Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana34

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija

Predložak[uredi kôd]

Oprosti, kako mogu napraviti predložak, infookvir sličan ovomu [1]?--MIZTXR THXVZVND (razgovor) 19:37, 9. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

odg D[uredi kôd]

Hvala Vam na ispravci. Ispravio sam sve. Nadam se da sada neće biti problema da članak ostane. Jako mi puno znači. Hvala unapred. Cugi10 (razgovor) 02:52, 11. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Kolega2357[uredi kôd]

Gospodine Kubura da li Vi možete da kreirate suradnički račun Kolega2357 kao administrator? Proverio sam i preko toolservera nema nigde ovde da je registrovan suradnički račun Kolega2357. To je jedino rešenje. Pozdrav! --178.223.34.194 03:55, 11. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Ja sam oguglao na tužbe ali nisam taj suradnik niti znam ko je on niti imam ikakve veze sa njim. Ja sam se registrovao pre 3 meseca na Wikipediji. Molim Vas ako možete kao administrator da kreirate suradnički račun meni ovo piše kad hoću da prijavim ovde na Wikipediju

Pogreška u prijavi

Suradnički račun "Kolega2357" je zabranjen za kreiranje. Poklapa se sa sljedećim izrazom iz crnog popisa: .*[0-9]{4,}.*<newaccountonly>

Pozdrav! --178.223.34.194 04:18, 11. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Moželi neko drugi da stvori račun umesto Vas? Pozdrav! --178.223.34.194 04:28, 11. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Jel možete da skinete moje suradničko ime sa crnog popisa da bih mogao da se prijavim ovde na Wikipediju? Pozdrav! --178.223.34.194 04:35, 11. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Ime kategorije[uredi kôd]

Što je pravilno ime? Kajkavski književnici? Dončec (razgovor) 08:58, 11. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Stvorio sem kategoriju Kajkavski književnici, a mi je značilo ovo ime, ako ne bi bili Hrvati. Dončec (razgovor) 09:14, 11. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Obavijest[uredi kôd]

Postovani, smatram potrebnim Vam javiti da sam dopunio stranicu s podacima Damir Borovčak http://hr.wikipedia.org/wiki/Damir_Borov%C4%8Dak koju ste Vi incijativno pokrenuli. Mozda ce biti s vremenom jos koji (zaostali) podatak. Ukoliko smatrate da ima potrebe za fotografijom (nije mi poznato kako se postavlja) molim kontakt na <adresu e-pošte skrio administrator> pa cu je proslijediti. Zahavaljujem na Vasoj pocetnoj inicijativi. Lijepi pozdrav i svako dobro Damir Borovčak

Vojta Braniš[uredi kôd]

Prihvaćam Vašu sugestiju da wikipedija ne može biti sama sebi izvor, ali zar se ne običava postaviti poveznice i na stranice/podatke unutar wikipedije koje nisu dostupne unutar jednog jezika. Bio bih Vam zahvalan kada biste me ili ispravno poučili ili pravilno postupili, a ne samo poput vandala brisali podatke i izvore podataka, prepravljali neispravnim ili poluispravnim podacima itd. Ukoliko Vam je izmjena smetala mogli ste barem prije vandalizma postaviti komentar na stranicu za razgovor i sugerirati promjenu... --Vladimirko (razgovor) 00:22, 12. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Prijeeglednik[uredi kôd]

Ne ulazeći u pravopisnu ispravnost riječi "Prijeglednik" 1.bila je napisana s tipfelerom, 2.radi se o referenci na stranicu s nazivom "Preglednik" i 3.nije u duhu ove slobodne enciklopedije slijediti korisnike po stranicama i raditi neutemeljene i/ili ishitrene ispravke bez provjere podataka, kojim god se to imenom nazvalo... Za razliku od Vas ja na žalost nemam vremena "visjeti" cijele dane na wikipediji, ali kada sudjelujem trudim se pridonijeti ispravnim i korisnim podacima bez obzira na to o čijoj verziji pravopisa se radi. Zahvaljujući Vama moje vrijeme kvalitetnog sudjelovanja još je više ograničeno. Hvala! --Vladimirko (razgovor) 16:39, 13. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Nove kategorije[uredi kôd]

Može. Vaš prijedlog se usvaja.Hermit (razgovor) 18:49, 13. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Zaklada ERSTE[uredi kôd]

Poštovani gosp. Kubura,

moje ime je Danijela Mandušić, po struci sam magistra hrvatskog jezika i književnosti, radim kao suradnica Zaklade ERSTE i ja sam prevela ovaj članak, kao i sve tekstove Zaklade koje je objavila u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina. Neznam koji Hrvatski pravopis koristite kad ispravljate moje greške (ili pogrješke), no bilo bi lijepo ako vec ispravljate da se referirate (pozivate se na) određenu važeću literaturu koju koristite prilikom ispravljanja tekstova. Već desetak godina uvriježeno je da se koristi Hrvatski pravopis autora Babić, Finka, Moguš; koji je imao mnogo ponovljenih i nadopunjenih izdanja, a i mi profesori koristimo ga u školama, no znamo da je hrvatski jezik živ i da ima mnogo tuđica koje su uvriježene kako u razgovornom jeziku, tako i u pisanom. Oboje znamo da se upotrebljava i "neodložno" i "neodgodivo", kao i "geografski" i "zemljopisno". Ja sam ovaj tekst prevela služeći se ovim Pravopisom, u kojem, na primjer, možete pronaći sve ove četiri riječi.

Uz to, jako je neprikladno da nam upućujete "posljednja upozorenja" ili zaključujete da nešto činimo s "lošom namjerom", jer ja sam cijeli svoj život posvetila hrvatskom jeziku, i nije lijepo reći da se pritom bavim "ustrajnim istiskivanjem hrvatskih riječi", no mi smo, naravno, otvoreni za sugestije i suradnju, te Vas molim da ispravite tekst onako kako smatrate da je po normama hrvatskog standardnog jezika, da ga proslijedite nama na pregled te da ga objavimo na Wikipediji.

Unaprijed srdačno zahvaljujem,

mr.sc. Danijela Mandušić Zaklada ERSTE Vstoiljkovic (razgovor) 17:05, 14. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Nije mi jasno čije je ovo pismo jer se autor ili autorica predstavlja pod jednim imenom, potpisuje pod drugim, a u tekstu se koristi sa mi i nama, znači nešto kao pravna osoba, pa stoga vidim da je ovo pritisak od strane te zaklade na hrvatsku wikipediju kako bi nešto na silu ojavili na istoj.

Ukliko članak nije za wikipediju, neznam o čemu se radi, ni što je zaklada Erste, onda neće biti ni objavljen. Ovo pismo vidim kao pritisak da se nešto učini na silu, pa stoga ni ne vidim dobru namjeru. --Zeljko (razgovor) 19:34, 14. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Pretpostavljam da se tu možda radi o nekom propagandnom članku, a kao takav nebi bio za wikipediju, jer ne vršimo usluge propagiranje za nikakve udruge, kompanije i ostalo. --Zeljko (razgovor) 19:42, 14. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Gospođo Danijela Mandušić, kažete da se tako zovete, pritiskom na administratora wikipedije na hrv. jeziku nemožete postići da objavljujete propagandni materijal, a još manje kao djelatnik te zaklade. --Zeljko (razgovor) 20:00, 14. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Suradniku Vstoiljkovic odgovoreno je na njegovoj stranici za razgovor. SpeedyGonsales 16:27, 15. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

A ja sam odgovorio gospođi mandušić koja zastupa svoju zakladu da ne objavljujemo propagandu i reklamu, pa ni njeznu koja je vlasništvu privatne štedionice. Pravila wikipedije. --Zeljko (razgovor) 16:48, 15. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Odgovori[uredi kôd]

Dobro je napravio, popravio je poveznicu ispravno: Magnus Maksim. U članke koje premještam na stranicu za razgovor jer su nezadovoljavajući sadržaj nikad takvo što nisam dodavao jer sve piše u predlošku koji se stavi u imenski prostor. Takve predloške stavljam u članke koji mogu ostati u imenskom prostoru, ali im opet štošta nedostaje. Svaki administrator radi na svoj način, ti radiš ovako, ja onako. Tako treba ostati dokle god ne kršimo pravila i smjernice wikipedije. --Flopy razgovor 11:59, 17. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Britanski vaterpolo[uredi kôd]

Ma ja sam htio samo sačuvati povijest stranice, zato nisam brisao. Koliko sam uspio vidjeti, na njihovoj stranici stoji British waterpolo team. Nisam ulazio u detalje. Zato konačnu odluku prepuštam drugima :) --Ex13 (razgovor) 12:49, 17. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Wikipedija:Navođenje izvora[uredi kôd]

