Razgovor sa suradnikom:Kubura/Pismohrana4

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pismohrana

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

Katolički kalendar

Ništa više ne radim na njemu, slobodno unosi. Vjerojatno si tako i mislio raditi, ali za svaki slučaj ti preporučujem da ne unosiš podatke na stranici kalendara, nego da s nje napraviš poveznice na stranice pojedinih svetaca i blagdana. Možda ti pomogne ova stranica. --Zmaj 08:34, 6. ožujka 2006. (CET)

U svakom slučaju neću unositi podatke na stranici. Napraviti ću samo poveznicu. Doduše, imam i neke zamisli o izradi tablice, bojanim poljima (ovisno o otajstvima...), ali to će doći poslije na sridu. Kubura 08:37, 6. ožujka 2006. (CET)

Trebao bi standardizirati ta imena svetaca. Moj prijedlog "Sveti X Y". Kako god bilo, nipošto ne može ostati ovako kako stavljaš, "Sv.X Y" (nisi stavio razmak). --Zmaj 09:10, 6. ožujka 2006. (CET)

Išao sam unositi oznaku svetosti (ipak to nisu samo obični ljudi, oni su svetci) kako obično vidimo u katoličkom kalendaru, pa sam unosio samo "Sv.".

Za razmak si sasvim u pravu, promaklo mi je.

Ako ćemo se držati načela da naslov članka bude puni naziv, bez kratica, dobro, meni ne smeta. Valjda nećemo nigdje imati problema sa predugim nazivom i naslovom svetca. Kubura 09:17, 6. ožujka 2006. (CET)

Dobro, onda neka bude "Sveti X Y" jer tako rade i na en wiki, a i izgleda najbolje. Preusmjerit ću dosadašnje. --Zmaj 09:23, 6. ožujka 2006. (CET)

S druge strane, mislim da ne bi trebalo stavljati oznaku "sveti" kod ljudi koji su inače poznati. Hoću reći ovo: članak "Sveti Benedikt" mora imati tu oznaku jer ga ona razlikuje od svih drugih Benedikta. Međutim, Ivana Orleanska i Toma Akvinski su mnogo poznatiji po nekim drugim stvarima, a ne po svetačkom statusu, a i ne treba im naljepnica da ih razlikuje od drugih kad imaju ime i prezime (nazovimo to tako). Dakle, kod takvih ljudi bih maknuo oznaku "sveti". Što ti misliš? --Zmaj 09:29, 6. ožujka 2006. (CET)

Molim te, nemoj micati. Oni jesu poznate osobe (van užih vjerskih krugova), ali ipak su oni svetci (isto vrijedi za blaženike...), i poštujmo ih. Nije nam problem otvoriti članak "Ivana Orleanska" i pri uređivanju staviti preusmjerenje na "Sveta Ivana Orleanska". Kubura 09:41, 6. ožujka 2006. (CET)

Još sam malo razmislio. Definitivno treba maknuti. Nije stvar u poštovanju, nego u tituli. Politika Wikipedije je izbjegavanje svih titula koje nisu nužne. Tako npr. nemamo "dr. Franjo Tuđman" nego samo "Franjo Tuđman". Dodatak "svet" je nužan kod većine svetaca, inače se ne bi znalo tko su ti ljudi. Također ga treba ostaviti kod onih kojima je svetost bila glavno "zvanje", npr. kod sv. Franje. Ali maknut ću ga s Ivane, Tome, pa čak i Augustina. Sorry. --Zmaj 09:45, 6. ožujka 2006. (CET)
Hm... sad sam pogledao talijansku wiki. Oni su ostavili svetačke naslove. A i teško bih odredio za neke trebam li skinuti ili ne. Ma, neka ostanu. :) Malo sam hirovit, ali kako je netko dobro rekao, samo glupani nikad ne mijenjaju mišljenje. --Zmaj 09:49, 6. ožujka 2006. (CET)


Predložak:Novosti

Stare se vijesti ne zakomentiraju nego premještaju u arhiv (to ti je ona poveznica na dnu). Jesi li siguran da se kaže "pjesnikica" (ili "pjesnica", nije mi više jasno što želiš)? Nikad nisam čuo ništa osim "pjesnikinje". Odakle ta riječ? --Zmaj 12:41, 22. ožujka 2006. (CET)

