Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana37

Pismohrana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

31 32 33 34 35 36 37 38 39 40

Premješteno

Premještena poruka [1]

Ispričavam se, Kubura, ali uopće ne kužim kako funkcioniraju vaše smjernice. Htjeli smo samo da postoji nekakva natuknica o bendu Dik O'braz, proučio sam tutorijale, jučer pokušavao promijeniti korisničko ime jer nešto nije štimalo ... Uglavnom, nadam se da vas neću puno maltretirati, ali ne razumijem što u jezičnom, pravopisnom smislu ne štima? Pozdrav! Dik O'braz 10:29, 21. svibnja 2013. (CEST)

Glede savjeta

Znan ja to šta ti govoriš, ali ti ne mogu ostavit poveznicu (na ništa) kad je čovik nanovo otvorija tvoju pismohranu br. 37.--MaGa 07:34, 22. svibnja 2013. (CEST)

Klikni na nju, pa'š vidit.--MaGa 07:36, 22. svibnja 2013. (CEST)

BEST Zagreb

Pozdrav Kubura. Naime BEST Zagreb na wikiju je premješten na stranicu za razgovor zbog nepotrebnih anglizama. Mislim, ako se nešto na primjer zove RedBull to se ne prevodi u crveni bik zato jer je RedBull ime. Tako je i po pitanju imena eventa koje organizira ova međunarodna studentska udruga. EBEC ne mogu prevesti nikako doli European BEST engineering competition. Možete li mi vi dati prijedlog sto da napravim kako bi sacuvali svoju wiki stranicu? Hvala— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 161.53.77.199 (razgovor • doprinosi) 11:38, 22. svibnja 2013.

Vi uopće niste shvatili u čemu je problem. Ne radi se o imenima. Ta zar ne shvaćate kojim riječima nije mjesto u tekstu? Kubura (razgovor) 05:29, 23. svibnja 2013. (CEST)

Zračna luka Niš

Molim pročitaj, ne znam koji je logo aktualan, a još manje znam što su točne brojke. SpeedyGonsales 21:44, 22. svibnja 2013. (CEST)

Vukopis

Kubura molim te, ako nadješ vrjemena, pomogni mi s prievodom članka Vukopis na engleski. Pozdrav Vukopisac (razgovor) 21:47, 22. svibnja 2013. (CEST)

Ok. Kubura, znaš i sam sam vidjel, kaj je to za glupane tam, pogotovo onaj Ivan Štambuk, pa taj nieče hrvatski jezik, a on ima ondje ovlasti da kontrolira unos, truje pamet svima koji su na engelskoj Wikipedii. Blago rečeno - Sramota! Vukopisac (razgovor) 11:28, 24. svibnja 2013. (CEST)

"kod sela Lovincu"?!?

Čemu https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pilar&diff=4091865&oldid=4091864 ?!?— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Neven Lovrić (razgovor • doprinosi) 09:26, 25. svibnja 2013.

Napad ili pomoć?

Poštovani Kubura NPOV, čitam i učim, žao mi je što nemate strpljenja, ako vam baš smetam nemojte se uključivati, preskočite moje razgovore jer sa Vama ne želim niti imam potrebu da vodim neke "privatne rasprave". Vaša sva pomoć se svodi na grube osobne napade i spaam-ovanje razgovora jer koliko ste nabrijani ne stignete sve ni napisati koliko imate optužbi na moj račun. Kažem, žao mi je što nisam na Vašem nivou ali nitko pa ni Vi nije sve znao preko noći. Ne izbjegavam ništa i nije mi cilj sa Vama konkretno raspravljati, a ako sam nešto pogriješio ne moram za to na stub srama ili na strijeljanje.Ribele (razgovor) 12:13, 27. svibnja 2013. (CEST)

Povijest Dubrovnika

Konavle su bile dio srednjovjekovne bosanske države i tamo su prije potpadanja pod dubrovačku vlast živjeli bogumili. U srednjem vijeku Konavle su bile dio Travunje koja je u različitim periodima bila vezana vazalskim odosima za srpske, zetske i bosanske vladare. Arheološki nalazi i spomenici iz tog perioda su nekropole Bogumislkih stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome.

--August Dominus (razgovor) 15:01, 27. svibnja 2013. (CEST)

Omer paša Latas

Na stranici imate sve slikovito napisano, a stoji Vam i poveznica, tj cijeli roman Ive Andrića je posvećen Omeru paši iz 1976.godine koji je to slikovito opisao. Nema potrebe da ostavljate javno ona upozorenja, trudim se koliko mogu da radim po pravilima.Pozdrav --Ribele (razgovor) 03:05, 28. svibnja 2013. (CEST)

Zamolio sam za pomoć oko članka u razgovoru da nebih opet nešto krivo postavio ali je ostalo bez odgovora i ako ste odgovarali na druga pitanja. Samo vi tražite razloge da bi zadovoljili svoju sujetu. Poštujem ja sve što Vi radite i na čemu inzistirate. Između ostalog kao administrator možete i da blokirate ali postoje dokazi i činjenice ( hvala Bogu ostalo zapisano) da mi brišete fotografije i i moj vjerodostojan rad, da ste mjenjali podatke i ako niste bili upoznati niti ste provjerili. Pošto sam reagirao i branio to što je istinito i vjerodostojno pa su vraćene i slike i autooznaka i ostalo, sad tražite zadovoljštinu da bi dokazali da ste administrator?! Želite da ne pišem više ništa i da odem sa HR Wikipedije ili će te kao dostojan čovjek i administrator staviti sujetu na stranu i dozvoliti normalan rad? I ako vi kao administrator ostavljate onakve poruke javno po tekstovima kad god imate neke nedoumice, važi li to i za ostale suradnike da to mogu i oni ako imaju nedoumice? Pozdrav i hvala na odgovoru. --Ribele (razgovor) 03:21, 28. svibnja 2013. (CEST)

Što se tiče nekih povijesničara za koje me pitate dat ću vam dva imena koji su obrađivali Omera pašu.

1)Prof.Dr. GALIB ŠLJIVO, povijesničar i universitetski profesor iz Banja Luke. 2) RAŠID KADIć književnik iz Sarajeva. Opisao je Šljivo i još neke detalje vezano i za izjašnjavanje ali to nije tema one stranice, ovo je samo odgovor na vaša pitanja koja ste mi postavili. --Ribele (razgovor) 04:05, 28. svibnja 2013. (CEST)

: Da izjasnio se sam, o tome da je iz nužde primio islam i borio se pod turskom zastavom ali nikad nije napustio i zaboravio svoju vjeru, čak je zapisano u jednoj od tih knjiga kako je i ispovijedao vjeru i kao vrhovni zapovjednik turske vojske. Nadam se da sam odgovorio na sva Vaša pitanja i zadovoljio Vaše zahtjeve. Pozdrav --Ribele (razgovor) 04:11, 28. svibnja 2013. (CEST)

citat

--"A u Crnoj Gori i danas kad neko hoce da nadje pravo poredjenje za opis kakvog velikog zla koje se desilo, cesto ce se cuti da je to „k'o za Omer-pasinih godina”. Naime, 1853. godine Latas je stigao sa 25 hiljada askera i namerio se na devet hiljada Crnogoraca ostavljajuci za sobom pravu pustos. I, da nije bilo prigovora velikih sila, ne bi ostao kamen na kamenu. Slicno se zbilo devet godina docnije, sada je bilo 55 hiljada protiv 40 hiljada manje, sa jos zescim zulumom i pokorom. I opet su velike sile (zbog svojih razloga, naravno) sprecile da se taj uzas pretvori u potpuno satiranje i naroda i drzave. Omer-pasa ce to kasnije, u prici Jovanu Dj. Avakumovicu, (ne)vesto pravdati recima da „samo moje srpsko srce i osecanje rukovodili su me te nisam skrhao Crnu Goru... odugovlacio sam dalji napad i slao u Carigrad izvestaje da nije vredno da turska vojska gine za gole crnogorske stene i vrleti. A time sam dao vremena te su se Rusija i Evropa zauzele za Crnu Goru i spasli je od sigurne tadasnje propasti, prema broju turske vojske pod mojom komandom...”. Rašid Kadić, Paša Latas, kraći citat iz knjige. --Ribele (razgovor) 04:40, 28. svibnja 2013. (CEST)