U članku Veljko Rogošić rekao bih da se ti podatci o natjecanjima više neće mijenjati jer su citirani sa službenih stranica o njegovim sportskim uspjesima, a nakon što je preminuo sumnjam da će tu biti nekih promjena. Stoga bi bilo dovoljno navesti izvor na kraju odlomka koji je cijeli sastavljen na temelju istog izvora umjesto da se izvor navodi na kraju svake rečenice. Uz to, rekao bih da je kod navođenja izvora koji se odnosi na cijelu rečenicu bolje oznaku izvora staviti iza interpunkcijskog znaka nego ispred njega jer je tako vizualno bolje. Usporedi: Ovo je rečenica napisana na temelju izvora[X]. i Ovo je rečenica napisana na temelju izvora.[X] -Rprpr (razgovor) 14:59, 17. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Koja je bila zamišljena svrha ove izmjene? 188.129.111.109 15:56, 18. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Lapsus calami odnosno zatipak. SpeedyGonsales 17:51, 18. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Šport[uredi kôd]

Nisu prvakinje i pobjednice jer je prvak država/klub. Znači Liga prvaka za žene. Ne Liga prvakinja. Klubovi su prvaci/pobjednici, žene se natječu za klub/reprezentaciju države. Uz to, još pitanja. Treba li Njemačkoj pripisivati odličja Zapadne Njemačke, a odličja Istočne Njemačke pisati posebno? Mislim da da, s obzirom da se Istočna Njemačka pridružila Zapadnoj. Tako kaže i FIFA. Ali FIFA kaže i sljedeće: uspjesi Čehoslovačke i Češkoj i Slovačkoj, uspjesi Sovjetskog Saveza samo Rusiji, a uspjesi Jugoslavije/SRJ/SCG samo Srbiji. Činjenica je da su crnogorski savezi tražili ponovno učlanjenje i da su crnogorske reprezentacije krenule ispočetka (od najniže razine kvalifikacija), dok je Srbija naslijedila SCG. A SRJ/SCG nasljednik je Jugoslavije. I FIFA i FINA i IHF i FIVB i FIBA kažu isto. Možda ti i ja osobno mislimo da je pogrješan potez bio dodijeliti sva odličja Srbiji, ali oni su učinili to što su učinili, a oni se pitaju (ne mi).

--August Dominus (razgovor) 23:58, 18. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

[2] Pusti ti šta FIFA trabunja. Govorili su i da neće priznat Hrvatsku pa na kraju jesu.
To što su Crnogorci pristali na sve samo da bi se makli ne znači da nemaju pravo. Nepravo ne generira pravo. Ovo je pravničko pravilo. Tako i odluke donesene pod ucjenom, prisilom, iznudom ne stvaraju pravo.
A to šta je netko u FIFA-i reka, neka obisi mačku o rep. Ili ka šta bi naš gradonačelnik reka, može otim šta je napisa obrisat stražnjicu i oto pojist.
Jesi li vidio koje su osobe na dodjeli medalja bile našim vaterpolistima? Od njih 6-7, samo je jedna bila športaš. Zapravo športašica. A pitanje je koliko itko od njih se razumije u povijest, još manje njih zna o športu bivše Jugoslavije. I o pravnoj sljednosti.
Temeljem čega su donijeli svoje odluke kome će šta ići? Lažnih informacija? Prijevare? Neznanja? Lakomosti? Brzopletosti?
Doć će novi ljudi i otpotpisat sve go**arije koje su ovi prije njih potpisali. Nitko nema pravo ni na čiju budućnost.
Pitanje SR i DR Njemačke je složenije. Kao, ujedinile su se, a onda i dalje imaš u Njemačkoj državničke naslove koji se odnose na SR Njemačku.
Kubura (razgovor) 00:06, 19. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Nisam ti rekao za ono prvo.
Hrvatski poznaje oblike imenica u ženskom rodu i to naglašava, za razliku od susjednih slavenskih jezika. Uostalom, imenica država je ženskog roda, mnoštvo država su imenice ženskog roda i tako dalje.
Stoga je sasvim u redu reći "pobjednice su hrvatske igračice, hrvatske reprezentativke". Kubura (razgovor) 17:35, 20. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Korejska imena i prezimena[uredi kôd]

Nisam bio siguran na koji se način pišu. Pronašao sam ih u oba oblika na hr.wikipediji. Zbog toga sam i napravio preusmjeravanje. Kako nisam bio siguran uzeo sam način pisanja sa en.wikipedije, što je bila greška. Ne ponovilo se.Hermit (razgovor) 15:27, 19. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Povijesna znanost[uredi kôd]

Pozdrav. Molio bih pojašnjenje promjena i brisanja na stranicama Historija/Povijesna znanost (bilo bi logično da tekst članka počinje riječju iz naslova, te da se tek u zagradi navodi istoznačnica.. mislim da ova promjena zbunjuje; isto tako držim da, ako već prihvaćamo postojanje pojma "povijesna znanost", i ako joj već ne dajemo prednost u odnosu na međunarodnicu, primjereno je postaviti barem stranicu za preusmjeravanje) i Prošlost (proučava li prošlost neka neodređena znanost koja je postojala tijekom povijesti ili "povijesna znanost"?).. hvala.. p.s. mislim da članci prošlost, povijest i historija trenutno čitatelja više zbunjuju nego što objašnjavaju.. Pojmoslovac (razgovor) 15:48, 19. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Hrvat?[uredi kôd]

Jel znaš jel ovaj možda Hrvat [3] osvojio je jedinu zlatnu medalju za Argentinu na OI 2012. --Šokac 23:46, 20. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Bia san radia na Čileancima. Nisan još doša do Argentinaca. A taj je čovik našeg podritla. Je, Hrvat je. Kubura (razgovor) 23:55, 20. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Da si bia brži[uredi kôd]

Eh da, da budem iskren upravo sam na to računao. Držao sam članak u "ladici" tri dana, kako bi pogodio izbor za jubilarni članak, pa zakasnio 11 minuta. Zeznuo me brojač na naslovnoj stranici, koji se nije micao, a na stanici "statistika" broj je išao dalje. He, he, sad se lupam po čelu.--Dean72 (razgovor) 09:12, 21. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

RE: Što ne valja?[uredi kôd]

Pregledavala sam članke jer je na nekima došlo do promjena i ispravljala greške na koje si me upozorio.

Problem u stalnom ispravljanju je u tome što imam disleksiju (možda si primijetio na mojoj stranici) pa često previdim te sitne pogreške. Vjeruj mi, tipka Prikaži kako će izgledati je moj najbolji prijatelj. :-) Silbel (razgovor) 15:30, 21. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Кубурочка, спасибо за понимание. :-) Silbel (razgovor) 12:03, 22. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Ispravak[uredi kôd]

Živ bija! 'Ajde - ne budi ti zapovijeđeno - ispravi sam prvu rečenicu u odlomku "Životopis" u vlastitom članku Ante Laušić... Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 17:55, 21. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Gledaj[uredi kôd]

Sve što si ti naveo valja i onako kao sam ja napiso i jos mi stavis ovo radovi kaj ne vidis radove. Tako ako nemaš konstruktivne prijedloge nemoras me ometati do eskelena Kubura --Šokac 12:35, 22. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Ovo gore si napisao bez zareza i točke. Kao da nemaš elementarno znanje o pravopisu.
Ovo nema sveze s narječjem. Ovo ne znaš pravopis. I za pisati narječjem treba se znati služiti pravopisom. Tko bi te inače ikako shvatio?
Konstruktivni prijedlog sam ti rekao, ali čini se da to nisi u stanju prepoznati. Rekao sam ti kako pravopisno ispravno pisati. Nisi pretpostavio moju dobru namjeru.
Pomoć si nazvao ometanjem (tvoja gornja poruka).
Pravila vrijede za sve nas, pa tako i za tebe.
Poveznica koju si gore naveo [4] tvoje je uređivanje, a ne moje.
Naposljetku, sâm si stavio to {{radovi}} koje si i sam maknuo.
Pogrješka s velikim slovima pojavila ti se i na drugom članku. Napisao si ovo [5], a pogriješio si na isti način [6] [7]. U tim dvama uređivanjima nisi ispravio pogrješku.

Šport[uredi kôd]

Zašto onda uspjehe prve i druge Jugoslavije pišemo zajedno kad je između nestanka jedne i nastanka druge bezdan od 4 godine? Jedna je bila kraljevina, druga komunistička savezna republika. I granice nisu bile iste. Zašto se onda SRJ/SCG ne može pridružiti KSHS/KJ i DFJ/DNRJ/SFRJ koje isto veže samo ime?