Za stare vijesti - u redu, zato i nisam htio skidati ća iz novosti i prebaciti u pismohranu (tekstohranu :) ?).
Što se tiče "pjesnice", poveo sam se logikom: učitelj - učiteljica, pravnik - pravnica, ratnik - ratnica, profesor - profesorica, ministar - ministrica, košarkaš - košarkašica, sudac - suditeljica... A u nas u Primorju ti je i: pedagog - pedagogica (nema ondje "pedagoškinje").
Nego, vratimo se na zanimanja koja završavaju na nastavak "-ik": u ženskom rodu je nastavak "-ica", pa sam to primijenio i na pjesnika/pjesnicu. Kubura 13:47, 22. ožujka 2006. (CET)

Bugari

Upravo sam u članku Ivajlo Asenov podatci promjenila u podaci. Kako vidim da tih Bugara ima još, a možda uradite još kojeg pitam se hoće li Vas ljutiti da ja napravim promjene ili ćete to Vi? --Sanya 16:54, 22. ožujka 2006. (CET)

OK. --Sanya 12:51, 24. ožujka 2006. (CET)

Ivajlo Asenov, podaci vraćeno na podatci. --Sanya 12:56, 24. ožujka 2006. (CET)

Podatci

Prijatelju, u pravu si. Radi se o neprovođenja izjednačavanja po zvučnosti u pisanju -d i -t kad se nalaze na granicama morfema (pa u drugoj fazi ispuštanja). To je jedna od odlika hrvatskog jezika protiv koje se jako insistiralo tijekom asimilacije hrvatskog u srpski, pa se tako izrugivalo ljude kad su pisali otpadci, podatci i sl. U hrvatskoj je tradiciji i ponovno dupušteno, pače preporučeno onima kojima je stalo do njegovanja kulture vlastitog jezika. U izgovoru (ali ne i u pisanju) u primjeru riječi otpadak dolazi najprije do jednačenja po zvučnosti: d ispred c prjelazi u t (otpad- + c -> otpat + c), a kako je c zapravo sastavljen od t+s, to imamo niz glasova otpattsi, ova dva tt skraćuju se u jedno t, a niz otpatsi zapravo daje niz glasova otpaci. U primjeru riječi podatak ne dolazi do jednačenja po zvučnosti, ali dolazi do istog glasovnog slijeda pri čemu se udvojeni tt skraćuje u jedan i izgovara se podaci. Naravno, pravogovor i pravopis nisu jedno te isto. U hrvatskom. Ima jezika koji ne mare za razliku. I još jedna napomena. Glasovne promjene u hrvatskom jeziku djeluju regresivno, to jest onaj glas koji se treba izgovoriti kasnije djeluje na promjenu onog glasa koji se ima izgovoriti prije. Ili u pisanju ono što je desno napisano ostat će neizmijenjeno, a promijenit će se ono što je napisano s lijeve strane. (Znam da ovo može imati i političke konotacije, ali ovo je stvarno samo jezična činjenica:)) Josip65 14:17, 24. ožujka 2006. (CET)

Hokejaši

Nije da sam luda za njima, ali već duže vrijeme mi bode oči onaj italic na Ime prezime, na početku članka. Uobičajeno je do sada bilo (ne samo na biografijama, nego općenito) da se naslov članka boldira na početku teksta članka. Eto toliko, pozdrav Duh Svemira 11:19, 25. ožujka 2006. (CET)

Biseri...

Ma, razmisljala sam o tome, ali je poenta u tome, da su to sve neki oblik zivotinjskog "proizvoda". U nakit i tkanine dolazi i zlato, i pamuk i viskoza..., e, sad sam se sjetila, slicno ce biti i sa prirodnim voskom. Zbilja, mozda ce trebati tako nesto kao sto su nazvali Njemci. Oni su stavili kategorije, sad doslovno prevodim,: Nakit | Nejestivi zivotinjski proizvodi | i jos nesto za sto smo mi jos jako daleko, "Strucni izraz uz mekusce". No, to je samo za bisere. Vidjet cu sutra kad opet budem mogla s kompjutera s "kvacicama" u trazilicu, ali i u njemacku, jer ovdje nemam prijeglase. Hvala na brizi, i pozdrav. Pisemo se ovih dana? Branka France 16:32, 30. ožujka 2006. (CEST)