Odgovorio sam Vam "tamo kod mene" na Vašu poruku i imam još pitanje. Vidio sam (osim onih pitanja koje ste postavljali na stranici da ste mjenjali ime grada. Zanima me ako se piše u onome vremenu, dakle 17. i 18. stoljeću, a grad se zvao drugim imenom, dali je ispravno navoditi tadašnje ime gradova ili sadašnje? Hvala. --Ribele (razgovor) 05:10, 28. svibnja 2013. (CEST)

Obrisao sam ona Vaša pitanja na stranici i sredio tekst ( malo opisao)i naveo one ljude. Hvala na odgovoru za gradove. Pozdrav --Ribele (razgovor) 05:43, 28. svibnja 2013. (CEST)

Nadam se da sam sve ispravio, do novog "megdana" ) --Ribele (razgovor) 06:23, 28. svibnja 2013. (CEST)

Predlošci

Pozdrav, nije tako ali nije ni teško. Ne poznajem ja uopće predloške ( bolje se služim HTML-om, CSS-om, općenito CMS-om itd) nego čitam okolo i naletim ( učim, pamtim, kopiram sačuvam... ). Ha, ha, ha, opet si mi za petama :D Pozdrav --Ribele (razgovor) 07:12, 29. svibnja 2013. (CEST)

Nema problema, samo ti radi ;) --Ribele (razgovor) 08:22, 29. svibnja 2013. (CEST)

Brazil

U drugoj utakmici SAD su pobijedile 13:7. Treba imati na umu da su SAD u dva navrata igrale dvije utakmice u jednom danu, što je vrhunski amaterizam. Brazil je bolje pucao peterce u prvoj utakmici. I dalje su SAD najjača američka vaterpolska reprezentacija, no i dalje su osjetno slabiji od Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske i Italije. Na istoj su razini s Australijom i Španjolskom. Naš mi se sastav za Sredozemne igre (ne znam zašto se koristi izraz Mediteranske kad imamo riječ Sredozemlje) čini puno slabijim od olimpijskom. Tu su samo sedmorica iz Londona. Nema Vićana, Hinića, Sukna, Boškovića, Baraća, Burića i Buljubašića. Bojim se da više ne ćemo biti u svjetskom vrhu. Mislim da su trenutno najbolje Srbija i Italija. Imamo odličan ždrijeb na SP-u. Otvoren put do poluzavršnice. Tako da vjerujem u brončano odličje.

--August Dominus (razgovor) 12:03, 29. svibnja 2013. (CEST)

Molba

Molim te nemoj ovako kvalificirati uređivanje drugih suradnika. Manji je krimen nego da si suradniku napisao na njegovu stranicu za razgovor da piše gluposti ili na stranicu za razgovor članka na kojoj je aktivan, ali svejedno nije primjereno na nekoj trećoj stranici tako kvalificirati pisanje nekoga suradnika, jer tako ga se ponižava. Ako se zaista radi o gluposti, onda suradnika treba blokirati i takvog suradnika treba oslovljavati kao vandala, ako se radi o pristranosti onda treba pisati o pristranosti. Na wikipediji naš alat su riječi i moramo ih precizno rabiti. Lijepo molim. SpeedyGonsales 18:49, 30. svibnja 2013. (CEST)

Memorandum Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919.

[2] Nešto sam pronašao.--Rovoobo Razgovor 08:26, 1. lipnja 2013. (CEST)

I ja! :) [3] --Bojovnik (razgovor) 15:44, 18. lipnja 2013. (CEST)

Odgovor: nadnevci

Bok! Hvala ti na informaciji, ispraviti cu nedostatke tokom dana. Pozdrav, --Bbrezic (razgovor) 12:45, 1. lipnja 2013. (CEST)

RE

Tutto bene dai. Non pensavo che qualcuno conoscesse l'italiano. --SuperVirtual (razgovor) 22:22, 3. lipnja 2013. (CEST)

Jezik Horvatski

Morti bi moral še malo pročtiti naše stare pismoznance. Preporučam Frankopana in Habdeliča, nut za najliepše in najstanovnejše: - Krležu. Pako anda moremo razglabati. Tovaruš (razgovor) 17:02, 4. lipnja 2013. (CEST)

Broj članaka

Bi li moga ubaciti ovakvu obavijest za preskok sa 131.000 na 137.000 članaka kako bi bilo sve kronološki poredano po broju članaka? Pozdrav. BlackArrow (razgovor) 20:36, 7. lipnja 2013. (CEST)

RE: Ne žuri, nemoj dijeliti

Ma mislio da Hrvatska rukometna prvenstva bude kao kod žena Popis prvaka Hrvatske u rukometu za žene, dakle samo popis prvaka Hrvatske i republičke lige (koja je bila od 1. do 4. ranga), a drugi samo za ligu Prva hrvatska rukometna liga za žene, naravno uključujući 1.A HRL i 1.HRL (do 2008)
Cybermb (razgovor) 11:59, 8. lipnja 2013. (CEST)

Re: Netočno

Odgovorio sam na tvoje pitanje na mojoj stranici razgovora. Pozdrav.--Kiril Simeonovski (razgovor) 19:16, 8. lipnja 2013. (CEST)

izbrisani članak

Izbrisali ste mi članak zbog nekih nedosljednosti zanima me kako bih ga mogla ponovo vratiti odnosno ponovo vidjeti sadržaj radi ispravke

Hvala— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Ibelancic (razgovor • doprinosi) 23:12, 8. lipnja 2013.

Bulcsú László

Kubura, daj molim Te pomogni! ovi vukovski idioti budu opet obrisali Bulcsú László na engleskoj Wiki. Daj ako znaš kakše vire, jer ja već stvarno ne znam kam da se obrnem i gdje da poiščem, jebote ti Vuci da te jebo, uničavaju našu težitbu i naš jezik. Zato prosim Te liepo ako znaš koji izvor (onak' "pouzdan") daj mi pomogni očuvati ovo malo našeg jezičnog dostojanstva, jer si je Bulcsú svojim radom i djelom već nego zaslužil da se spominje na Wikipædii, samo kaj ovi Vuci hoćeju brže bolje to izbrisati i uobće zaniekati da ima jezikoslovcih koji znaju kako razdvojiti Hrvatski jezik od Servianskog, i pokazati da jeden nima veze s drugim. Slavić

Mi znamo dovoljno. Pametnom dosta. Onima ondje uzaludno je govoriti. Nekad je ondje bila većina razumnih ljudi koji su nas odmah shvaćali i nije im bilo potrebno deset urih objašnjavati te je stvar bila odmah riješena. Sada je ondje mnoštvo drugih ljudi koji su potisnuli one malobrojne razumne. Da nije isti URL, rekao bi čovjek da je zalutao na neke druge stranice. Ne znam što bih ti rekao. Sretno. Nadam se da ćeš imati više sreće od nas drugih. Kubura (razgovor) 07:08, 10. lipnja 2013. (CEST)

Kubura, daj mi pomogni razširiti članke Bulcsú László na engleskoj Wiki. Bilo bi dobro gda bi napravili veliki obsežen članek, ter pokazali da je človjek i već kot biten. Nekaj o njegovom djelu, o životopisu... bilo kaj. Ak' imaš morda dostup László je uvijek znao svoje od Katičića, ali neč sličnoga. Slavić

Znaš li poslovicu "Krsti vuka, a on u šumu."? Kubura (razgovor) 08:04, 12. lipnja 2013. (CEST)

Ne. Slavić

E ondi je takva situacija. Kubura (razgovor) 08:08, 12. lipnja 2013. (CEST)

Pa v redu, nu tko jih jebe (pogotovo onoga debila Štambuka). Ne vjerujem da budu opet izbrisali članek, ve je podkriepljen boljimi virimi, pa tako da ga ne budu samo tak' izbrisali. Slavić

članak

Pozdrav,

napravila sam korekcije na svom članku, pa me zanima kako mogu vidjeti da je objavljen i odobren?

