopediji. Kad uspijete nagovoriti uredništvo Enciklopedije da sukob nazove "vekikobošnjačkom agresijom", javite mi se. Do tada, svi neenciklopedijski doprinosi će biti nemilosrdno uklonjeni, a moguće su i druge kazne prema ne-adminima. Pa ko voli, nek' izvoli. --Lasta 12:15, 24. lipnja 2020. (CEST)
Lasta, tvoje ponašanje je krajnje neencklipedijsko. Pod kaznama vjerujem da misliš na sebe? Ili si zanimljivo zaključio da ćeš kažnjavati samo neistomišljenike?
Zamolio bih te da ne prijetiš i da malo sniziš ton.
U članku kojeg spominješ se oružani sukob ni ne imenuje, a od zločina nad civilima se propušta navesti većinu zločina koje je napravila ABiH, Trusina je tu najočitiji primjer.
Što se samog naziva tiče, google izbacuje sljedeće; https://www.google.com/search?q=velikobo%C5%A1nja%C4%8Dka+agresija&rlz=1C1GGRV_enHR824HR824&oq=velikobo%C5%A1nja%C4%8Dka+agresija&aqs=chrome..69i57j0l5j69i60.5679j1j4&sourceid=chrome&ie=UTF-8
Naslov je osvjedočen i argumentiran. --Čeha (razgovor) 13:12, 24. lipnja 2020. (CEST)
Većina rezultata za ovu pretragu kaže: "Zamislite da sam ja rekao ovo je velikobošnjačka agresija na Srbiju i ubijate srpske policajce. Zamislite kada bi se neko takvim jezikom i tonom obratio. To bi bilo skandalozno", rekao je Stefanović.; ostali rezultati su hrvatska Wikipedija. --koora (razgovor) 13:15, 24. lipnja 2020. (CEST)
? To stručna analiza u 5 minuta?
https://www.jutarnji.hr/globus/tomislav-cadez-budalasti-darinkin-ante-pretvorio-se-u-odvjetnika-agresivnih-navijackih-hordi-4091550
https://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/24-herceg-bosna/56711-drazen-barbaric-kriptonacionalisticki-spoj-velikobosnjackog-i-tzv-gradanskog-rastace-bih
https://kamenjar.com/drazen-barbaric-kriptonacionalisticki-spoj-velikobosnjackog-i-tzv-gradanskog-rastace-bih/
https://poskok.info/sutalo-ako-je-dokument-nastao-post-festum-onda-vjerno-opisuje-medijsku-agresiju-kojoj-su-hrvati-izlozeni/
https://www.grude.com/clanak/?i=185164
http://www.hrsvijet.net/index.php/kolumna-zeljko-primorac/52387-zeljko-primorac-velikobosnjacki-nacionalizam-i-tisucu-kilometara-zajednicke-granice
http://www.visegrad365.com/linta-izetbegovic-nastavlja-velikobosnjacku-politiku/
https://hrvatskonebo.org/2018/08/01/daran-basic-gospodo-velikobosnjacki-politicari-jeste-li-vi-dementni-licemjerni-pokvareni-ili-bezobrazni-plan-a-bih-za-osvajanje-sredisnje-bosne-i-izbijanje-u-neum-i-ploce/
http://www.vrisak.info/kolumne/velikobosnjacka-politika-na-vrhuncu-medijske-agresije-lakovjerni-hrvati-padaju-na-njihovu-propagandu/
Dnevni tisak, od jutarnjeg, pa na dalje.
No znatiželje radi, da li možeš definirati velikobošnjačku agresiju, kao takvu? Što bi po tebi taj pojam trebao značiti? --Čeha (razgovor) 13:27, 24. lipnja 2020. (CEST)
Da vidimo da li navedena zbivanja odgovaraju objektivnom opisu događaja. --Čeha (razgovor) 13:27, 24. lipnja 2020. (CEST)
Na tebi je da definiraš pojam koji se ne koristi van opskurnih portala. Nisam našao nijedan spomen na Hrčku - https://hrcak.srce.hr/. --koora (razgovor) 13:31, 24. lipnja 2020. (CEST)
Jutrarnji list nije opskurni portal. Ako želiš znanstvenu pretragu, preporučam google znalca;
https://scholar.google.hr/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=velikobo%C5%A1nja%C4%8Dka+agresija&btnG=
https://scholar.google.hr/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=velikobo%C5%A1nja%C4%8Dka&btnG=
Sam naziv je jako dobro dokumentiran u hrvatskoj historiografiji. --Čeha (razgovor) 13:38, 24. lipnja 2020. (CEST)
Ceha, siguran sam i da je naziv "hrvatska agresija na BiH" dobro dokumentiran u bošnjačkoj historiografiji, pa ga ne koristimo u člancima. Hrvatski povjesničari mogu poslužiti kao referenca za tvrdnju "neki hrvatski povjesničari bošnjačko-hrvatski sukob nazivaju velikobošnjačkom agresijom". Bošnjački izvori mogu poslužiti kao referenca za tvrdnju "neki bošnjački povjesničari bošnjačko-hrvatski sukob nazivaju hrvatskom agresijom". Idealno bi bilo i jedno i drugo dodati u članak, jer su stavovi obiju strana provjerljive činjenice, ali mora se jasno napisati da se rado o stavovima. Ni jedno ni drugo stajališe se ne smije prikazivati kao apsloutna istina. Izmimke su samo situacije gdje stvarno postoji konsenzus velike većine povjesničara. Napad Njemačke na Poljsku je jedan takav primjer, ali bošnjačko-hrvatski sukob nije. --Lasta 15:15, 24. lipnja 2020. (CEST)
Povucimo usporednice. Kad se optužuje Hrvatsku, nalazimo uporabu pojmova "UZP" t.j. "udruženi zločinački pothvat" RH i HRHB, "“Agresija RH na BiH” (Jean Cot u “Posljednji balkanski rat”, Zagreb 1997. Hrvatska sveučilišna naklada/Hrvatski institut za povijest [1], [2] (MKSJ), [3] (piše Ante Nazor), potražite i "agresija Hrvatske" kad se govori o BiH. Agresijom Hrvatske (na BiH) se naziva i gradnja Pelješkog mosta [4], ili kad predsjednica RH ukaže na radikalne islamiste u BiH [5]. Brojne male TV postaje preko YouTubea i inih servisa. Bez pardona se služe time. Cijelu Hrvatsku optužuju takvim riječima.