Novosti

Dogovorili smo se da ne stavljamo novosti iz svijeta nego samo iz Hrvatske, jer za svijet postoji engleska Wikipedija. Zato ću maknuti svjetske vijesti. Krajnji je cilj da i u rubrici "Na današnji dan" budu isključivo hrvatske obljetnice, ali nemamo ih odakle uzimati. Što se tiče pjesnice, mislio sam da imaš neki bolji razlog od logike (svi znamo koliko logika vrijedi u jeziku). Stavit ću "pjesnikinja". --Zmaj 14:37, 31. ožujka 2006. (CEST)

Kako hoćeš, neću sad upadati u prepirke. Samo, eto, neka se zna, ne tvore svi Hrvati žensku imenicu na -inja. Tvorba ženskih imenica (prema muškoj imenici) na -ica je na hrv. jugu uobičajena stvar. Kubura 15:54, 31. ožujka 2006. (CEST)

Sad sam se sjetio. Imaš i hrv. obljetnica koliko hoćeš, samo treba marljivije kopati po podatcima. Ne znam zašto nećemo stavljati svjetske obljetnice, ali, kako se ljudi dogovore. Možda da se otvori posebni okvirić (na današnji dan u svijetu)? Slično bi moglo biti i za novosti. Jasno, sve kako se dogovorimo. Kubura 15:57, 31. ožujka 2006. (CEST)


Hvala na brizi, lijepo od vas, ali sam se, eto, vratila kući za moj kompjuter na kojem imam sve to. Ono je bio jedan Toshibin laptop koji je, uz put, stalno gubio i hrvatska slova. Nesto mu se dogodilo s windowsima, pa ništa nije bilo kako treba. Sad sam opet "na starom", pa će mi sve biti lakše. Pozdrav Branka France 16:13, 31. ožujka 2006. (CEST)

Drevni Egipat

Vidi: Kategorija:Drevni Egipat. --Ante Perkovic 11:20, 6. travnja 2006. (CEST)

Hokej na ledu, pa nogomet

A ono započeli smo Nogomet u Hrvatskoj, pa prije nego se zalaufaš kao s hokejašima, koji su ispali kao hokejaši (led se samo naslucuje), možda bi bilo dobro da radiš kategorije tipa: Nogomet u Portugalu, Nogomet u ... šta ja znam gdje.... jer ono Portugalski nogomet .... zvuči mi ograničavajuće,... Nogomet u Portugalu ... You know what I mean? ;-)))) Duh Svemira 14:12, 7. travnja 2006. (CEST)

Osim toga ...

a mogao bi si dati barem malo truda, da baš nemaš svaki novi članak kao jadni stub. Ono dodaj interwiki, slike s commonsa ... Pa nisi tu od jučer ... :-( Duh Svemira 14:17, 7. travnja 2006. (CEST)

Kategorija:Nogomet u Portugalu

Zbogom "Portugalski nogomet", dobro jutro Kategorija:Nogomet u Portugalu.

Uniformiranje...

Inace, jos nitko nije umro od genitiva. ;)

Pozdrav, Ante Perkovic 18:55, 7. travnja 2006. (CEST)

Sport

'jutro

Da te ne davim svako malo sa kategorijama, ne bi bilo lose da odes na Kategorija:Sport i pokusas shvatiti cijelu koncepciju. Jer, vec mjesecima pises o sportu, a cini mi se da nisi ni pokusao shvatiti kako su koncipirane sportske kategorije. Ajd, pliz, daj to pogledaj, pa da ti ne moramo svaki cas nesto objasnjavat. --Ante Perkovic 12:10, 11. travnja 2006. (CEST)

Baris

Istina je da se na ruskom tako čita, ali hrvatski standard za pisanje ruskih imena to ne uvažava. Držat ćemo se standardne inačice. --Zmaj 09:30, 13. travnja 2006. (CEST)

Katolička upravna podjela Republike Hrvatske

Prebacio sam dio teksta sa Biskupija na Katolička upravna podjela Republike Hrvatske. --Ante Perkovic 16:36, 18. travnja 2006. (CEST)

Važno

Molim te da uneseš e-mail adresu i aktiviraš je, što prije. Nemoj se bojati da će tako postati javno dostupna jer će ju vidjeti samo oni kojima se odlučiš odgovoriti na njihove e-mail poruke. Hvala! --Elephantus (razgovor) 22:02, 24. travnja 2006. (CEST)

Biografija = životopis?