Hvala

Nisu u HV-u?

[4] Kakav VHS2, ništa poput toga nisam stavio. Što se tiče izvora, ne znam kako da ih stavim jer sam ta oružja vidio (na Jarunu, dan OSRH). Tomandandy (razgovor) 13:21, 11. lipnja 2013. (CEST)

Točka u kratici

Ravna san se prema izvorima navedenim u članku (što je naziv skupa). Ako samtraš da nije dobro, ispravit ćemo. Usput, da te positin, možda ti je promakla moja prošla poruka... BlackArrow (razgovor) 13:59, 11. lipnja 2013. (CEST)

Stari suradnik (sic)

Ovisi kako gledaš. :)--Nimča (razgovor) 16:19, 11. lipnja 2013. (CEST)

Dabome iskusan. Naučio sam u međuvremenu dosta latinskog koristeći Veljko Gortan, Oton Gorski, Pavao Pauš, Latinska gramatika, Zagreb 1982 i Mirko Divković, Latinsko-hrvatski rječnik za škole, Zagreb 1900, tako da mogu da čitam povijesne izvore i prevodim ih.--Nimča (razgovor) 08:13, 12. lipnja 2013. (CEST)

Što mu fali? Važno je da se mi još razumijemo. Ne treba nam valjda prevoditelj?--Nimča (razgovor) 08:28, 12. lipnja 2013. (CEST)

Dobro. :) Pridonijet ću koliko mi je u moći. Ali molim vas da mi ne vraćate izmjene pod izlikom: "Ovo je Wikipedija na hrvatskom jeziku i nebitno je kako ovog kralja zovu srpski izvori [čitaj ćirilički - moja primjedba]". Kao prvo, to nije u duhu wikipedije, a kao drugo, u historijskoj znanosti uzimaju se u obzir SVI izvori bez obzira na njihovo podrijetlo, jezik i pismo. Za kraj bih dodao još ovo. Mada se mojoj sorti prebacuje da je glupa, ja mogu dokazati da sam iznimak. :) --Nimča (razgovor) 18:21, 13. lipnja 2013. (CEST)

Zasad mi nitko nije zamjerio na mom hrvatskom, ali na uporabi "srpskih" izvora jeste. :) --Nimča (razgovor) 11:43, 14. lipnja 2013. (CEST)

Ma daj molim te... -.- Nema nikakve razlike između zavjere i urote, a to je svakom trezvenom čovjeku jasno.

• Ferdo Šišić, Zavjera Zrinsko-Frankopanska (1664-1671), Zagreb 1926.
• Josip Bösendorfer, Zavjera Petra Šubića-Zrinjskog, bana hrvatskoga (1664-1671), Zagreb, 1898.

Ponavljam, Tvrko je taj koji u svojoj povelji od 10. travnja 1378. naziva sebe Стефань Тврьткѡ (Stefan Tvrtko), dok u jednoj drugoj povelji kaže da je "синь господина кнеза Владислава а синовьць великога и славнога господина бана Стѣпана (Stjepana)". Uočavaš li razliku između Стефань (Stefan) i Стѣпань (Stjepan)?

Premda se u Srbiji i Srpskoj, kako bi dokazali njegovo srpstvo, inter alia rado pozivaju i na činjenicu da je Tvrtko pisao ćirilicom, ja osobno nisam opterećen time kojoj je on naciji (naciji u današnjem smislu) pripadao. U srednjem vijeku znalo se, međutim, za natio Rasciana i natio Bossnensis, što se, između ostalog, dâ vidjeti odavde: "milites de his nationibus ... Graecos, Italos, Gallos, Bohemos, Hungaros, Australes, Missnenses, Rhinenses, Francones, Lithuanos, Ruthenos, Bossnenses, Bulgaros, Valachos, Albanos, Rascianos" (Jan Dlugosz).--Nimča (razgovor) 11:20, 15. lipnja 2013. (CEST)

Ma, važi što sam razumio. :) Objasni mi još razliku između tajnog plana više osoba da se počini zločin ili napravi šteta i tajnog dogovora o zajedničkoj akciji protiv koga ili čega.

Podsjetio si me na profesoricu sociologije koja nam je iz petnih žila pokušavala objasniti razliku između riječi "razvitak" i "razvoj".

Da te podsjetim. Na to sam ti ja odgovorio podugačko.

»Ponavljam, Tvrko je taj koji u svojoj povelji od 10. travnja 1378. naziva sebe Стефань Тврьткѡ (Stefan Tvrtko), dok u jednoj drugoj povelji kaže da je "синь господина кнеза Владислава а синовьць великога и славнога господина бана Стѣпана (Stjepana)". Uočavaš li razliku između Стефань (Stefan) i Стѣпань (Stjepan)?«

»Premda se u Srbiji i Srpskoj, kako bi dokazali njegovo srpstvo, inter alia rado pozivaju i na činjenicu da je Tvrtko pisao ćirilicom, ja osobno nisam opterećen time kojoj je on naciji (naciji u današnjem smislu) pripadao. U srednjem vijeku znalo se, međutim, za natio Rasciana i natio Bossnensis, što se, između ostalog, dâ vidjeti odavde: "milites de his nationibus ... Graecos, Italos, Gallos, Bohemos, Hungaros, Australes, Missnenses, Rhinenses, Francones, Lithuanos, Ruthenos, Bossnenses, Bulgaros, Valachos, Albanos, Rascianos" (Jan Dlugosz).--Nimča (razgovor) 11:20, 15. lipnja 2013. (CEST)«

--Nimča (razgovor) 11:27, 16. lipnja 2013. (CEST)

»Problem je što su brojni srpski izvori vrlo problematično pisali o svim temama koje se tiče hrvatske povijest«

Hajmo sad ispočetka. Mirjana Gross, Historijska znanost, Zagreb 1976, str. 337 kaže da treba “strogo razlikovati pojmove izvor (ostatak prošlosti) i literatura (izvještaj [sic] o prošlim činjenicama)”. Ti ovdje pod "srpskim izvorima" misliš na literaturu. Razluči to več jednom, čovječe. :)

»Brojni su se znanstveni, stručni i publicistički radovi pokazali kao "znanstvena" podloga za svojatanje hrvatske zemlje i kulturne baštine te na kraju za samu agresiju na Hrvatsku. Pokazalo se kako su iskrivljavanjem podataka, izmišljanjem nepostojećih stvari, slobodnim konstrukcijama, filtriranjima i kanaliziranjima podataka, naizgled nedužnim tezama navlačili na dekroatiziranje i pridavanje atributa srpskog čak i na mjestima gdje je nešto neosporno hrvatsko.«

Djelomično se slažem s ovim, ali podsjećam da ni druga strana nije bila pretjerano uzdržljiva po tom pitanju. Uzmimo na primjer Povijest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine; izdana za vrijeme rata (1942), sadrži pohvalu okupatoru koji je slao nevine ljude u koncentracione logore, između ostaloga i moga pradjeda iz Gruda. Nadalje, koliko li je samo mojih suplemenika kroz "znanstveni rad" radilo na buđenju hrvatske nacionalne svijesti među subotičkim katolicima. Samo će vrijeme pokazati da li je to bilo opravdano.