--August Dominus (razgovor) 14:29, 22. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Prestala je bit kraljevinom i postala je republika. Što se tiče onog četverogodišnjeg razdoblja, Jugoslavija je i dalje bila postojala u međunarodno priznatom poredku, osim kod osovinskih zemalja. Promijenio se vladajući režim. Zato su KSHS/KJ i DFJ/FNRJ/SFRJ iste. Promjena granica ne mijenja na stvari; slično je s Poljskom prije 1939. i nakon 1945. (a tek starorimska država, Osmansko Carstvo...).
SRJ/SCG nisu isto što i DFJ/FNRJ/SFRJ jer je sama bit Jugoslavije promijenjena. Ostalo je samo dvoje od šest naroda odnosno nacionalnih država tih šest naroda koji su ju tvorili. Srpsko-crnogorska federacija uzurpirala je ime Jugoslavije da bi svojatala prava, ugled i imovinu bivše SFRJ (a dugove bi dijelili), ali i da ne ocrnjuje imena Srbije i Crne Gore koje su onda bile agresori na Hrvatsku i BiH, nego da teške riječi i kritike padaju na ime "Jugoslavija", a ne na Srbiju i Crnu Goru. Kubura (razgovor) 17:34, 23. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Uranija...[uredi kôd]

...zoru privarija.--MaGa 06:51, 24. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Nisan te razumija, al' nema veze, nek' nama nije ništa.--MaGa 09:00, 24. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Franjini[uredi kôd]

Misliš Vanji? Kad netko promijeni ime, onda se ne zove više kako se prije zvao. Inače ne bi mijenjao ime. Nije ništa, slučajno dijele prezime. http://www.blic.rs/Vesti/Reportaza/297957/Ispovest-Dejana-Udovicica-Mislio-sam-da-cu-poginuti-u-moru-kraj-Tivta "Moj pradeda Jovan Udovičić bio je časni solunac. Srpski vojnik u Prvom svetskom ratu. Iscrpljenost i glad dovele su ga na ivicu smrti na grčkom ostvu Vido. Za komandu Srpske vojske on je bio mrtav i bukvalno je ustao iz grobnice kada su ga već polili krečom", kaže vaterpolista Dejan Udovičić u ispovesti za "Blic nedelje". Nije mogao, nastavlja dalje Dejan Udovičić, da stigne svoje saborce koji su oporavljeni već jurišali na neprijatelja ne bi li se što pre domogli tla otadžbine. Jovan je neko vreme sam išao prema Srbiji sve dok se nije priključio nekoj francuskoj jedinici. Preživeo je rat i nastavio lozu Udovičića, iako se na Srpskom vojnom groblju nalazi krstača sa njegovim imenom i prezimenom. Moj pokojni otac se takođe zvao Jovan, baš kao što se danas zove i sin mog brata blizanca Darka. "

--August Dominus (razgovor) 11:02, 24. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Re:Stranice za razgovor[uredi kôd]

Pozdrav. Ispričavam se na pogrešno smještenom pitanju [[8]], nije bilo namjerno (ne dopisujem se puno i pogrešno sam vidio datume na kraju poruka, misleći da su noviji datumi pri vrhu). To je razlog zbog kojeg nisam dobio odgovor? Pozdrav. Pojmoslovac (razgovor) 15:49, 24. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Pozdrav Kubura :)
Evo, nisam do sad bio na hrvatskoj wikipediji, samo na engleskoj. Ali ne uređujem ja pretjerano, sitnice uglavnom. Međutim, havala na prijedlogu, mogao bih malo i na hr wikipediji. Qwe144 (razgovor) 18:03, 24. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]


Da, primjetio sam to. Nego, ja stvarno nemam nikakve planove za hr.wiki, zapravo nemam baš ni vremena za neke projekte, ali pomoći ću sigurno. Qwe144 (razgovor) 15:26, 25. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Franjini[uredi kôd]

Vanja se zvao Franjo dok je bio malo dijete nevrijedno spomena. Sva je odličja osvojio kao Vanja. A krštenje je najobičnije vođenje bebe da ju netko od popadije polije vodom izgovarajući neke vjerske debilizme. Većina ljudi nema priliku birati hoće li se krstiti. Ja sam kršten u katoličkoj crkvi, pa sam opet ateist i prezirem popadiju, hodžadiju, rabiniju i drugu bagru koja krade i zaglupljuje puk tisućljećima. A uz to, katoličanstvo nema veze s hrvatstvom. Srbin isto može biti katolik. Krštenje u katoličkoj crkvi nije dokaz hrvatstva nego katoličanstva roditelja. Ja sam ateist pa Hrvatina, vjeroispovijest nema nikakve veze s pripadnosti narodu, a ateizam će u budućnosti pobijediti kao jedini ispravni svjetonazor. 17. mi je rođendan pa danas ne mogu vele uređivati, od sutra opet krećem u obogaćivanje Wikipedije na hrvatskom člancima o športu.

--August Dominus (razgovor) 18:08, 24. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Berlineri[uredi kôd]

Bok Kubura! Najprije - čestitke za jubilarni članak! A potom i molba za komentar naslova članaka Berlinska Filharmonija (zaklada) i Berlinski filharmoničari. Kad spominjem "berlinsku Filharmoniju", mislim da je tako ispravno pisati o zakladi, a za orkestar sam još dodatno napravio i preusmjeravanje "Berlinska filharmonija" = "Berlinski filharmoničari". Ovo veliko ili malo "F" u nazivima jedino, zapravo, jasno naglašava pojmovnu razliku. Sličan je problem i sa "Bečkom filharmonijom" i "Bečkim novogodišnjim koncertom", ali o potonjima ću dodatno porazgovarati s autorima Bončom i Fraxinusom. Srdačan pozdrav, --Maestro Ivanković 11:54, 25. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Evo me[uredi kôd]

Bok Kubura! Nema vremena za neka veća uređivanja, škola je tu. Malo sam dolazio preko ljeta, a vjerojatno će proći par mjeseci do nekog novog uređivanja kad uđemo u mjesec rujan. Vidim imate sve pod kontrolom tako da vam ja i nisam potreban, hehe. -- Toca 14:36, 25. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Izvor[uredi kôd]

Nastoj navesti izvore u svojim člancima. Kubura (razgovor) 06:33, 29. srpnja 2012. (CEST)[odgovori]

Zapravo kod ovog članka podatke sam iznio "iz glave" jer se radi o mom prastricu i podaci su mi osobno dostupni :) opet, što napraviti u takvom slučaju, kad nema izvora na koji bi se povezao? Ozren (razgovor) 21:35, 25. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Suradniku sam odgovorio na njegovoj stranici za razgovor. Kubura (razgovor) 06:05, 26. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Iđe li kako...[uredi kôd]

...u ovo friško burno jutro?--MaGa 07:14, 27. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Makroevolucija[uredi kôd]

Pozdrav Kubura, kako ide? Čestitam ti na jubilarcu, al'se nebiš lako izvukao da sam ukrcao moju srednjovjekovnu medicinu 11 minuta prije :) Čuj pitao bi te dvije stvari: iskreno nisam razumio zadnju stvar šta si mi napisao u vezi iskvarenog hrvatskog. Gdje sam točno pogriješio? Umjesto da pišem "str. XX.-XY." u literaturi trebao sam "na stranici XX.-XY."? Druga stvar... ona nesretna makroevolucija. Stavio si znak "jednostrano". Prije svega, molim te pročitaj moju intervenciju na SZR, lijepo sam objasnio da je podjela ma mikro-, makro- i megaevoluciju ljudska konvencija i to prilično zastarjela kao podjela. Pitam te kako možeš znanstveno dokazat ljudsku konvenciju? Kako ćeš znanstveno dokazat da srednji vijek završava baš 1492. a ne godinu prije ili 6 godina kasnije? Evolucija je dokazana do srži i to na više razina i u više znanstvenih disciplina, od botanike i zoologije do eksperimentalne mikrobiologije i biokemije do molekularne biologije i genetike do matematičkih modela i biologije "in silico". Evolucija je jedna od najdokazivanijih teorija u znanosti, s gotovo svim mehanizmima već objašnjenim. Nemoj se dati zbuniti riječju "teorija", terminologija u prirodnim znanostima je bitno drukčija od "tekuće" terminologije. Ono što mi zovemo teorija ("...imam teoriju zašto se krov urušio") prirodnjaci zovu "hipoteza". Hipoteza je nedokazana, a kad se dokaže pokusima i promatranjem postaje teorija.Kao što sam već napisao,u prirodnim znanostima ne postoji demokracija u teorijama, postoji demokracija u hipotezama. Zato bi te molio da makneš onu oznaku "jednostrano" jer ne postoji znanstveno priznato drugačije gledište. Druga gledišta su osobna vjerovanja ili ideološke teze. Dati ću ti jedan primjer iako mislim da si dobro razumio: zamisli da ja tvrdim da je ruski jezik sličniji hrvatskom od srpskog ili slovenskog jezika. Reko biš mi da sam budala? Zamisli da ja zalijepim oznaku s vagom jer je to moje gledište koje se mora uvažiti? To ti je ista stvar. Zato predlažemslijedeće: ja ću napisati nove dijelove članka o evoluciji na sličan način kao što je na en.wiki gdje se u biti ne spominje makroevolucija. Napisat ću ga na "šporko" kako kažemo tu u Istri. Kad bude spreman, javit ću ti da ga otključaš pa da zalijepim promjene. Ča more tako? Ajde, pozdrav i živ mi bio? P. S. Pišem ti ovo s iphonea koji ima neki svoj pravopis i stalnoispravlja krivo. Ne ljuti se ako nađeš žešće greške :)--Dean72 (razgovor) 13:37, 28. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Re: Evolucijsko stablo[uredi kôd]

Doći će i to, imaj strpljenja. A tek kad Adam bude iskočio van iz prvobitne juhe (i to s kobasicom)? [9]--Dean72 (razgovor) 12:41, 6. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Dobrojutrenje i laku noć[uredi kôd]

Privjet :) Kak' je odgovorila jedna ruska djevuška: gore nego jučer, a bolje nego sutra :) Idem ja spavati, poslije ću nastaviti još neke započete članke. Pozdrav --Vhorvat (razgovor) 07:00, 29. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Molba Kuburi povodom stranice o Novaku Kilibardi[uredi kôd]

Ispričavam se zbog duljine poruke, ali molim Vas da je pročitate. Želio bih da se povodom članka o prof. dr. N. Kilibardi obratim posebno štovanome Kuburi. Unaprijed se izvinjavam što će mi vjerojatno promaći neke riječi atipične za hrvatski jezik, budući da je moj materinski jezik crnogorski.