Bok,

Jesi li igdje provjerio da li je životopis isto što i biografija ili to radiš odoka? Znam da na prvi pogleda izgleda isto, ali ne mora značiti.

Mislim, možda i jest, ali bilo bi šteta da ispadne da nije, pa da se sutra gnjavimo sve vraćati na staro. --Tycho Brahe 09:45, 24. svibnja 2006. (CEST)

Pa to jeste isto. Ili su nas 12 godina ludili u osnovnoj i srednjoj školi da treba govoriti životopis, a ne biografija? Kubura 09:51, 24. svibnja 2006. (CEST)

Bok, Kubura! Neka bude "životopis" (vidim da si to mijenjao u članku Josip Broz Tito, na kojem ja radim), no siguran sam, da je i "biografija" također legitimna riječ u hrvatskom jeziku (internacionalizam).

No nikako ne možeš mijenjati naslove knjiga koji su kao takvi doslovce navedeni! Mislim na Dedijerove "Priloge za biografiju JBT", objavljeni su pod tim naslovom u Zagrebu, i tako trebaju biti navođeni (ako, recimo, netko poželi potražiti u knjižnici). Kada je kurziv, znači da se radi o doslovnom naslovu.

Stalno prevodiš "generalni sekretar", "partija", "komitet" itd. No, to su internacionalizmi, koriste se i danas (SDP je "partija"), govorimo o povijesti i mijenjajući imena koja su tada bila u upotrebi samo zbunjuješ čitatelje. "Partija" su uvijek bili komunisti", vidiš to ako čitaš napise između dva rata, kada kažu samo "partija" zna se na koga misle.

Također, spominjem knjigu "Hohštapler", tiskanu u Hrvatskoj 2004, i još je u knjizi napomena da je knjiga prevedena sa srpskog; ti dodaješ u zagradi "naslov u izvorniku", pa naravno da je u izvorniku, nego kako? Ta riječ je iz njemačkog, u Zagrebu je normalna u svakodnevnom govoru (gospon Fulir je hohštapler).

Dalje, vidim da ti smeta sintagma "učiti zanat", pa mijenjaš sa "učenikovanje", što zvuči mjetno. Ja sam Zagrepčanin i "učiti zanat" uvijek je u našem govoru bila normalna sintagma; a mislim da je tako i u drugim dijelovima Hrvatske.

Onda imam direktne citate Titovih riječi, kako su navedene u knjizi tiskanoj u Zagrebu 1981, i u tim citatu on koristi riječi "učešće" itd, i tako treba ostati, jer se radi o direkntom citatu. Ne možeš to mijenjati, inače ćeš morati mijenjati i Matoša i Šenou itd.

Evo pogledaj, citiram i list Hrvatske stranke prava iz 1924, oni pišu »produkt momentanog uvjerenja i osjećaja neorijentiranih nezadovoljnika«, a ti i to mijenjaš!? Fali doduše jedno "l" u momentalni; i ja bih uostalom danas rekao "trenutnog", ali ako su hrvatski nacionalisti 1924. govorili drugačije, nema smisla naknadno ih ispravljati.

A glede riječi "neorijentiran" i "neusmjeren" one ne znače isto! Ja sam recimo sudjelovao u takmičenjima u "orijentaciji" u prirodi, i to nije "usmjeravanje". Usmjeravaju te drugi, orijentirati se možeš i sam.--83.131.53.64 12:09, 24. svibnja 2006. (CEST)

Naknadna napomena: slučajno se nisam bio logirao.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)

Nisi me dobro shvatio. Ako si primijetio, ostavio sam kraj prve promjene u tekstu ("...glavni tajnik (u nazivlju KPJ: generalni sekretar)..."). Jer, mi sad rabimo hrvatsko nazivlje (glavni tajnik UN-a, glavni tajnik HDZ-a; pa nećemo sad govoriti generalni sekretar HDZ-a??).