»Zbog toga smo oprezni kod srpskih izvora.«

Svjestan sam animoziteta prema srpskoj literaturi, ali skrećem pozornost da nisu svi Srbi koji se bave poviješću povjesničari. ;) Dosta je tu nehistoričara (pjesnici, publicisti) koji su se latili povijesti samo da bi svijetu dokazali nešto.

A dosad si mogao primijetiti da ja ni ne koristim literaturu, nego zbirke izvora.

Bez uvrijede, podsjećaš me na jednu simpatičnu Temerinku koju sam upoznao prije koji mjesec. Misleći da je namjerno pratim, odjednom se okrenula ka meni i uplašeno me upitala: “Idemo li u istom pravcu?”--Nimča (razgovor) 11:46, 17. lipnja 2013. (CEST)

»Što se tiče nazivlja, nije ti u hrvatskom više kao 1976. godine.«

Manemoj, nego kako je? :) Izvori i literatura u hrvatskom je jedno te isto? Teško da je to tako. U historiografiji se uvijek pravila jasna razlika između izvora i literature.

Ja i dalje ne vidim kakve veze ima sve to što si mi ti nabrojao sa našim blagovjernim kraljem Tvrtkom i vsesrdčanim i vazmožnim vitezom i virnim našim vojvodom Hrvojem. Da bismo uopće mogli govoriti o Bosni u srednjem vijeku, trebali bismo znati kako raditi sa izvorima. Za to ti, prijatelju moj, služe pomoćne povijesne znanosti, a ne predrasuda da nas se ćirilički spomenici (povelje, pisma, rodoslovi, ljetopisi) apsolutno ne tiču.--Nimča (razgovor) 11:31, 18. lipnja 2013. (CEST)

Ja drumom, baba šumom. :) Čuj, mene uopće ne interesira kako tko sagledava stvari. Mene prije svega zanimaju izvori koji se odnose na srednjovjekovnu Bosnu.

Da te podsjetim. Do problema je došlo zbog toga što sam u dotični članak unio ćiriličke znakove, pozivajući se na Monumenta serbica.

»Imaš spomenika na hrvatskoj ćirilici odnosno arvatici koliko hoćeš i mi to uopće ne omalovažavamo.«

Lijepo. Što mi je onda Flopy poništio izmjenu? Nije znao da ima spomenika na hrvatskoj ćirilici?--Nimča (razgovor) 08:49, 19. lipnja 2013. (CEST)

Što se, pak, tiče vanjskih poveznica, vjerovali ili ne, nisam ih uklonio zato što mi se ne sviđaju (taman posla), nego zato što ne mogu pristupiti stranicama ka kojima one vode.--Nimča (razgovor) 08:57, 19. lipnja 2013. (CEST)

Zamjerio si mi što sam sa kakvim takvim obrazloženjem uklonio dve vanjske poveznice. Nije prošlo mnogo od toga i ti si bez ikakvog obrazloženja uklonio referenciran sadržaj. Šta te je ovaj put navelo da poništiš nečiju izmjenu? Da nije možda nerelevantnost srpske literature?--Nimča (razgovor) 07:03, 20. lipnja 2013. (CEST)

RadioElectrico, o potpisivanju

Hvala na opomeni i praktičnoj pomoći za potpisivanje. Učim. I evo, potpisujem se: --RadioElectrico (razgovor) 21:29, 11. lipnja 2013. (CEST)

RE: "Daj, pričekaj!" ???

Погодить se koristi u značenju (malo) pričekati. I jos je lažni prijatelj. :-D

Yandex: Погодить

P.S. Nisam čula za Buratina. :-) Silbel (razgovor) 21:53, 11. lipnja 2013. (CEST)

RE: Ne treba

[5] - ali tad je Srbija bila dio Srbije i Crne Gore, odnosno SR Jugoslavije
Cybermb (razgovor) 08:28, 12. lipnja 2013. (CEST)

Agatha Christie

Hi, I was looking at the Christie page because I am working on my book list again.
We were talking about the book list at the Croatian Embassy in 2011.

I still have no name for the Croatian version of the page, "en:Le Monde's 100 books of the century".

I have been using my hr: book list to help with other Yugoslav translations: sh:, sl:, bs:, sr:, mk: and even sq:.

Cheers, Varlaam (razgovor) 17:28, 12. lipnja 2013. (CEST)

Man, this is scary.[6] Kubura (razgovor) 04:33, 13. lipnja 2013. (CEST)

There are no Yugoslav translations, Yugoslavia is dead for over 22 years. In 12 days is the anniversary. Kubura (razgovor) 04:38, 13. lipnja 2013. (CEST)

Scary? Yes. But I'm lucky. The ambulance got here maybe 15 or 20 minutes after it started. But I was put on a serious drug, dilantin, afterward. The drug was worse than the disease.

Yugoslavia is dead now, but it was alive when I was there. In 1971, 1983, and 1987. I also planned to go in 1979. The first time I was ever on a nude beach was on the island at Dubrovnik.

(Dubrovnik, which stars in the TV show, Game of Thrones.)

I forgot to include one more Yugoslav language: Hungarian, which they speak in the Vojvodina, of course.

A pretty girl who works at the grocery store across the street from me comes from Novi Sad.

In the 1980s I wanted to visit Sarajevo, because 1) that is where the Olympics were going to be, and 2) it was famous as the place where Yugoslavs of every variety lived together in perfect harmony. But we did not have time.

Then came Milosević.

I still need a page title in beautiful Croatian that would make Roman emperor Diocletian proud to be a Croat.

It is time for pivo. Varlaam (razgovor) 01:31, 22. lipnja 2013. (CEST)

(Do you know what Toronto's soccer team used to be called? The "Metros Croatia".)

Pivo is a good idea :) Take some pop-corn also :)

Well, I don't blame You for being uninformed. You saw the political map of the world with single-colored country (Yugoslavia) with no internal borders drawn, just as we now see the Switzerland on the map. On the border of Yugoslavia, You showed Your passport to the customs officers only once, and once You were in, no further showing of passport. Logically You had a feeling of a homogenous country.

Then the "but"-s. Let's remove all the events from 1985 onwards.

Ex-Yugoslavia was "big harmony" - but not for all. It lived on the redistribution of income and jobs from one group of peoples to another.

The republics, the regions and the peoples that haven't been struck by injustly policy, lived in the idylic picture. They thought that everything is OK. Injustices didn't happened to them. They thought that such system is completely normal, honest, righteous, justly.

So there were regions with strong "Yugoslavhood" (Sarajevo, Tuzla, Vojvodina), while there were regions that were despising any thought about Yugoslavia (areas inhabited by Croats in Croatia and Bosnia-Herzegovina, Albanians on Kosovo), some were indifferent. Croats were not among those yugomaniacs: those which were yugomaniacs, these were mostly the collaborants of the system, opportunists or the part of Croat minority that behaved as majority.

Here ends the short description of that injustly policy. You can stop reading here :) Short elaboration of the injustices follow.

Even the hardest Croatian Communist Party hardliners (e.g., Milka Planinc, later the prime minister) thought that in every republic and auton. province in Yugoslavia thinks the same about the socialism. When she advanced from prime minister of Croatia to prime minister of Yugoslavia (in 1982!), she realized the big differences, as she admitted in her memoirs.