Moje je skromno, a budite uvjereni i dobronamjerno mišljenje, iz delikatnih razloga koje ću pojasniti, da ne bi trebalo u članku ostaviti one Kilibardine izjave, koje je on izrekao dok je bio u tragičnoj zabludi zbog koje će se kajati do kraja svog života. Konkretno želim reći sljedeće - ako bi ti citati ostali, onda bih ja dodao isto toliko drugih citata koji ublažavaju cijelu situaciju - međutim, složićete se da je to posao za Wikicitat. Dakle, napravimo jednu stranicu na Wikicitatu, pa na nju stavimo sve njegove izjave. Međutim, citati i nisu potrebni - jer kad se kaže da je N.K. bio zagovornik velikosrpske politike - svatko može pretpostaviti kakve je izjave davao; kada se kaže da je promicao Dubrovačku republiku - svakome je jasno da je da je davao izjave o neovisnome Dubrovniku, nema nikakve potrebe navoditi konkretne citate o tome (osim toga, nema osnova da se naglašava pokroviteljstvo Srbije nad Dubrovačkom "republikom").

Još bih i ovo naglasio: ja, kao "od glave do pete" nesrpski nacionalni Crnogorac smatram da bi svi "Srbi" u Crnoj Gori trebali pratiti Kilibardin primjer - tj. shvatiti da je srpstvo u Crnoj Gori fabrikovano idelološko-političkim inženjeringom iz 19. stoljeća; a ako blatimo Kilibardu, koji je priznao svoje zablude i pogreške, i koji je sada veliki poštovalac hrvatskoga, bošnjačkoga i albanskoga naroda u Crnoj Gori, šaljemo lošu poruku "Srbima" u Crnoj Gori, jer će oni onda reći: "Ako prestanem da budem Srbin, proći ću kao Kilibarda - neće me voljeti ni jedni ni drugi ". Zato prihvaćanje iskrenoga KIlibardinoga pokajništva (a Kilibardinu politiku posebno pratim otkada je došlo do historijske koalicije "Narodna sloga" sa liberalnim savezom, čiji sam dugogodišnji član bio) motivira crnogorske "Srbe" da konačno prihvate da su čisti Crnogorci i da će im kao takvima pravi prijatelj biti hrvatski i bošnjački narod, a ne oni koji su crnogorsku državnost uništili 1918.

Svi vam hrvati u Crnoj Gori mogu potvrditi da je dr. Kilibarda veliki prijatelj hrvatskoga naroda. Evo samo jednog primjera - skoro smo mogli saznati na jednoj televiziji da je dr. Kilibarda dobivao prijeteće poruke od velikosrpskih nacionalista, jer se javno suprotstavio odvratnoj laži da je "Smrt Smail-age Čengića" djelo koje je Mažuranić ukrao od Njegoša. Ja vas molim, kao uglednog Wikipedista, da mi dopustite da uklonim Kilibardine izjave o RS i Dubrovniku. Pa da onda možemo svi mi Crnogorci zapjevati (skupa sa Kilibardom): Sa Lovćena vila kliče, OPROSTI NAM Dubrovniče! To su bili sve četnici Momirovi plaćenici!

U to vrijeme su samo neki Crnogorci shvaćali istinu da je napad na Dubrovnik jedna od najvećih pogrešaka Crne Gore u posljednjih 1000 godina (u životu sam najponosniji na to što sam ja bio jedan od tih ljudi). Ali, pobogu, budimo kršćani, shvatimo da je Novak Kilibarda tada bio zarobljen u jednoj konstrukciji stereotipa o Hrvatima, koji je bio nametnut skoro čitavoj pravoslavnoj populaciji bivše Jugoslavije. Zbog svega što sam rekao, odmah bi me banovali na propagandnom zastiđu zvanom "СР.ВИКИ" ali pod slobodnim hrvatskim online nebom mogu reći istinu: N. Kilibarda (s kojim sam imao čast porazgovarati nekoliko puta) treba biti primjer kako da čovjek shvati koliko je isprazna laž koju su Srbi godinama servirali Crnogorcima. Ali shvatite i nas, sirote Crnogorce, naša država je mala, i mnogi od nas su bili skloni da povjeruju većoj državi iste vjere, da su Dubrovnik ili Bosna "srpska zemlje".

Jedan bivši član Kilibardine Narodne stranke posvjedočio je: "Treće, za mene najvažnije, je da na osnovu mojih sjećanja, ukratko objasnim šta se zapravo događalo oko pokušaja obnavljanja Dubrovačke republike. Potpuno je pogrešan utisak koji je formiran u javnosti, da je to bio pokušaj nasilnog otcjepljenja dijela teritorije i na njemu formiranja Dubrovačke republike, poput SAO Krajine ili bilo kakve druge SAO. U ovom slučaju naprotiv, formirao se politički pokret koji je za programsko načelo imao obnavljanje Dubrovačke republike, po svim demokratskim načelima sa referendumom kao konačnim činom izjašnjavanja građana sa te teritorije." Danas nam je jasno da je, u svakom slučaju, hrvatski Dubrovnik vječan, i da treba prihvatiti one ljude koji su to konačno shvatili, Kilibardu na primjer.

Sfinga71 (razgovor) 11:55, 29. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Pozdrav Kuboro. Molim te pazi na ovaj članak o gospodinu Kilibardi. Nema veze s enciklopedijom, ali bio sam šest mjeseci pod okupacijom i znam što je sve izrečeno i s kakvim tonom. Političke zablude Kilibarde su oprostive, ali povijest je povijest. Oprostiti naravno - zaboraviti nikada.

Unaprijed zahvaljujem Ivica Vlahović (razgovor) 12:32, 29. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

Poštovani Kuburo, ponovo vas srdačno pozdravljam, i to povodom komentara uvaženog kolege g. Ivice Vlahovića. Želio bih samo da naglasim da da nisam imao nikakvu namjeru da umanjujem patnje hrvatskoga življa koje je trpjelo zbog srpske monstruozne politike. Ali, što se tiče Kilibarde, odnosno članka o njemu, smatram da su citati višak, jer sama konstatacija da je bio pristalica velikosrpske politike, apsolutno sama po sebi govori kakve su bile njegove izjave - nećemo od wikipedije praviti wikicitat. Ako recimo u wiki članku o Martinu Heideggeru kažemo da je on u početku bio nacista, nećemo zbog toga navoditi razne njegove citate u kojima se vidi da je podržavao Hitlera - dovoljno govori samo iznošenje činjenice da je podržavao nacizam, kao što za dr. Kilibardu dovoljno govori da je prvo podržavao srpsku politiku. Sfinga71 (razgovor) 14:02, 29. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]

RE: Suradnica, a "sredio"?????[uredi kôd]

Kuburice, ne pili, zeznuo me kompjuter. Silbel (razgovor) 13:23, 29. kolovoza 2012. (CEST)[odgovori]


Slavko Odić[uredi kôd]

Bihaćki student u Zagrebu. Predratni komunista. Osnivač (u Jajcu), prvi i dugogodišnji šef OZNE. Znam da je Tita upozorio na zločine koje su srpske partizanske jedinice u sastavu proleterskih brigada i pod zapovjedništvom Koste Nađa počinile nad lokalnim hrvatskim stanovništvom prilikom osvajanja Bihaća pred Prvo zasjedanje AVNOJ-a u novembru 1942. Snimljen je i dokumentarni film od Nijemaca koji je predan FNRJ-u iz SSSR-a i ja sam jedan od rijetkih koji ga je vidio. Na tisuće seljaka, žena, djece, dva mjeseca je ležalo pobijeno po okolici Bihaća. Stravično. Poznavao sam Odića, ali površno, jer on je živio u Beogradu. Vidi ako možeš pronaći u Zagrebu prof. dr Zdravka Dizdara koji je radio u bihaćkom muzeju, a ako još radi onda je u Institutu za hrvatsku povijest na Opatičkoj 6, nekadašnji Institut za historiju radničkog pokreta (direktor dr Franjo Tudjman). Slavko Odić nikako ne može imati status pisca književnika, to što je on objavljivao je znanstvena publicistika i historiografija.