Ne, naravno, nećemo. I ja kažem "glavni tajnik" kada prevodim secretary-general, a dvaput sam i sam nosio tu titulu. Međutim, "generalni sekretar centralnog komitata" je također HRVATSKI. to su internacionalizmi. Koristili su se kroz ciječu povijest i nema potrebe da to preuređujemo.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)

Znači, Tito je bio glavnim tajnikom svoje stranke. To nije pogrješno. Opaska o nazivlju KPJ je ostavljena.
Isti slučaj je sa strankom i partijom te sa odborom i komitetom. Oznaka nazivlja KPJ je ostavljena; na koncu konca, KPJ jest bila stranka. U prvom broju svog glasila u Hrvatskoj se i zvala tako "Glasilo Komunističke stranke Hrvatske". U svim posljašnjim izdanjima je bila "partija". Znam da kad se kaže "Partija", isključivo se misli na KPJ, odnosno na kasniji SKJ, ali ispravljati sa "stranački skup" na "partijski skup" mi se čini pretjeranim, kao i sa "tajnik Središnjeg odbora" na "sekretar Centralnog komiteta". Djeca ne moraju učiti takav oblik, neka uče hrv.naziv, a ako ih zanima povijest i nazivlje KPJ/SKJ i KPH/SKH, neka to pročitaju u posebnim člancima.

Znaš li što je ono "P" u kratici SDP, partiji koja je imala i predsjednika vlade u Hrvatskoj? PARTIJA je internacionalizma. To je HRVATSKA rječ.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)

Što se tiče "zanata"... Konobarski zanat? Kao da je to postolar... Hm. Ne znam je li ti poznato, ali na hr. jugu će ti rabiti i izraz "uzeo je učenika". Pritom se ne misli na školskog učenika, (ne u smislu eng.=pupil, nego u smislu ng.=apprentice). Znam i za "izučiti zanat". Ipak, dao bih prednost "obrtu". Kako hoćeš.

Ako ćemo doslovno navoditi Titove riječi, onda moramo svaki navod svake osobe navoditi onako kako ih je dotična osoba govorila. Da se ne dogode bedastoće iz hr.literature, kad navode Marxove riječi, pa ih prenose na srbijanšćini. Mora ga se navoditi ili na ondašnjem njemačkom, na kojem je pisao, ili na današnjem hrvatskom.
Što se tiče naziva knjiga, imaš pravo, promaklo mi je da je to naziv izvornog izdanja. Vidiš da nisam dirao literaturu u dnu.
Što se tiče kriomčarenja, znam da su nas učili za oblik "krijumčariti". Ali onda sam pročitao jezikoslovačko tumačenje, da bi trebalo pisati "kriomčariti", jer je to radnja koja se čini kriomice.
Sve skupa, neću ti ništa dirati po članku, ali razmisli o ovome. A bilo bi lijepo i da si registrirani korisnik, ljepše je svima kad razgovaraju sa suradnikom sa nekakvim imenom. Ovako, kad suradnik ima samo "IP-broj"... kao da je u Auschwitzu. A svakoj Wikipediji je dosta IP-padobranaca koji upadnu, naprave štetu i nestanu. Riječ registriranih korisnika na Wikipediji ipak više vrijedi. Kubura 15:44, 25. svibnja 2006. (CEST)

Hm, zar se nisam bio logirao? Ovo sam ja pisao, koji sam i autor teksta o Titu.
NE MOŽEŠ sve ljude koji su hrvatski kroz povijest govorili ispravljati po današnjem standardu. Hrvatski jezik je puno više od standarda. Pogotovo ako ga tako usko definiraš.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)
Usput, "Biografija" zaista znači isto što i "životopis", to je OK, ali i biografija je, kao internacionalizam (prema grčkim korijenima), hrvatska riječ. U [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)ˇ|Hrvatskoj enciklopediji postoji odrednica "Biografija", definira se da je to "opis života" i ne kaže se da je riječ loša.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)

Bošnjaci

Nemoj se gnjavit sa mijenjanjem poveznica, ja ionako na Bošnjaci vraćam glavno znaćenje - narod.