Similar was with many other topics.

Allegedly, country was the "big harmony". But, when it came to matters of employing the personnel in lucrative government sector (diplomacy, police, soldiers, state administration), "somebody" was "counting the blood cells". It ended that the Serbs (and Montenegrins) were highly overrepresented, while the Slovenians and especially Croats were highly underrepresented.

Croatian language was by those policy creators put in total submission.

Slovenians were allowed to complain and to take their proper share. When the Croats (mostly officials, intellectuals) complained and stood for their own rights, sooner or later discussion ended with ad-hominem attacks: Croats would get the tag of "backwarded burgeoisie", "counterrevolutionary", "nationalist", "ustashi" (in YU, serious accusation and stigma) etc.

So You could live in that "big harmony", as long as You have not complained about that. You were obliged to be satisfied. Otherwise, the dungeon, or the secret police played Doom with You in the country and abroad.

As long as there was enough money in the non-government sector, system was surviving, even with those inequalities. So even we, that lived here, we haven't complained that much, since You had the opportunity to easily get a job in Your own republic (in industry, trade...).

When You can get a nice job quickly, when the salary is good, when Your job is safe untill You retire, You don't notice (or Your inner alarm doesn't make such noise) the injustices rising and that, over the time, You're feeding that oversized non-productive government sector (especially the army), You don't notice silent colonization and change of ethnical structure at the expense of Your people (similar as Soviet soldiers in Eastern Germany, building blocks of military personnel and their families), that Your republic has the obligation to give money from the budget for "underdeveloped republics"... and they somehow always retained the administrative status of "underdeveloped" (for half a century!), although they developed industry and infrastructure, but Your republic still had to give that racketeering tax "for those underdeveloped", while Your grandpa's village still hasn't got decent infrastructure (phone, asphalt road, ambulance, sewage, water supply). Theirs countryside, that was much more economically backwarded than Your countryside, prospered.

Your neighbour from Novi Sad could be aware of that, Vojvodina was one of those that gave money for underdeveloped [7].

The way of preventing the unemployment in Yugoslavia was the encouraging of economic migration: regions inhabited by Croats and Albanians remained highly unemployed, underdeveloped, but unlike with other nations, their region didn't get industry, but the population was encouraged to migrate in Germany, Canada and elsewhere "on the temporary work abroad". So these Croats have not been searching the job in industry or government sector in nearby bigger cities. They weren't present there anymore, while somebody else got the job in government sector.

Yugoslavia simply had to fail, since Slovenia and Croatia were not willing anymore to pay the oversized government sector, in which many families from other republics had their job, while for Slo and Cro, that sector was allowed on droplets (especially the army).

The greaterserbian military conquest is just the cover on the whole hill of the problems under. Kubura (razgovor) 03:05, 22. lipnja 2013. (CEST)

I will be very interested to read this ^^^ after you suggest a good title for the page.

I wanted to post to hrwiki first, because I wrote the hrwiki page in 2011.

I wrote the shwiki and srwiki pages in 2013, but the editors there have already given me titles in srpskohrvatski and srpski.

So I have no choice but to do the Serbs first. I planned to do the Croats first.

I need a hrvatski title; I am not going to use the srpskohrvatski title here, because there might be a small language difference (like the word for 'century'), and because different projects have different standards and conventions and styles.

Please. A title.

Varlaam (razgovor) 18:24, 22. lipnja 2013. (CEST)

[8] Le Mondeovih 100 knjiga stoljeća, that's the Croatian title.

Few remarks on Your message above: Serbian language has its own name for that title, and srwiki is a true language wikiproject, I respect them.

On the other hand, shwiki (so-called "srpskohrvatski") is a political project, not a language. That project has no language rule, they invent the rules (Original research, WP:OR), in fact, no criteria: blatant mirroring of articles from hr. and sr.wiki. Disobeying of Creative Commons licence, they just do copy&paste and take all the credits.

That project was supposed to be extinguished, because it had no original editors, just few dreamers that want to merge the inmergeable (Croatian language and Serbian language). There was a voting to close that project, but the votes from the users that were not hr nor sr speakers, saved that project from the imminent closing.

That project was growing so slow, they practically had no editors except 2-3 dreamers. They were hardly matching the criteria for wikiincubator. The articles that they did write was so small, less then thousand. Then they changed the edit pattern and turned to massive plagiatory work (CC licence ignored, because original authors are not credited, and the articlecontent is completely the same, except when they promote their PPOV, but that does not save them from that accusation, when the remaining 12,000 bytes are the same). Now that project lives from the renegades from hr and sr wiki - users that were 1) blocked for indecent behaviour, disrespect of other users, disrespect of wikirules, blatant PPOV, ignoring the consensus or 2) disliked by their original communities because of their behaviour.

As I said before, that shwiki project is functioning on the greed (massive copying), disrespect of CC licence. They greedily stalk at the Recentchanges page (on hr wiki and sr wiki) and greedily copy-paste big articles. Their other greed is articlecountitis, so they massively copy the articles (they don't need to check) and/or grew on bots. So they combine their personal vendetta with their articletheft.

Sorry for being too long. Thank You for the reading. Kubura (razgovor) 05:14, 23. lipnja 2013. (CEST)

Herceg-Bosna

Uhvatio sam se nogometnih prvenstava Herceg-Bosne, ali imam problem što se tablice za 1993.-1998. mogu naći jedino na [9] - kao što vidiš to je forum, a forumi se kao ne uzimaju za izvor...mogu li ga ipak staviti kao izvor ili njegov matični portal. Drugdje online nisam mogao ništa naći.
Cybermb (razgovor) 09:16, 13. lipnja 2013. (CEST)

Europa/Evropa

Stihove sam našla u romansiranoj biografiji Novikova, Puškin u Mihajlovskom; stihove je posebno preveo G. Krklec i on koristi oblik Evropa. Pozdrav, Silbel (razgovor) 09:11, 14. lipnja 2013. (CEST)

Puškina su za književni uzor uzimali naši Ilirci jer su ga smatrali pravim narodnim pjesnikom i puno su ga prevodili baš za vrijeme preporoda. Zbog toga ima i puno loših ili zastarjelih prijevoda koje nastojim izbjeći, ali u nedostatku boljeg ili suvremenijeg privremeno stavljam i stariji pa će se popis još mijenjati. Silbel (razgovor) 13:20, 15. lipnja 2013. (CEST)

Premješteno (http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Kubura/Pismohrana37&patrolpage=1)

G. Kubura, za dodatak na stranici Vuk (Falkland Islands wolf) provjerila sam na mnogim mjestima na internetu i smatrala sam da je ispravno da navedem još jednu podvrstu vuka. Ako sam pogriješila, ispričavam se.

Slavica tuka krzelj — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Slavica tuka krzelj (razgovor • doprinosi) 10:29, 16. lipnja 2013.

cenzura

znači ja na ovom ne smijem ništa napisati što znači da je cenzura — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Feelinsillin (razgovor • doprinosi) 11:41, 16. lipnja 2013.‎

Stražnjica

Zašto je obrisana slika?