Bosanska demokratska stranka-Bihać[uredi kôd]

Ja sam njen osnivač i bio sam podpredsjednik jer nisam htio biti predsjednik pa sam predložio inž. Asima Ibrahimpašića. Još posjedujem onu ogromnu disketu prve generacije na kojoj je dokumentacija o članstvu. Imali smo za za 15 dana par stotina članova ali nismo imali financijera. Nudio se gadaffi preko nekih poznanika u JNA (Anton Tus je bio njegov veliki orijatelj) ali ja nisam htio prihvatiti jer sam sumnjao u Tusa i Agotića koji su bili Kosovci. Stranka je propala, ali je to ipak prva antikomunistička stranka registrirana u BiH koja je predvidjala, jedina da ako dodje na vlast odčah osniva svoju vlastitu vojsku. Ni HDZ ni SDS to nisu, a ni ostalih pedesetak stranaka, to nisu predvidjale. Jedna je klauzula glasila - labava konfederacija s pravom veta i ukoliko bude jedanput pozlijedjen suverenitet BiH istupamo iz Jugoslavije (labave kofederacije). Kad smo držali osnivačku skuštinu općina je bila opkoljena sa 6 BOV-a i otprilike jednom četom specijalaca. Jebote kao da smo spremali državni udar. Inače, dosta ih je ušlo u tu stranku da ju razvale.Biuli su to ustari simpatizeri HDZ-a, SDS-a i SDA. Tad sam ja izjavio da ne priznajem ni Matu Bobana ni HR Herceg-Bosnu. Eto, to je sve.


Odgovor: Ferraria[uredi kôd]

Prema izvorima Roman Garber, ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, 1969. i Hrvatski nogometni savez 1912-1992 80. obljetnica, Zagreb 1992. Spominje se naziv ŠK Feraria, odnosno Športski klub Ferraria. Na grbu kluba prema izvoru Nogometni leksikon: Ferraria također stoji natpis Š.K. FERRARIA ZAGREB. Klub je osnovan 1923. godine na inicijativu namještenika željezarske struke. Za klub je (prema podacima Sportskih novosti od 29. kolovoza 2012. godine) igrao i nedavno preminuli Ivica Horvat (započeo igrati sa 16 godina 1942. godine). Pluki (razgovor) 23:30, 30. kolovoza 2012. (CET)[odgovori]
Potrudit ću se u narednim danima Pluki (razgovor) 00:25, 02. rujna 2012. (CET)[odgovori]
Nažalost nemam podatak za promjenu ŠK u HŠK. Pluki (razgovor) 10:39, 04. rujna 2012. (CET)[odgovori]


Salanik[uredi kôd]

Pozdrav, selo Salanik ili Islanici je zaselak na području današnjeg sela Bošnjaci,i spominje se u crkvenim maticama županjske župe i nakon oslobađanja od Turaka.Turski popis kaže da to selo plaća 200 akči poreza na 4 vodenice na rijeci Savi,dok se selo Soljani nalazi daleko od Save.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Vunić (razgovordoprinosi) 18:24, 31. kolovoza 2012.

Onda me slobodno ispravi. Kubura (razgovor) 01:38, 3. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

ja se ne snalazim sa ovim, pa nemam pojma ni kako razgovarat ni kako pitat nekog za pomoć, a ni neznam jel dođe do tebe uopće ovo što pišem :(

Trilogija "The Matrix"[uredi kôd]

Bok! Članak koji trenutno uređujem zove se Matrix. Budući da se koristi originalan naslov predložila bi promjenu naziva članka u "The Matrix (1999.)" (vidim da se tako naslovljuju svi filmovi). Postoji i album The Matrix pa predlažem da se on promijeni u " The Matrix (album)".

Riješeno. Kubura (razgovor) 01:18, 3. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Moram priznati da i dalje ne razumijem, ali nema veze. :-D Silbel (razgovor) 20:16, 2. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Bura u Rusiji[uredi kôd]

Već sam namjeravao prevesti s engleske uz pomoć ruske i njemačke wiki članak o podmornicam projekta 955 te sam u razgovoru sa suradnicom(?) Silbel došao do zaključka da bi se članak na hrvatskom jeziku trebao zvati Podmornice klase Borej, a ne Podmornice klase Borei. Dakle, zanima me što bi bilo bolje? Uz pozdrave šaljem i zahvalu :-) Ivica Vlahović (razgovor) 00:38, 3. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Peglam. Zaboravio sam spomenuti da sam na ovaj Podmornice klase Borei predloženi naziv naletio na projektu o Rusiji, i još jedna stvar s tim u vezi, zanima me kojom logikom članci u projekt o državama dolaze na listu? Ako imaš vremena, ukratko. Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 00:53, 3. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Kod podmornica se treba ravnati prema ruskom izvorniku.
Što se tiče izbora članaka, ne znan. Valjda kako je tko stiga ili s popisa željenih članaka. Kubura (razgovor) 01:39, 3. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Zahvaljujem na odgovoru i savjetu, nadam se da sam dobro shvatio uputu. E, sad, postavio sam članak za koji sam te pitao pod nazivom Podmornice klase Borej, pošto u njemu koristim poveznice i na porijeklo imena pojedine jedinice i na, nadam se, buduće članke o pojedinim podmornicama klase koristio sam različita imena za današnje i buduće članke.
Osim toga u wikiprojektu o Rusiji nalazi se prazan članak imena Podmornice klase Borei, ili sam pogrešno shvatio ili ću/ćemo trebati ovo nekako ispraviti? Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 15:32, 4. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Zahvaljujem na pomoći i uloženom trudu. Evo sam ispravio nadnevke. Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 14:59, 5. rujna 2012. (CEST)[odgovori]


Kategorije[uredi kôd]

Kubura, uklonio sam ovu izmjenu [10]. Ako pogledaš ostale članke u kategoriji Oscar: Oscar za najbolji film, Oscar za najboljeg redatelja, Oscar za najboljeg glavnog glumca, svima su kategorije organizirane na isti način. Nema smisla da ovaj članak bude izdvojen od ostalih. Hermit (razgovor) 17:46, 3. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Nemoj misliti da tjeram po svoju, ali ne valja da nadkategorija nekom pojmu bude i sukategorija ili podkategorija.
Oscar -> Dobitnici Oscara -> Dobitnici Oscara za najbolji film na stranom jeziku
Imaš čak jedan alat koji govori o organiziranosti Wikipedije. Ako se događaju te petlje kao one koju si ti upravo napravio, onda je Wikipedija neorganiziranija [11]. Ne bi smjela biti ona "jelka", nego što je manji mogući trokutić, a idealna bi bila samo jedna jedinica. Kubura (razgovor) 01:47, 4. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Najvažnije je da si zadovoljio Trokutić. Hermit (razgovor) 21:48, 4. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Re:Mihalj Šimunić[uredi kôd]

Hvala na knjizi, knjigu sam već našao, jer tražim kajkavske knjige na internetu. Dončec (razgovor) 08:42, 5. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

RE: Na što paziti[uredi kôd]

[12] Pazi neka poveznice vode i dalje na te članke. Kubura (razgovor) 05:36, 6. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Na što točno misliš, jesam nešto zabrljao? Pozdrav, Adri [Razgovarajmo] 00:29, 7. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Izmjena je više bila stilska, ranije me Željko zamolio da ne nabijam refove uz natuknice [13]. Primjeti da sam već spomenuo u članku - u literaturi se vrlo često javlja njena bliskoznačnica povijesna znanost, nema straha. --Orijentolog (razgovor) 02:18, 7. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Provociraš ti, a prije povratka bija san ti zamota malo kavijara za suvenir... sad ništa! :) --Orijentolog (razgovor) 06:06, 7. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Pa i nije baš dug, pet uri... ko buson ST-ZG. Ne boj se, za koji misec spreman par iznenađenja koja će ti se svidit, Bože daj vrimena... --Orijentolog (razgovor) 06:10, 7. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Haha, ma ne bi ja to minja za naš pršut, nemaju ti Iranci i Rusi pojma šta valja! --Orijentolog (razgovor) 06:14, 7. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Templari i ivanovci[uredi kôd]

Slučajno vidjeh tvoje pitanje upućeno Zvonimiru pa da odgovorim. Točno je ono što je stavio, ivanovci su preuzeli Vranu nakon ukidanja templarskog reda, te i sama Vrana tada postaje stolno mjesto ivanovačkog priora za Hrvatsku. Iz toga i onaj naziv Vranski priorat. Sve to možeš vidjeti u knjizi Lelje Dobronić "Templari i ivanovci u Hrvatskoj".--Jack Sparrow (razgovor) 08:29, 8. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Templari i ivanovci 2[uredi kôd]

literatura:

  • Templari i ivanovci u Hrvatskoj; Lelja Dobronić, Dom i svijet, 2002. Zagreb

U članku stoji sada ovako: U Vrani je bio prvi benediktinski samostan, zatim su došli templari, a posle njih ivanovci koji su vodili sveti rat protiv Osmanlija tj. borili su se za kršćanstvo. i to je tako ispravno tim redosljedom.