Zašto bi oni sebi dopuštali to pravo, a (b.-h.) Hrvati sebi odricali pravo reći da su žrtve jedne velikobošnjačke ideologije koja se je manifestirala i oružanim djelovanjem? Nisu b.-h. Hrvati okupirali 100% muslimansko-bošnjačke krajeve uz etničko čišćenje i palež, pa da ih bošnjačka ABIH ide vojno oslobađati. Naprotiv, ABIH je poduzela opširne vojne akcije u mješovitim sredinama ili na izolirane većinski hrvatske sredine, nakon čega su ti krajevi ostali bez Hrvata, a Hrvatima kuće ili uništene ili ne smiju ni danas u svoje, dok u uprave gradova i ministarstva i danas iz bošnjačkog vrha postavljaju vrlo kompromitirane ljude koje tamošnji Hrvati optužuju za najteže stvari. Kad su bošnjačke snage poduzele svoje akcije iza kojih je ostao etnički očišćen teritorij uz srušene i spaljene kuće, onda se zbog interesa političko-medijskih moćnika nije ukazivalo na to ili se tek rabio eufemizam "ofenzivne akcije ABIH" [6] [7]. Ne možemo to šta su napravili s ABIH i mudžahedinima nazvati "uspostavom ustavno-pravnog poredka", jer nisu Bošnjaci ništa više bosansko-hercegovačkiji od Hrvata iz BiH, a pogotovo ne mudžahedini kojima je bošnjačko vodstvo dijelilo državljanstvo BiH (a gdje su smještani...). Velikonacionalistička ideologija nije samo preko državnog imperijalizma, nego i preko istjerivanja drugog naroda. Dakako, takvom se riječju i u istom kontekstu optužuje Hrvate [8] (fašistička velikonacionalistička ideologija; velikohrvatska) za Stupni Dol; kada ovi pobiju naše Hrvate kao u Križančevu Selu, Kopijarima..., radi se o istoj stvari. Velikobošnjačka ideologija/ politika/nacionalizam [9] kao takva postoji, agresivna vojna djelovanja postoje. Masovna ubojstva i istjerivanja Hrvata nisu bili tek izolirani izgredi, nego cijeli obrazac ponašanja koji ukazuje na planiranost, organiziranost i protekciju (ubojice svećenika pomilovane i oslobođene od najvišeg vrha [10]) s najviših razina.
Konsenzus većine Kad bismo čekali mi Hrvati "pristanak većine", ne bi Hrvatska ni danas bila neovisna. Zbog obrane prljavih interesa vlastite države ili vlastite nacionalne zajednice, znanost pati, a u hrvatskom slučaju, moćnici iz svjetskih sila imali su interes da Jugoslavija opstane, da ne uspije hrvatska samostalnost, hrvatski jezik da ne bude priznat i da mi Hrvati ne opstanemo, što je ponašanjem uredno pratila njihova akademska i medijska zajednica. Kubura (razgovor) 23:39, 24. lipnja 2020. (CEST)
Upravo tako. I tu bošnjačka historiografija i nazivlje ne smije imati nikakvu ulogu. Po tome bi istu priču trebali provesti i sa Srbima i velikosrpskom agresijom. Za njih je domovinski rat "građanski rat" ili još gora klasifikacija. Oko istine nema kompromisa, ni dogovora.
Velikobošnjačka agresija je dobro dokumentirana, zastupljena u hrvatskoj historiografiji i ispunjava sva obilježja klasične vojne agresije. Stvari uvijek treba nazivati pravim imenom. --Čeha (razgovor) 04:00, 25. lipnja 2020. (CEST)
Baš gledam. https://hr.wikipedia.org/wiki/Velikosrpska_agresija_1990-ih velikobošnjačka_agresija_1990-ih ne postoji. To bi trebalo ispraviti. Članak ima jasnu šprancu, a zbivanja su svima poznata. --Čeha (razgovor) 10:35, 25. lipnja 2020. (CEST)
Postoji 111 razlog zašto je velikobošnjačka agresija neenciklopedijski naslov. Mhare (razgovor) 10:45, 25. lipnja 2020. (CEST)
Naravno, kad je u stranim je interesima da je istina nepoželjna, a ko zastupa interese našeg naroda nakon što je Tuđman umro? Zar ove naše vlade koje sve prešućuju od 1945 pa naovamo. No zato u ovom slučaju, navođenje razloga o početku tog rata nemoramo imenovat, ali navodi na logičan zaključak. --Zeljko (razgovor) 11:30, 25. lipnja 2020. (CEST)
Trebalo bi napisati takav članak. Sam pojam je širi, pogotovo u vremenu od hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Treba to sve fino kategorizirati. Ne znam kakav ću biti s vremenom, ali kad ga ulovim malo.... Sramota je što takvo što ne postoji već. --Čeha (razgovor) 12:16, 25. lipnja 2020. (CEST)
Jeste li razmišljali da članak Rat u Bosni i Hercegovini preimenujete u Velikobošnjačka agresija? Uštedili biste na vremenu. --koora (razgovor) 12:45, 25. lipnja 2020. (CEST)
U BiH su se dogodile Velikosrpska i Velikobošnjačka agresija. Nije jedno te isto. --Čeha (razgovor) 12:14, 26. lipnja 2020. (CEST)
Kooro, rat u BiH sadrži više elemenata: velikosrpska agresija (uz velikocrnogorsku), prvo na Hrvatsku (iz BiH i preko BiH), pa na BiH, zatim velikobošnjačku agresiju na Hrvate u BiH, građanski rat između snaga odanih samoproglašenoj AP Zapadna Bosna i pristaša središnje bošnjačke vlade u Sarajevu, te obrambeno-oslobodilačkog rata. Agresija je osvajački rat, a u osvajački rat se upušta samo onaj tko si može dopustiti takav luksuz zbog veće i bolje opremljenosti oružjem i opremom te većim ljudstvom. Uz vanjsku (iz Srbije i Crne Gore), postoji i nešto što se zove "unutarnja agresija" (internal aggression). Ovdje na 93. str. imaš jedan oblik unutarnje agresije "internal+aggression"+war Causes, Origins, and Lessons of the Vietnam War: Hearings, Ninety-second, izdavač US Congress. Senate. Committee on Foreign Relations"; a o tome imaš u Hrvatskoj vojniku [11].Kubura (razgovor) 22:18, 26. lipnja 2020. (CEST)