--August Dominus (razgovor) 12:42, 16. lipnja 2013. (CEST)

(bez naslova)

But apart from this, how do you declinate nouns in dual? --Lamsec (razgovor) 11:44, 16. lipnja 2013. (CEST)

RE: Pjos

Vidi ovo. :-D Silbel (razgovor) 15:44, 17. lipnja 2013. (CEST)

Thanks!

appreciated- Schissel (razgovor) 05:59, 18. lipnja 2013. (CEST)

Predložak

Uklonio sam ga kada sam produžio članak. [10] Tomandandy (razgovor) 09:23, 18. lipnja 2013. (CEST)

odg: Izvorni naziv

U hrvatskom jeziku postoji pravilo da riječi i imena koji se, izvorno, ne pišu latinicom (arapski, kineski, ruski itd.) napišemo onako kako zvuče (Hezbollah - Hezbolah; Al-Qaeda - al-Kaida; Mujahideen - mudžahedin itd; Jihad - džihad itd.) Osim toga, u Hrvatskoj literaturi češće se piše Hezbolah, a ne Hezbollah (primjerice: Hezbolah: Božja stranka na čelu Libanona). Govorim o isključivo znanstvenim radovima. --Wüstenfuchs 16:14, 18. lipnja 2013. (CEST)

Ako ste opet mislili na one mogućnosti nazivanja Hezbolaha kao Hizbulah i sl. to u hrvatskom jeziku nije slučaj. Niti od jednog povjesničara ili političkog analitičara koji se bavi Bliskim istokom nikada nisam čuo da kaže Hizbulah. To je preuzeto po automatizmu s engleske Wikipedije, jer Englezi imaju problema s izgovorom raznih znakova (znak "e" često čitaju kao "i" i sl.), a ne Hrvati. --Wüstenfuchs 16:18, 18. lipnja 2013. (CEST)

Predlošci

Vjerojatno si mislio na i , ali ne i na {{Višegradska skupina}}. Potonji nalazim potrebnim, a prva dva neštetnima. Uz pozdrav objavljeno razgovor (utorak, 18. lipnja 2013. u 21:35 prema SEV)

Let's begin with regular ones. --Lamsec (razgovor) 13:42, 19. lipnja 2013. (CEST)

Re: Nije li i to mjerodavno?

Prema dostupnim informacijama, Gibraltar nije ratificirao sporazum, niti je ratifikacija na dnevnom redu sljedećeg zasjedanja koje počinje danas [11]. Na engleskoj Wikipediji je Gibraltar bio uklonjen iz tablice, i ponovno vraćen, iako u napomeni piše da Gibraltar ne ratificira međunarodne sporazume. Ono što dodatno zbunjuje jest to što u članku o Sporazumu o pridruživanju iz 2005. (Bugarska i Rumunjska), stoji da je Gibraltar ratificirao sporazum - iako prema onome što stoji tamo, to više izgleda kao izmjena domaćega zakonodavstva da bi se usvojile promjene, nego kao ratifikacija međunarodnog sporazuma. Možda će netko znati više o tome... Varro (razgovor) 09:23, 20. lipnja 2013. (CEST)

Serdar

Zašto ovo radiš, kad sam izmjenu potkrijepio relevantnim i provjerljivim izvorima po svim pravilima Wikipedije--Ašhabad (razgovor) 13:12, 20. lipnja 2013. (CEST)

Zašto bih se konzultirao s njim, kad mi nije on obrisao imjenu već ti. Zar on posjeduje monopol na taj članak, pa da trebam njegovu dozvolu za uređivanje istog?--Ašhabad (razgovor) 13:20, 21. lipnja 2013. (CEST)

Slavićov adieu

Uspjeli su, imel si pravo. S njimi se ne da, to tamo je podpuni Chaos. Dotični Ivan (Jovan) Štambuk veliki vukovski čuvar, uspjel je v svojem naumu, ter su me izbacili. Najveć me pogodilo v žicu prekrasna Štambukova vukovska tvrdnja da već od 95% Hrvata govori štokavski, - oh pa v kojem to svietu? Tim uničivačima i velim stvaračima... (česa to Velevukolanda - vjerojatno), bi trjebalo jenput vaviek stati na kraj. Pa kaj smo stvarno tak' nemoćni. - Koma, ono kužiš.

Nikaj odvstajem od vsega; na hrvatskoj Wiki inačici je zabranjeno pisati hrvatski, a na engleskoj je zabranjeno pisati bilo kaj o hrvatskom. Jebi ga Memento mori: Dolgost življenja našega je kratka. Kaj znancov je zasula že lopata!.... Kaj drugo nego v vaju rieti: Ah V kmici, v pivnici... Slavić

Pa dobro, Slaviću, ali onda zašto pišeš "talk" stranici, zar je teško pisati "stranica za razgovor"? Upliv engleskog najviše ugrožava hrvatski jezik, i ne samo hrvatski. Kubura (razgovor) 05:59, 21. lipnja 2013. (CEST)

Što obriše ovoliko

A što je obrisano i koji to suradnik?!? -- Neven Lovrić (razgovor) 09:49, 21. lipnja 2013. (CEST)

Ma tko to piše

[12] Gle tko to noćari :) Kubura (razgovor) 06:07, 23. lipnja 2013. (CEST)

Najdraže mi je wikirati kad većina spava, naravno, ako mi druge obaveze dopuste. Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 12:55, 23. lipnja 2013. (CEST)

...

Zašto se natjecanje puno češće zove Mediteranskim igrama kad je naša riječ za Mediteran Sredozemlje? Zašto ne Sredozemne igre? Također bi članak pravoslavlje trebalo preimenovati u pravoslavno kršćanstvo. Treba preimenovati u pravoslavno kršćanstvo. Riječ pravoslavno hrvatski je prijevod riječi ortodoksno. Ortodoksni judaizam - pravoslavni judaizam. Pravoslavlje ne znači samo istočno kršćanstvo.

Za dvije godine održat će se prve MI/SI na pijesku. Hoću li napisati članak o njima? Kad sam napisao članak o Europskim igrama Bonč je na razgovoru napisao: "Iako sam stavio samo predložak {{Budući športski događaj}}, mislim da ne trebamo ovakve članke na Wikipediji. Kad/ako se događaj održi, onda se može i napisati članak o njemu. " No, već je sad poznat grad domaćin, vrijeme održavanja, športovi koji će biti zastupljeni i države koje će se natjecati. Zašto onda ne napisati članak odmah? Ionako će poslije održavanja biti drukčiji samo utoliko što će se napisati ljestvica osvojenih odličja.

http://www.bhc-zagreb.com/index.php?option=com_content&view=article&id=882:mediteranske-igre-na-pijesku-od-2015-godine&catid=46:vijesti&Itemid=28

U turskom Mersinu se u srijedu sastala Opća Skupština Međunarodnog odbora Mediteranskih igara (MOMI) na kojoj je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša proglašen počasnim članom MOMI-ja. Članovi Skupštine izjasnili su se za održavanje prvih Mediteranskih igara na pijesku, a prvi grad domaćin 2015. bit će talijanska Pescara. Ono što je iz našeg kuta još zanimljivije je... ...da će se na navedenim igrama naći i rukomet na pijesku. S obzirom na počasno članstvo gdina Mateše, ne sumnjamo da će naši ponajbolji pjeskaši i putem ovog natjecanja donijeti pokoju medalju Hrvatskoj u bližoj budućnosti. Ovakva odluka odlična je, kako za sam sport, koji je u procesu ubrzanog razvoja, tako i za Mediteranske zemlje. S obzirom na prirodni potencijal, te na mogućnost turističke promidžbe putem igara na pijesku, nadamo se da će se organizacija navedenog natjecanja pokazati kao pun pogodak.Osim rukometa na pijesku, na pješčanim igrama Metirana sudjelovat će i natjecatelji iz sljedećih sportova:veslanje, badminton na pijesku, nogomet na pijesku, kajakpolo, hrvanje na pijesku, plivanje (razne kategorije),sportski ribolov, Ragbi na pijesku, Wakeboard, daskanje, tenis na pijesku, jedrenje, te odbojka na pijesku. --August Dominus (razgovor) 13:50, 24. lipnja 2013. (CEST)

POMOĆ

Na engleskoj Wikipediji postoje suradnici koji sustavno lažu i brišu sve tekstove gdje se spominje hrvatski jezik, ignorirajući sve relevantne dokumente, primjer promjene jezičnog zemljovida i drugo. Molim Vas da to spriječite.