--Dmitar Zvonimir 12:01, 8. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Providur Cornaro[uredi kôd]

Pozdrav, u hrvatskoj historiografiji nije utvrđeno pravilo za mletačka imena, ali tendencija je da se ona pišu u originalnoj talijanskoj verziji iz više razloga: a) zato jer se u arhivima tako navode, b) zato jer se imena stranih plemića uglavnom ne kroatiziraju, nego se ostavljaju u izvornom obliku da bi se lakše snalazilo u stranoj historiografiji. Tako da ja smatram da bi trebalo ostaviti Cornarovo ime u originalnom talijanskom obliku, a u zagradama zabilježiti imena pod kojim bi se on mogao naći u hrvatskoj historiografiji, jer Jerolim Cornaro nije potpuno pohrvaćeno, nego bi potpuno pohrvaćeno bilo Jerolim Korner. Glavne monografije koje se bave tim razdobljima, sve ostavljaju imena talijanskih providura u originalnoj verziji (npr. Ive Mažuran: Hrvati i Osmansko Carstvo (str. 263), (i u ovoj njegovoj knjizi link, isto čini i Roksandić u svojoj knjizi Triplex Confinium na više mjesta jer on prvenstveno obrađuje Dalmaciju.

Neke od linkova koje si pružio npr. članak od Ivaniševića miješa istovremeno kroatiziran oblik za Cornara, dok piše Girolamo Contarini i Catherin Cornaro, a mađarski članak vjerojatno je baziran na nekom hrvatskom izvoru o Kninu, a ostali nisu uglavnom znanstveni.

Još primjera, npr u gore navedenim knjigama Mažurana i Roksandića će Bortulaccia (zadarskog plemića hrvatskog podrijetla) pisati kao Bortulačić jer je on ipak pripadnik domaćeg plemstva, dok je Cornaro mlečanin rođen u Veneciji. Također npr. na hr.wikipediji se nalazi Niccolò Machiavelli, a ne Nikola Machiavelli.

Dakle, da ponovim, mislim da bi trebalo ostaviti Girolamo Cornaro (jer se tako nalazi u glavnim knjigama o tom razdoblju, u Državnom arhivu u Zadru, te u stranim historiografijama), a da se pohrvaćeno (Jerolim Korner) stavi u zagrade jer je također (manje) prisutno u historiografiji.

Adriatic HR (razgovor) 15:38, 8. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

77 naselja[uredi kôd]

Grad + 77 naselja na području Grada (jedinice lokalne samouprave, 3 puta brojio...), ali, istina, u izvorniku brojke nema... pokušao sam čim manje intervenirati u tekst, ali ako misliš da bi nešto drugo bilo smislenije... Slobodno, raspali... --Vladimirko (razgovor) 18:50, 8. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Kubura,

Možeš li ovo pogledati [14], također i str. za razgovor tog članka? --Markus cg1 (razgovor) 03:33, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Zamolio bih da se ukloni cenzura članka, sada je zaključan na cenzuriranoj verziji i s nepotrebnom oznakom. Dopune su dobrodošle. Hvala— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.193.206 (razgovordoprinosi) 03:39, 9. rujna 2012.

Samo se registrirajte na hr.wiki. Besplatno je, ne treba davati nikakve privatne podatke. Bit će nam lakše dalje komunicirati. Kubura (razgovor) 03:40, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Otprilike, ta "cenzura" ide u ovom pravcu [15]!--Markus cg1 (razgovor) 03:43, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Ako misliš da ne postoji razlika između fundamentalističkog islama i 'normalnog' islama, ne znaš dovoljno o islamu i ne bi se trebao baviti cenzuriranjem članaka o toj temi. Izetbegović se sam svojim djelima deklarirao kao fundamentalni musliman odnosno to je vidljivo iz njegova djelovanja. To će ti reći i svaki musliman iz Bosne, a ne samo ja. To fundamentalni se uostalom nije ni vidjelo na toj stranici o njemu niti nakon što je dodano. A cenzura je nešto drugo - ono što si radio 50ak puta na Islamska deklaracija i kako i dalje izgleda. Tvrdoglav si :) kad treba nečiji doprinos omalovažavat, to nije lijepo (a ni dobro za hr.wiki). 89.172.193.206 03:52, 9. rujna 2012.

Misliš li na ovo [16]? Ovdje bih kolegi Markusu dao za pravo. Nije uklonio veliki dio IP-ovog teksta, nego samo ono o "fundamentalni". Ekskluzivist i fundamendalist nije isto. Alija je Izetbegović možda bio tvrdo gurao samo/isključivo muslimanske kadrove što bi ga činilo ekskluzivistom, no to ne mora značiti da je fundamentalist. I sekularni vjernik može biti takav (ekskluzivist). Kubura (razgovor) 03:53, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Ovo što je izbačeno [17] bih ostavio. No za dosta toga treba navesti citat iz izvora. Kubura (razgovor) 03:55, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Upravo tako - izvore na sunce, miolim lijepo. IP suradnik piše:

Izetbegović se nikada nije izričito odrekao ideja iznesenih u Islamskoj deklaraciji, niti iznio neko drugačije viđenje uređenja Bosne i Hercegovine, koje bi smatrao poželjnim odnosno, prema svemu sudeći, ostao je na pozicijama islamskog fundamentalizma iz Islamske deklaracije i tijekom obnašanja dužnosti predsjednika BiH.

Problem? BiH niti u jednoj riječi ne pominje u Islamskoj deklaraciji! --Markus cg1 (razgovor) 04:00, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Mislim da ću morati napisati odnosno prevesti jedan naputak koji postoji na velikim projektima.
To se zove citiranje iz izvora. Ne samo ono navesti "knjiga ta i ta, ISBN, autor, godina i mjesto izdanja, stranica", nego i tekst koji se odnosi na to što se citira. Pa sve i da se radi o internetski dostupnom izvoru. Kubura (razgovor) 04:02, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Imaš pravo potpuno. Konkretno, Islamsku deklaraciju sam pročito još davno, i upravo mi je zapalo za oko da ta knjiga-rasprava-traktat ili već što je, ne pominje BiH, premda je na sceni bila floskula da je u njoj zacrtana BiH kao muslimansko-fundamentalistička Izetbegovićeva projekcija. I čovjek se zapita: je li to ta ista knjiga koju je pročitao?--Markus cg1 (razgovor) 04:08, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Samo je pitanje na koji je teritorij Izetbegović namjeravao sprovesti svoje zamisli. BiH, BiH + krajevi naseljeni muslimanima u okružju, cijela SFRJ kao "ciljno tržište"? Ili kao "odskočna daska"?
Tko će ga znat. To će još biti tema znanstvenih skupova, okruglih stolova, istraživanja. Kubura (razgovor) 04:11, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Ne znam, nije mi poznato, koje konkretno svoje zamisli je namjeravao sporvesti na bazi formule BiH + krajevi naseljeni muslimanima u okružuju ili bilo gdje? Poznati su mi njegovi stavovi kao šefa stranke, kasnije i de facto šefa države. I to je relevantno - za wiki. Što mu je i da li mu je kakva ludačka misao bila u podsvjesti - to nije naša tema, pišemo o njemu kroz nama dostupna saznanja. Pratiću budno sve promjene oko A.I. Poz.--Markus cg1 (razgovor) 04:31, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Chvrka (i svi drugi) će morati navesti i druge A.I.-jeve izjave i potpisane dokumente da bi mogao objasniti neke konstrukcije.
Sigurno ima nešto i znanstvenih i publicističkih radova dostupnih na tu temu. Kubura (razgovor) 04:36, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Koliko sam imao uvid, da - sve bitno je na internetu. Nemam nikakvog osobnog razloga da branim ili osporavam A.I.-a, no poštujem da je bio na čelu otpora naroda kojeg su golorukog htjeli satrijeti sa lica zemlje. --Markus cg1 (razgovor) 04:52, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Nije sporno. Bia on ovakav ili onakav, bia je na čelu naroda koji se naša u kašeti brokav. Kubura (razgovor) 04:54, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Poveznica[uredi kôd]

Tekst-poveznica tretira odnose prije 1766. tj. prije nego je Crnogorska crkva stekla de facto autokefaliju. Osim toga, glavni razlog njegove eliminacije je da je veoma slabo napisan. Pozz.--Markus cg1 (razgovor) 16:51, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Slučajno sam primjetio Srednji Istok, otvorio članak da vidim što vodio tamo, i bilo je 10-15 članaka. Treba to sve preimenovati u Bliski istok, a tamo je sve objašnjeno glede bliski/srednji/itd. Al bolje i vako nego da se crveni po člancima. --Orijentolog (razgovor) 18:00, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