A i ovo što si mijenjao stranice - to se ne radi tako, stranice se premještaju, a ne ovako cut-paste. No, dobro, to ću ja sad sredit. --Tycho Brahe 10:05, 26. svibnja 2006. (CEST)

'Jutro Kubura i pozdrav... pogledaj malo tekstove Alžir (grad) i Bologna, jako su stručno napisani, sumnjam kao da su prepisani. Čovjek ne odvaja sljedeće rečenice od točke i zareza, etc. --Zeljko 11:40, 29. svibnja 2006. (CEST)

Brisanje

[1] ???

--Tycho Brahe 11:33, 30. svibnja 2006. (CEST)

Ostavio sam veća imena. Ostali mogu ići na stranicu sa popisom ST-književnika, odnosno pisaca, pjesnika, esejista... Jer, krenemo li sa "novima" (koji imaju beznačajna djela za hrvatsku književnost), onda možemo nadodavat koliko ih hoćeš. Drugo, bolje da ona imena nisu ondje, imat ćeš 500 neznanih junaka (neregistriranih) koji će ih micati sa popisa ondje, uz pogrdne komentare. Bilo bi šteta trošiti energiju na vraćanja i zablokiranja i pisanja poruka neznanim junacima. Kubura 12:51, 30. svibnja 2006. (CEST)

Ante Tomic je jedan od najpopularnijih hrvatskim pisaca danasnjice, daleko od toga da je beznacajan. --Tycho Brahe 13:01, 30. svibnja 2006. (CEST)

No dobro. Usput, molim te, nemoj mi brisati one pokrajine, krenio sam sa prijevodom. Malo ide sporo, ali "iđe". Dok ti promotriš drugu stranu Miseca, to će već bit gotovo. Kubura 13:03, 30. svibnja 2006. (CEST)

A, cuj, ako sam gdjegod pobrisao "Pokrajina u Francuskoj", valjda ti nece to biti tesko ponovno napisati ;). Stogod je imalo vise od 1 recenice, ostavio sam. --Tycho Brahe 13:42, 30. svibnja 2006. (CEST)

zastave

Bok,

Nemoj stavljat kategorije u ove predloske sa zastavama. --Tycho Brahe 13:44, 30. svibnja 2006. (CEST)

Da si nastavio, dogodilo bi se da bi tvoji predlosci postavili neki kanadski hokejaski klub u kategorije Albanija, Kazahstan i SAD samo zato jer imaju pokojeg rezervnog igraca od tamo. Kuzis?

Predlosci su super zapocet posao, ali nemoj stavljat kategorije.

Tycho Brahe 14:01, 30. svibnja 2006. (CEST)

Aha, shvatio sam. Lijepo zamislim, a ispala bi samo takva ludarija.
Aha, sad sam se sjetio. A da u tekst od kategorije (znači ne u sastavu onog predloška) stavim onaj predložak, kao što stavim "U ovu kategoriju ulaze ..."? Šta kažeš? Kao ovdje [2]? Kubura 14:24, 30. svibnja 2006. (CEST)

Bolje napravi nesto kao Wikipeidja:Stubovi. --Tycho Brahe 15:12, 30. svibnja 2006. (CEST)

????

Bok,

Sto sad ovo radis sa kategorijama???

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Angola&curid=14314&diff=237016&oldid=152237

Ostavi staru kategoriju Države svijeta

Ante


Mauretanija

Bok Kuburo, vidim stavio si upitnik, u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (2002. g.) stoji: Mauretanija, Mauretanac, Mauretanka, mauretanski. Eto, tako piše ;-)) Lipi ti pozdravi :-)) --Roberta F. 09:57, 31. svibnja 2006. (CEST)

Hvala, Roberta, odmah ću ispraviti poveznice. Kubura 09:58, 31. svibnja 2006. (CEST)


ß

Pogledaj rapravu na Kafiću u vezi Johann Strauss vs. Johann Strauß. Damirux 16:10, 1. lipnja 2006. (CEST)