1. http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1a/Slavic_languages.png
2. http://en.wikipedia.org/wiki/South_Slavic_languages
3. http://en.wikipedia.org/wiki/Slavic_languages

• MOJ PROSVJED

1. On the English Wikipedia collaborate liars[edit]

On this Wikipedia hard to offend some people and their national languages​​, ignoring the facts and international documents. The fact that the Serbian and Croatian two different standard languages, here it does not matter how big the difference is, it deals with linguistics. Why did you lie about that? What are these languages: http://hr.wikipedia.org/wiki/Pomo%C4%87:Sadr%C5%BEaj http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9F%D0%BE%D0%BC%D0%BE%D1%9B:%D0%A1%D0%B0%D0%B4%D1%80%D0%B6%D0%B0%D1%98

• See official international documents:

https://www.ethnologue.com/subgroups/indo-european http://www.loc.gov/standards/iso639-2/php/code_changes.php http://euobserver.com/news/31343 http://hrv.nsk.hr/dokumenti/Sluzbeno-prihvacanje-izmjena-ISO-639-2-Registration-Authority.pdf http://www.danshort.com/ie/iesatem.htm

— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 109.227.18.219 (razgovor • doprinosi) 18:30, 24. lipnja 2013.

Kako to da si došao pisati baš meni i nitkom drugom? Kubura (razgovor) 01:40, 25. lipnja 2013. (CEST)

Some idiot

Hi,
Thanks. I set up Croatian first, then followed it with sh, sr, and bs. Then I did Danish and Korean which I also wrote back in 2011.

But now the Croatian page is under attack, with the content moved to the Razgovor page.
Can you have a look at what is going on there? Thanks, Varlaam (razgovor) 00:21, 25. lipnja 2013. (CEST)

(The people at dawiki translated the introduction into Danish and made corrections to the data. They did that within 1 or 2 hours after I created the page. That is a normal reaction.)— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Varlaam (razgovor • doprinosi) 00:21, 25. lipnja 2013. (CEST)

Where? Kubura (razgovor) 01:42, 25. lipnja 2013. (CEST)

Redničnog

"Piše "redničkoga" [4] ne "redničnoga" [5]. Kubura (razgovor) 07:08, 24. lipnja 2013. (CEST)"

E pa krivo piše. Tu ti lijepo piše kako se članak zove: http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm. A i imam ga pred sobom, u sadržaju zbornika krivo piše redničkoga (u priloženom Errata corrige ispravljeno u redničnoga), no u samom naslovu članka točno piše. Evo ti i dokaza, snimak polovice prve stranice: http://www.deviantpics.com/images/2013/06/25/ll2.jpg Stoga ću ukloniti tvoju promjenu. LeoZ (razgovor) 05:09, 25. lipnja 2013. (CEST)

Sad vidim da na toj poveznici krivo piše 'obavjesničnog', no na slici koju sam ti stavio jasno se vidi kako se zove članak. LeoZ (razgovor) 05:14, 25. lipnja 2013. (CEST)

Evo tko je zaslužan za proširivanje znanja o Hrvatskoj

Našao sam tko je ubacio puppet u uvod članka Croatia na en.wiki. [13] Pogledaj samo koji je komentar dao dok je "ispravljao".

(ugh, nicely done, propagandists - just because they called themselves "independent" that doesn't actually mean they were. gosh, that i have to be fixing this in 2011...)

Prava slika i prilika poštene inteligencije iz nekog prošlog sistema.

A brisao je iz članka [14] - to mu je odgovaralo pobrisati, a ono o nezavisnoj to je proširio umjesto da pobriše iz uvoda.--Nesmir Kudilovic (razgovor) 12:41, 25. lipnja 2013. (CEST)

Debelo sumnjam da je autor tih promjena Joy zapravo OC Ripper sa SHit-wiki (kraće BShit).-- Nesmir Kudilovic (razgovor) 12:41, 25. lipnja 2013. (CEST)

re: Nije u redu

Da si bolje pogledao vidio bi da mi se suradnik ubacio u uređivanje i da nije moja krivnja što je njegov taj diverzantski doprinos uklonjen mojom sljedećom dopunom. Osim toga, radovi koji su bili u tom uređivanju navedeni kao literatura uopće nisu korišteni u pisanju članka i pozivanje na njih bilo je neosnovano. Uz pozdrav objavljeno razgovor (utorak, 25. lipnja 2013. u 17:52 prema SEV)

Water cycle maps

About this edit:

• If you compare this: File:Watercycle-croatian.jpg
• To this: Datoteka:Kruženje_vode-hidrološki_ciklus.png

They are not the same. They are different works. The new one has a volcano in the upper left corner and that shows that it's different.

Thank you, WhisperToMe (razgovor) 20:59, 25. lipnja 2013. (CEST)

Here's an idea: I can go to the Commons Graphics Lab, and have them modify the "official" newer Croatian translation and add stuff to it that makes it a better image. It's a PD image, so it can be done. What changes do you think should be made? WhisperToMe (razgovor) 04:02, 28. lipnja 2013. (CEST)

Thank you. I started Commons:Commons:Graphic_Lab/Illustration_workshop#Correct_capitalization_in_Croatian_Water_cycle_diagram. Do you have any more ideas for improvement? If so, please post there. Thanks WhisperToMe (razgovor) 13:55, 28. lipnja 2013. (CEST)

Also please compare the three different existing Croatian water cycle images on the page, and you can say what is the best translation for each part of the water cycle. WhisperToMe (razgovor) 14:02, 28. lipnja 2013. (CEST)

Also do note that the English versions of the file are different. Newer English version at File:Watercyclesummary.jpg has different wording from File:Water cycle.png which is the older English version WhisperToMe (razgovor) 14:09, 28. lipnja 2013. (CEST)

File:Watercycle-croatian.jpg How is this? WhisperToMe (razgovor) 00:10, 29. lipnja 2013. (CEST)

Thank you for the additional info! I reposted it to Commons:Commons:Graphic_Lab/Illustration_workshop#Correct_capitalization_in_Croatian_Water_cycle_diagram WhisperToMe (razgovor) 06:48, 29. lipnja 2013. (CEST)

Penyulap said "a full and complete list of captions would be very nice, but for now, I take a rest from this request." - So if you think that can help... WhisperToMe (razgovor) 08:49, 29. lipnja 2013. (CEST)

kolega

a normalno :) --Bojovnik (razgovor) 03:40, 27. lipnja 2013. (CEST)

Runda

A cartridge (also called a round, a shell or ammunition) packages a bullet... [15]
Round or cartridge (firearms), a single unit of ammunition. [16] Tomandandy (razgovor) 09:44, 27. lipnja 2013. (CEST)

Kijevska Rusija i Rus'

Mislim da ne shvaćam što želiš reći. Ja nisam mijenjao Rus' nego padež koji slijedi nakon Rus'. Pročitaj rečenice u kojima sam mijenjao riječi pa ćeš vidjeti da po hrvatskom pravopisu u oba navrata treba dodati "je" na kraju riječi "Rusi". A sada te molim da mi objasniš što sam ja to krivo napravio. Petar607(razgovor) 12:02, 27. lipnja 2013. (CEST)

OK. Sada shvaćam. U pravu si, ali nisam ni ja u krivu. Ispravno je i ono što sam ja bio napisao ;) Petar607(razgovor) 12:01, 28. lipnja 2013. (CEST)

Vaterpolisti

Onda i ja mogu pisati članke koji sadrže dvije rečenice. Ono je za izbrisati. Nađi bar mjesto i nadnevak rođenja, klubove u kojima su igrali, visinu i masu.