I nemoj nepotrebno brisati ako postoje poveznice i objašnjenje u glavnom članku, jer takva preusmjeravanja postoje i na ostalim enciklopedijama, npr. ONE i HOL. --Orijentolog (razgovor) 18:09, 9. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Objasnio sam detaljno u članku Bliski istok, tj. doradio sam dopisano. Postoji konfuzija i malo ljudi zna da se radi o istom pojmu (npr. Frax danas postavlja članak sa "Srednjim Istokom", ja mijenjam [18]). Ništa čudnog nema u tome jer vidio sam da iste greške rade i ljudi s doktoratima. Poveznice trebaju postojati, ali članak treba biti s pravim naslovom (kako jest) i to je ukratko to. Spominjao si mi Součeka i njegovu analizu grešaka, a niti u tome nema ništa čudno jer stručnjaci su recimo prije par godina uspoređivali Britannicu i Wikipediju te pronašli podjednak broj grešaka - događaju se baš svima, i nema potrebe ignorirati bilo koju enciklopediju. Inače da se mene pita, u strogom pojmovnom smislu ne bi trebali koristiti ni srednji ni bliski istok, samo N/S/W/E Azije/Afrike. --Orijentolog (razgovor) 02:52, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Zato se inače provjerava više tih izvora; ONE, HOL i HJP (dostupni online), pa onda Klaića i tiskane materijale. Iako ni to ne mora biti sasvim pouzdano, npr. u gotovo svima ćeš naći da se Iran prije 1935. zvao Perzija što je doslovno nebuloza i može se osporiti izvornicima povijesnih dokumenata, publikacijama autoriteta iranistike (kod nas skoro nema iranista). Grešku si ti sam primjetio još prije tri godine [19]. --Orijentolog (razgovor) 03:02, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
To su u biti istoznačnice, samo šta bliski dolazi iz francuskog, a srednji iz engleskog. Kod nas enciklopedije prednost daju bliskom, a srednji rabe samo oni koji rade doslovne prijevode s engleskog (90% naših novinara). Ali i to angliziranje je mila majka prema svemu što se može naći - npr. guglaj Golfski zaljev i naći ćeš novinske članke o Meksičkom i Perzijskom zaljevu. Ubi Bože. --Orijentolog (razgovor) 03:12, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Imaš ovdje jedan članak [20], uglavnom piše isto što sam i ja pisao. --Orijentolog (razgovor) 03:14, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Ne vjerujem da je iti jedan stariji znanstveni rad kod nas razlikovao bliski i srednji istok, sve je to preuzeto iz zastarjele kolonijalne terminologije koja je bila isključivo političke naravi (danas zastarjele). Tim se nazivima znanstvenici sigurno neće koristiti jer staviti u isti koš Irance, Turke i Saudijce je nezrelo. Postoje kulturne regije: Veliki Iran, Turkestan, Arapski svijet, itd. Također, u zemljopisnom kontekstu danas postoje oni precizniji nazivi poput Jugozapadne Azije. Ako bi se orijentirali što je nama srednji istok, to bi logički bilo nešto između bliskog i dalekog istoka, a to su dakle Indijski potkontinent ili središnja Azija. Međutim, nisam vidio da ih itko naziva srednjim istokom. To je recimo terminološka nedosljednost, ali što se može - nije jedini primjer. Američke starosjedioce nazivamo Indijancima, brazilski Rio bio bi zapravo Bahía (zaljev, nema rijeke), pa onda recimo sintagme kao arapski antisemitizam, itd. Ili npr. Stari Istok - zar nisu indijske i kineske civilizacije starije od brojnih kultura jugozapadne Azije koje naši arheolozi i povjesničari nazivaju staroistočnim? Jesu. Ja se totalno slažem da treba izbjegavati anglizaciju nazivlja, i zato bi svakom preporučio izbjegavanje korištenja naziva srednji istok jer to je englesko i kod nas se nije primilo. I bliski je rekoh zastarjelo, ali u nekom povijesnom kontekstu (19.-20. st.) korištenje je u redu. --Orijentolog (razgovor) 04:18, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]
Mislim da se ranije kod nas još najviše koristio naziv Prednja Azija, ali ne drži me za riječ. --Orijentolog (razgovor) 04:33, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Vidio sam ovo tek prije par dana pa ti nisam odgovorio: da se mene pita ja bi te {{eng icon}} preimenovao u {{eng ikona}} i stvar rješena. Botovi lako obave svoje. Iako smatram da ni trenutno nije loše jer brzo se ubacuje, a engleski je samo "iznutra" (isto kao kod stotina predložaka: ono align, left, right i to). Inače, vidjeh da većina ozbiljnih izvora koristi kraticu engl., a kod nas se svašta meće: eng., en., itd. Znaš li jel to nekakvo pravilo ili po izboru? --Orijentolog (razgovor) 04:48, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Odgovor: Željezničar i Lokomotiva[uredi kôd]

Nažalost, 1945. godina je bila „mračna“. U svim izvorima koje posjedujem navodi se da je NK Lokomotiva Zagreb osnovana 1914. godine i da je ona Željezničar (najstariji izvor iz 1969. godine kada je još na vlasti bila vlast koja ga je i ukinula). No, u izvoru [21] se spominje osnutak Lokomotive tri dana prije ukidanja Željezničara, ali s naglaskom da nastavlja tradiciju prijašnjih željezničarskih klubova. Ovo je problem svih (zagrebačkih) klubova ukinutih 1945. godine (svaka čast Hajduku). Pokušat ću doći do više informacija. Pluki (razgovor) 09:27, 10. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Dogodi se[uredi kôd]

I to se dogodi. No, da li si bio u hrvatskom Zagorju? --Dmitar Zvonimir 15:17, 10. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Hrvatsko nazivlje[uredi kôd]

OK, primljeno na znanje. Drughizagreb (razgovor) 10:27, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Dorada[uredi kôd]

Neke dijelove sam ispravio po Anićevoj knjizi. Spominje se i nekakva kazna koju mu je kao tajniku PK KPH za Dalmaciju (a i drugima na raznim nivoima) izrekao CK KPH za niz neuspjeha pri formiranju odreda u Dalmaciji (kolovoza 1941.) ali se ne kaže kakva kazna je bila. Anić ga brani i krivnju prebacuje na CK KPH.

»Za dalmatinski poraz CK KPH optužuje PK KPH Dalmacije. U pismu od 3. listopada javlja: "Glavni uzrok poraza partizanskih odreda i gubitak velikog broja drugova nalazi se u nesavjesnom i lakomislenom odnosu rukovodilaca prema tako važnom i ozbiljnom pitanju. Vi ste poslali odrede, a da prethodno niste osigurali najosnovnije stvari: kanale, veze, vodiča." S ove povijesne distance vidljive su dvije bitne odrednice. Prvo, donijeta je odluka iz Zagreba da se "u roku od tri dana formira 7 partizanskih odreda" i pošalje za Liku i Bosnu, u najmanju je ruku nerazuman čin, jer se ni u klasičnim vojnim uvjetima, a kamoli u okupiranoj zemlji, u Dalmaciji prepunoj talijanske vojske i vojnih snaga NDH, ne može za tri dana obaviti takav posao. Zato je sve ispalo brzopleto, krajnje neozbiljno. Drugo, dosta dokumenata, poglavito onih iz CK KPH, za ovu dalmatinsku katastrofu okrivljuju i izriču kazne Vicku Krstuloviću, sekretaru PK KPH za Dalmaciju, i drugima na raznim nivoima. Oni su proglašeni krivcima za sve ovo. Međutim, ako stvari stavimo pod mikroskop vojne analize, onda bi uzročnike trebalo tražiti u onima koji su tako nešto nelogično i nerazumno zapovjedili. PK KPH za Dalmaciju morao je izvršiti direktivu CK KPH. Glavnu krivnju treba tražiti u direktivi iz Operativnog rukovodstva CK KPH i u onima koji su je donijeli i dali na izvršenje, a to su Pavle Pap i Mirko Kovačević. Stječe se dojam da ni jedan ni drugi nisu bili kvalificirani za sprovođenje takvog vojnog zadatka.« (Nikola Anić, Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945., Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., ISBN 953-7254-00-3, str. 37.)--Rovoobo Razgovor 11:54, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Sibilarizacija, palatalizacija...[uredi kôd]

[22] A baš san se ponada da tebi to neće smetat. Ono, kad ideš prima hrvatskon jugu, od Splita prima Dubrovniku, glasovna je promjena očuvanija. Kubura (razgovor) 02:21, 7. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Hm, da. To s južnije je, mislim, točno. Ali nisam siguran za tvrtku, ponekad se sibilarizira - palatalizira i kad to nije ok. Točka -> točci, mislim da treba bit točki, za tvrtku nisam siguran? Ivica Vlahović (razgovor) 13:25, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Himna[uredi kôd]

Može li se naziv članka Moj Kazakstan ispraviti u Moj Kazahstan?

Tražila sam ljude s popisa, ali većina ih nema članke na našoj Wikipediji.

Silbel (razgovor) 14:18, 11. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Da ne bi promaklo[uredi kôd]

ukloniti izmjene, možda će trebati i ključ

Velika slova, pravopis, padeži pasivi[uredi kôd]

Ne znam vidiš li ako odgovaram na svojoj stranici za razgovor, pa pišem ovdje.

Članak Njemačka marka je katastrofalno loše preveden sa njemačkog.
Suvisli tekst je teško napraviti bez većih zahvata u tekstu, a ne usudim se više napraviti bilo kakvu veću izmjenu.