Nisam znao da postoji Velika Bosna. --Arnel6-2 (razgovor) 12:58, 25. lipnja 2020. (CEST)

Nažalost, većina naroda ili država posjeduje neku šovinističku ideologiju. Drugo je pitanje koliko je ona rasprostranjena.
Evo, pogle Slovence;
Obično se razlikuju o masivnosti, potpori državnih organa...
Na konkretno pitanje ti google ima dobar odgovor; https://www.google.com/search?q=velika+bosna&safe=strict&rlz=1C1GGRV_enHR824HR824&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=2ahUKEwiqwNGonp_qAhUCxYsKHT7aANoQ_AUoAXoECA8QAw&biw=1920&bih=969
Imaš tu priča o Bosni do Beograda i Albanije.
Bilo koja velikodržavna ideologija obično starta s romantiziranjem i falsificiranjem povijesti, ova karta je dobar primjer; https://www.inmedia.ba/wp-content/uploads/2016/02/Kraljevina-Bosna.jpg
BiH je unikatna i po tome što je višeetnička država, pa njeno svojatanje od samog jednog naroda znači isto ideologiju te vrste.
Predložio bih ti da malo pročitaš strane literature, wikipedia mora biti objektivna, a neznanje nikad nije isprika. --Čeha (razgovor) 12:14, 26. lipnja 2020. (CEST)