--August Dominus (razgovor) 13:39, 27. lipnja 2013. (CEST)

Stefan Tvrtko

Hvala lijepo. :) Lijepo je čuti riječi hvale. Ispričavam se što nisam prije odgovorio. Nisam imao pristup k internetu danima, jer je uslijed grmljavine studentski dom ostao bez interneta.

Podsjećam te da Tvrko u svojoj povelji od 10. travnja 1378. naziva sebe Стефань Тврьткѡ (Stefan Tvrtko), a u povelji vojvodi Hrvatinu kaže za sebe: "Азь раб божи и светога Грьгура а зовомь господинь бань Тврьтко, синь господина кнеза Владислава а синовьць великога и славнога господина бана Стѣпанa" Osim toga, i fra Dominik Mandić piše Stefan Tvrtko, Stefan Dabiša, Stefan Otoja, Stefan Tomaš itd. Od Tvrtka Kotromanića svi se bosanski vladari po uzoru na srpske Nemanjiće zovu Стефань (ovjenčani). Poslijedni se zvao Stefan Stjepan.--Nimča (razgovor) 14:51, 27. lipnja 2013. (CEST)

Navedi mi ga, molim te. :) --Nimča (razgovor) 13:59, 28. lipnja 2013. (CEST)

Izron

Možda te nije razumija, probaj ingleški [17]--MaGa 15:17, 27. lipnja 2013. (CEST)

Ruska imena

Među brojim pogreškama pri pisanju ruskih imena u raznim medijima (TV, novine, internet portali) prikrale su se i dvije greške tamo gdje ne smiju bit - na wikipediji. Naime imena ruskih košarkaša Vasilija Karasjova (rus. Василий Николаевич Карасёв) i Pjotra Samojljenka (rus. Пётр Михайлович Самойленко) navode se pod člancima: Vasilij Karašev i Pëtr(?!!!) Samojlenko. Ovdje neću ulazit u raspravu da li su slova 'и' i 'e' ovdje umekšana i da li se trebaju izgovarati kao "ji" i "je". No, ono na što bi skrenuo pažnju je autorovo očito nepoznavanje ruskog slova 'ё' koje se čita i na svim jezicima transkribira kao "jo". Tu se ne radi ni o kakvom umekšanom izgovoru. Molio bih da uvažite ovu moju primjedbu.Milhaud (razgovor) 16:14, 27. lipnja 2013. (CEST)

Kako se preusmjerava?

Kako se preusmjerava, ako ne ovako? [18] Tomandandy (razgovor) 16:53, 27. lipnja 2013. (CEST)

Plemeniti

Da li je Mirko Novosel plemenitaš ne znam. Ali ako su mu predci s Žumberka ili gore od Varaždinskih Toplica onda da. U Hrvatskom državnom arhivu postoji grbovnica za obitelj Novosel.

Ima jako mnogo po Zagorju onih koji su plemićkog podrijetla, dolazili su sa svih strana pred Turcima. Tako su Kegleviči povukli sa sobom dobar dio plemića iz Bihaćke krajine, kupivši Lobor i okolne posjede i dobivši Krapinu s okolnim posjedima kao vlastelini Keglevići su mogli naseliti niže plemstvo koje je bilo u vazalnom položaju u odnosu na njih. No nisu se svi naseljavali u Zagorje, neki su odlazili u današnju Dalmaciju gdje im Venecija nije priznavala pllemićke naslove, već ih je smatrala pučanima. U tom slučaju ne treba smatrati da su ti ljudi neplemenitaškog podrijetla, već naprotiv plemenitaškog. Da nije bilo Turaka sasvim bi drugačija slika bila danas. Za svakog bi se znalo podrijetlo i kojem plemenu pripada. Ovako samo kopam po arhivima i knjigama da bih pronašao podatke.

Zanimljivi su popisi plemića jednoselaca u Križevačkoj županiji, a tu su i popisi plemića Zagrebačke županije, Križevačke, Sijemske, Požeške, Virovitičke...

--Dmitar Zvonimir 17:21, 27. lipnja 2013. (CEST)

(bez naslova)

Radio sam na članku Pravo vlasništva. Odranije na tom članku stoji naznaka

Kubura/Pismohrana37

Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani. (Rasprava) Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore.

. Sada je sve provjereno - zapravo je i ranije onaj kratki tekst bio uredno prenesen iz udžbenika "Građansko pravo" od Vedriša i Klarića (stavio sam sada i referencu na taj izvor).

Da li smije tu

Kubura/Pismohrana37

Neki podatci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani. (Rasprava) Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore.

oznaku izbrisati, ili postoji neka osobita procedura koju bih trebao poštivati?

--RadioElectrico (razgovor) 14:41, 28. lipnja 2013. (CEST)

Suradnik:Lamsec/Livemocha/Friends

Wait a moment, I can't make this table right and I can't find why! I need tvoju pomoć! --Lamsec (razgovor) 15:39, 28. lipnja 2013. (CEST)

cuvaj

imaju godine samo do 1872., ne znam zašto. pozdrav, hvala, --Bojovnik (razgovor) 17:27, 28. lipnja 2013. (CEST)

Jutro

Dobro jutro, Kuburo! Sve po starom.--Rovoobo Razgovor 06:08, 29. lipnja 2013. (CEST)

Avioni

Primijetio sam da si na brojnim zrakoplovnim člancima (Soko 522, G-2 Galeb, J-22 Orao itd.) izmjenjivao uvod i stavljao da se radi o bosansko-hercegovačkim zrakoplovima, što nije istina. Nijedan od navedenih zrakoplova nikada nije proizveden samostalno u neovisnoj BiH, niti je to BiH ikada samostalno mogla učiniti. Zapravo, od kada se raspala SFRJ, na području iste nije napravljen nijedan pravi borbeni zrakoplov a kamo li da se u ratnim uvjetima nastavila proizvodnja (Soko je neko vrijeme radio dijelove za automobile). Da nekim čudom i jest to bi i dalje bio jugoslavenski zrakoplov jer bi tako samo nastavili započeto i uhodano. Na primjer Soko 522 je dizajniran u Zemunu, testiran u Beogradu, dijelovi dobavljani iz cijele SFRJ, a njegovu proizvodnju nije financirala samo SR BiH, već svi. Tako je i kod drugih zrakoplova; za J-22 Orao krila i vertikalni stabilizator su se proizvodili u Mostaru, UTVA iz Pančeva je radila dijelove trupa itd. Testiran je u Vazduhoplovno opitnom centru, a sam je razvijan (kao i ostali ex-Yu avioni) u vazduhoplovnotehničkom institutu u Beogradu.

Tvrditi da su navedeni zrakoplovi BiH proizvodnje jest besmisleno koliko i govoriti da je M-84 hrvatski tenk jer se finalno sklapanje radilo u Đuri Đakoviću; osim toga je i nepošteno jer se time potpuno isključuje doprinos ostalih republika koje su to naručivale (naurčivala je JNA, ne SR BiH), financirale ali i sudjelovale kroz bezbrojne inženjere i pilote koji su razvijali te zrakoplove.--Saxum 13:01, 29. lipnja 2013. (CEST)

(bez naslova)

Zdravstvujte. Članak DiezelSun fiksna.— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Lincef (razgovor • doprinosi) 10:06, 30. lipnja 2013.