Mijenjao sam samo tu i tamo ponešto poput

pokraj izdavanja novaca postojala tajni nadomještak

u

pored redovnog novca postojao je i tajni nadomjestak

Pokušaj da preradim članak tako da bude pravopisno, gramatički, leksički i stilski ispravan, sigurno bi bio označen kao vandalizam, tako da se trudim raditi samo minimalne ispravke teksta. F karlo (razgovor) 07:54, 12. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Izvor[uredi kôd]

http://vkradnicki.com/

Serije članaka[uredi kôd]

Ovdje [23] sam u razgovoru načeo jednu temu.

Koliko sam uspio vidjeti trenutno u organizacijskom smislu imamo 'nered' po pitanju povijesti Hrvatske i povijesti Hrvata kao naroda. Trenutno imamo povijest Hrvatske i zasebno povijest b-h Hrvata kvalitetno urađeno po člancima, ali to je neodgovarajuća generalna podjela.
Kvalitetnija bi bila podjela: a) serija članaka o povijesti Hrvatske (kao države) i b) serija članaka o povijesti Hrvata (kao naroda). Pri tome bi serija Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine bila uklopljena u b) seriju članaka o povijesti Hrvata (kao naroda), zajedno s člancima povijesti Hrvata (kao naroda) iz Istre, Dalmacije, Slavonije, Međimurja, dijaspore itd. Ta serija o Hrvatima kao jedinstvenom narodu onda bi trebala sadržavati i sve ono što sadržava serija Hrvati Bosne i Hercegovine (kultura, etnologija, simboli), ali prošireno na način da se tu nađu i kultura, etnologija i simboli i Hrvata iz Istre, Dalmacije, Slavonije, Međimurja, dijaspore itd.
Zanima me tvoje mišljenje po ovom pitanju. 89.172.226.247 14:39, 12. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

A da se registiraš kao suradnik, bilo bi nam lakše komunicirati. Ovako kad vidim IP ne znam dopisujem li se s istom osobom. Kubura (razgovor) 01:24, 13. rujna 2012. (CEST)[odgovori]


Nogometna reprezentacija Zagreba[uredi kôd]

U nedoumici sam kako nazvati članak kojeg pripremam o nogometnoj reprezentaciji Zagreba. Naime, kroz novine se prije i poslije 1945. spominjala kao Reprezentacija Zagreba. Danas se ona zove Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog saveza (reprezentacija ZNS-a), a prije 1945. Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog podsaveza (repezentacija ZNP-a). U članku Zagrebački nogometni podsavez napravio sam poveznicu na Nogometna reprezentacija Zagreba, a u članku Dragutin Babić poveznica je na Zagrebačka gradska reprezentacija. Da li je možda ispravno pisati Zagrebačka nogometna reprezentacija. Molim za pomoć. Pluki (razgovor) 15:25, 13. rujna 2012. (CET)[odgovori]

Šport[uredi kôd]

E, jesi zapeo za taj šport.[24] Silbel (razgovor) 12:37, 14. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Odgovor :)[uredi kôd]

Zato smo i opstali od stoljeća sedmoga. Pluki (razgovor) 22:10, 16. rujna 2012. (CET)[odgovori]

Brzina[uredi kôd]

:) --Rovoobo Razgovor 13:11, 18. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Zarez[uredi kôd]

Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, Matica hrvatska, Zagreb, 1931. Ovdje [25], [26] nema zareza u nazivu knjige iza Hrvati. Treba li ukloniti zarez: [27], [28], [29] ili je to neko novije izdanje sa zarezom? --Rovoobo Razgovor 13:11, 18. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Triba li još lopata...[uredi kôd]

...ili su radovi gotovi? [30], [31] i [32]--MaGa 14:32, 19. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Naziv članka i nova podkategorija[uredi kôd]

Možeš li ispraviti naziv članka: "Privatni život Pippe Lee" u "Privatni životi Pippe Lee" (u originalu je "The Private Lives of Pippa Lee").

U kategoriji nema podkategorije Ruski jezik. Može se dodati?

Silbel (razgovor) 22:46, 19. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Ivica Tucak[uredi kôd]

Moramo imati članak o izborniku trenutno najbolje vaterpolske reprezentacije svijeta. Žarko ga želim napisati, ali po svemreži ne nalazim nikakvih podataka. Ni kad je rođen, ni gdje je igrao (ako je igrao), ni koga je sve trenirao i što je sve osvojio, ni na kojoj je poziciji igrao ni ništa. Znam samo da je rođen u Šibeniku i da je bio trener Jadrana HN. Znaš li ti nešto više? Moralna je obveza imati članak o svima u reprezentaciji.

--August Dominus (razgovor) 13:57, 20. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

re: noćna[uredi kôd]

Spavam, spavam, samo, ima više vremenskih zona :) --Bojovnik (razgovor) 20:07, 21. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Júnior Díaz[uredi kôd]

Što se tiče korekcije članka o dotičnom Kostarikancu, prije nego što je obrisana sezona 2010./11. kao sezona u kojoj je osvojena poljska Ekstraklasa, provjerio sam spomenute .pl i en. Wiki kao .es inačicu. Također, i oni su naveli (izuzev španjolske Wiki) 2010./11. kao pobjedničku sezonu. Međutim, pogledaš li infookvir igrača i njegovu karijeru, primjetit ćeš da je u ljeto 2010. prešao u belgijski Club Brugge gdje je ostao i igrao upravo tu "spornu sezonu" 10./11. da bi sezonu 11./12. proveo na posudbi u Wisli. Logički, kako igrač teoretski nemože istovremeno igrati za dva kluba izbrisao sam dotičnu sezonu koju nije ni proveo u Poljskoj. Da citiram poljske kolege "31 sierpnia 2010 roku został sprzedany do belgijskiego Club Brugge". Dakle, i oni spominju da je prije početka te sezone napustio klub.

Ciao.--Indexman (razgovor) 21:39, 21. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

odgovor[uredi kôd]

Pozdrav, sadržaj stranice Kimi Räikkönen se nije pravilno prikazivao pa sam pokušala to ispraviti... Piše pod 1.4 2009., a htjela bih da ta godina piše piše pod 1.3.3 --xKRgirl01 (razgovor) 04:27, 22. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

RE: potpis[uredi kôd]

Upozoren sam već, mislim čak baš od tebe, al' zaboravim. Hvala. Šteta što se ne može uključiti automatika za to. Chvrka 03:41, 23. rujna 2012. (CEST)

Što ukloni [33]podatak da je četničija vratila samo nebitni dio dokumentacije? Kubura (razgovor) 03:43, 23. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Skrolaj niže pa ćeš vidit da nisam uklonio podatak. Chvrka 03:48, 23. rujna 2012. (CEST)
Je, pogleda san. Piše da je vratila, ali ne i onaj detalj da je samo nebitni dil vraćen.
"Nepotpunu[4] dokumentaciju vratio je predsjednik Srbije Boris Tadić tek 4. studenoga 2010. godine.[4]"
Aaaa, "nepotpunu", OK. Kubura (razgovor) 03:53, 23. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

U rečenici iznad spomenio sam odštetu. Usput, mislim da nam nedostaje jedan dobar članak za odštetu generalno. Chvrka 03:57, 23. rujna 2012. (CEST)

A Abjane? Oću nadopunit? --Orijentolog (razgovor) 02:42, 24. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Čekaj, još sređujen, nije gotovo. Kubura (razgovor) 02:43, 24. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Potpis[uredi kôd]

Je, dok se ufuram;) Hvala na podsjetniku --Nikita welch (razgovor) 05:58, 24. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Hm, ja sam gospođa u godinama, i ovo mi je prvi put da se dopisujem na ovaj način, ne zamjerit!:) --Nikita welch (razgovor) 06:01, 24. rujna 2012. (CEST) Iju, vjerujem ti;) --Nikita welch (razgovor) 07:37, 24. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

Ti si zadnji uređivao na tom članku pa ako smatraš da je moja argumentacija na mjestu, molim te da uneseš i tu izmjenu. Hvala [34]— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Chvrka (razgovordoprinosi) 11:42, 24. rujna 2012.

predsjednici[uredi kôd]

bok, mislim da bi trebalo vratiti ovo. slažem se da bi za sve niželigaške klubove to trebalo izbrisati, al glupo mi izgleda da npr. u članku od milana ne piše da je njegov vlasnik berlusconi, ili abramović od chelsea, to su ipak važni podaci.

p.s. ako budeš vidio poruku tek navečer, mene nema na wiki idućih dva tjedna, pa nemoj zamjerit na kasnom odgovoru. --Pig Destroyer 12:34, 24. rujna 2012. (CEST)[odgovori]

(naslov)[uredi kôd]

Taman san gleda priko toolservera doklen si vridan dogura i vidin doša si do 66.600 uređivanja, a to 100 x 666 sitilo me na ono šta moja baba zna reć - "stođava"! --Orijentolog (razgovor) 05:01, 25. rujna 2012. (CEST)[odgovori]