Moj mail

Slobodno se javi na moj mail. LP --Mostarac (razgovor) 19:03, 24. lipnja 2020. (CEST)

Predložak, možeš li odadti ove članke: Hrvatski povijesni prostor prije rimskih osvajanja, Rimski ratovi u Iliriku, Rimska vlast u Iliriku, Hrvatski povijesni prostor u kasnoj antici u predložak Predložak:Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata, ali da bude slično kao za prapovijest. Davno sam to pravio, zaboravio sam dodati dio o antici. --Mostarac (razgovor) 19:19, 24. lipnja 2020. (CEST)
Mostarče, "odadti"?? Kubura (razgovor) 19:15, 29. lipnja 2020. (CEST)

Slika

Što će sada biti sa slikom? Može li se to nekako ispraviti? Bonzg (razgovor) 13:00, 29. lipnja 2020. (CEST)

Sv. Mande

Pregledao sam izmjene. Koliko sam primjetio, mijenjao je način citiranja literature. I to više puta. Nekoliko je puta ispravio sam sebe. Samo je kratko intervenirao u sam tekst s dodatkom Marija Magdalena, kao pojašnjenje za ime sv. Mande, što je stavio u uglaste zagrade. Meni osobno ne smeta. Što se tiče citiranja izvora, nemam djelo M. Vidovića uz sebe, ali pretpostavljam da je to dobro odradio. Walter9 (razgovor) 00:59, 30. lipnja 2020. (CEST)

Na današnji dan

Nije Hong Kong na slici, nego operacija Tigar. Valjalo bi to ispraviti. --Franjo Josip (razgovor) 18:24, 1. srpnja 2020. (CEST)

Pozdrav i pitanje

Bok Kuburo, jesam li ovo sklanjanje imena von Turszky dobro izveo? Ide li možda s von Turszkyjem?--Rovoobob Razgovor 04:11, 2. srpnja 2020. (CEST)

Rovoobob, jesi li bio u ImotskIJU ili ImotskOM? :) To je imenica koja je slavenska, u biti pridjev, te je tako u padežu. Von Turszkym. Kubura (razgovor) 04:15, 2. srpnja 2020. (CEST)

Hvala.--Rovoobob Razgovor 04:27, 2. srpnja 2020. (CEST)

RadioElectrico, e-mail

Vidim sada - nisam neko vrijeme dolazio na Wiki - obavijest da mi šalješ e-mail. Klikam po ikonici sa zelenom kuvertom - ne funkcionira. Kako da ti se javim? Razgovor 12:40, 3. srpnja 2020. (CEST)

Klikni na ovo [12]. Kubura (razgovor) 20:07, 3. srpnja 2020. (CEST)

Popis suradničkih doprinosa

Oj Kuburo,
bila je jedna stranica na kojoj se moglo vidjeti kada se utipka neka wikipedija recimo lista poređenja koliko je neki/a suradnik/ica napravio/la uređivanja tog mjeseca, godine itd. Dalje mogla se vidjeti i tabela koliko je neko započeo članaka i to nešto kao top 100 i sl. Ta stranica se više ne ažurira već godinu dvije. Postoji li neka druga slična stranica koja je aktualna? Živ bio. --El hombre (razgovor) 09:33, 4. srpnja 2020. (CEST)

[13] Moje pitanje nije bilo usmjereno na Nesmira.-- MaGaporuči mi 16:16, 4. srpnja 2020. (CEST)

Stefanija Turkevyč

Hello Kubura, There's just three short sections to go in the titles. You've almost got this finished! Nicola Mitchell (razgovor) 22:49, 4. srpnja 2020. (CEST)

Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića

Ćeš ovo objaviti?--Croxyz (razgovor) 22:52, 4. srpnja 2020. (CEST)

Dosljednost

Tebi ću moći napisati i na dijalektu, ti ćeš razumiti. U tržišnoj ekonomiji fokusiranje na određenu nišu ili određenu djelatnost naziva se specijalizacija. U mnogin drugin poljima isto, ka recimo medicini i sličnima. Kad se poduzeće u proizvodnom procesu specijalizira recimo za proizvodnju čipsa, onda ga institucije i vlada ne šikaniraju zato jer ne proizvodi pedaline, baterije za električne aute ili maslinovo ulje. Isto se tako može reći da san se ja specijalizira za ophođenje Nedavnih promjena, susprezanje vandala, čišćenje i dotjerivanje članaka. Mislin da u prilog tome ide i činjenica da iman više od 21.000 doprinosa i više od 11.000 pregledanih izmjena. Kažen mislin jer očito to nema toliku vridnost koliku realno (u usporedbi s aktivnim suradnicima) ima. Kad se takvom suradniku predbaci da ne piše članke, čovik bi se zapita što stvarno ni druge stvari ne radi dobro kad mu je to glavni prigovor u predlaganju za funkciju koja je inače više tehničke nego stvaralačke prirode. S druge strane, čovik bi reka da bi suradnik koji je to predbacija za administratora predložija u najmanju ruku besprijekornog suradnika, kad ono – predloži suradnika koji u trenu predlaganja nije ima niti jednu pregledanu izmjenu. Ništa protiv tog suradnika neman, dapače, čovik se vjerojatno specijalizira u polju koji njemu više odgovara. Al bi se od predlagatelja očekivala barem trunčica dosljednosti koju sâm propagira. Kako i sam kažeš: "(...) doći će u poziciju da će moći zahtijevati od suradnika ono što sam ne sprovodi", osićaš li se da tiraš suradnike na nešto što ni sâm ne sprovodiš? Bilo kako bilo, dosljedan ne možeš reći da jesi, a ostalo samo povlači za sobon. Na kraju svega, kad se prilikom apliciranja za dužnost administratora (a ne status, kako ga se tu gleda), a i inače u životu, spočitavaju tako trivijalne stvari, čovik izgubi volju i za ono što je do sad radija, Pa tako, shodno svojoj dosljednosti, više nemaš nikakvo pravo reći da ima malo aktivnih suradnika ili previše vandalizama i nepregledanih izmjena. BlackArrow (razgovor) 00:38, 5. srpnja 2020. (CEST)