Predlosci za zastave

Cao, pogledaj {{ZD}}. Vidim da si pravio predloske za zastave, ja sam napravio ovaj jedan u kome su svi ti tvoji. Samo ako bi hteo da prevedes skracenice drzava posto sam ovo kopirao sa srpske vikipedije. Ukoliko ne znas cirilicu imas pored imena drzava u imenu slike pa ces se tako lakse snaci. Koristi se npr. {{ZD|AUS}} a daje Flag of Australia.svg. --Saša Stefanović ® 16:30, 1. lipnja 2006. (CEST)

Ali, čemu predložci sa ZD| , kada se već ima predložke sa kraticom državnog naziva? Jer, to predstavlja tri slova višje, odnosno točnije za reć, minimalno je potrebno otipkati čak pet tipaka (tipka za velika slova, Z, D, desni Alt i W) i to samo dok se dojde do kratice za državu. Što mi dohodi bit isto kao i otipkati cijeli naziv države, a onda čemu izrada predložka. Kubura 16:41, 1. lipnja 2006. (CEST)

Hmm, dobro imas pravo da je u nekim slucajevima lakse otipkati celo ime, ali npr [[Slika:Flag of the United States.svg|20px]] i {{ZA|SAD}} nije bas isto. Slazem se da je to sto si ti radio krace (ne mnogo) ali opet meni je ovako bolje. Prvenstveno sam to hteo da se ne bi mucio sa pravljenjem gomile sablona (ovde ima oko 230 zastavica). Kako god vi odlucite ja cu se sloziti, samo mozda treba videti i sta zajednica misli o tome, ja postujem vas trud ali nekad se isplati imati vise kombinacija za istu stvar. Pozdrav --Saša Stefanović ® 16:48, 1. lipnja 2006. (CEST)

Znam, zgodno je imati i takve šeme. Samo, što ti kažem, ja sam ondje napravio nikih (nisam brojao), recimo tih 230 predložaka (znači 230 snimanja). Ti si nam ovdje predložio rješenje sa jednim predložkom (1 snimanje). Samo, opet moraš 230 puta u tom jednom predložku otipkati (ili odnekud iskopirati, ali opet dijel moraš otipkati) naziv željene države. A onda kad si izašao iz tog predložka, moraš otipkati onih dodatnih 5 znakova kad pišeš članak. A kad se namjesti desetak takvih u jednom članku, brzo se isplati rad onih 230. Znaš ono, 10x5 u 1 članku, pa još 5 članaka i eto. Stoj nam dobro, Kubura 08:35, 5. lipnja 2006. (CEST)

Frizija

Dobro ti je to: Frizija ž geogr., Friz m (Frizijka ž), (N mn Frizi), stanovnik Frizije; frizijski prid. koji se odnosi na Friziju i Frize. Lijepi pozdravi ;-)) --Roberta F. 14:54, 2. lipnja 2006. (CEST)

Historija i povijest

Kubura: tvoje primjedbe sam iz članka prebacio na stranicu za razgovor, jer u članak ne spadaju. Tamo sam ti i odgovorio. Historija je hrvatska riječ, internacinalizam. Kangrga prevodi Hegelovu distinkciju i to s jugoslavenstvom nema veze. A postoji jedan problem miješanja istih naziva za različite stvari, o tome piše recimo i OE JLZ i to sa progonom proljećara, opet, nema veze.--Fausto 15:56, 8. lipnja 2006. (CEST)

Ne sporim međunarodnicama ("internacionalizmima") pravo na postojanje u hrv.jeziku. Ipak, pojedine mi se čine previše "međunarodnima", a "premalo našima". Kako bih ti rekao... za riječ "program" znamo da je međunarodnica i "ne bode uho", ali "historija" je uvijek "bola uho", otkako znam za sebe - naš svijet ju je smatrao srpskom riječju, tuđom. Za onega tko je tako govorio se smatralo da se pre*erava (kako reče predsjednik Stipe). Na koncu konca, govorilo bi se da je pojedina osoba "doktorirala povijest"/"doktor povijesti", "predaje povijest" i sl.. Ako se iz nekeg razlog "historija" smatrala "srpskom" riječju, nije to slučajno. "H" ispred "istorije" ne spašava stvar.
Što se tiče Kangrge i sličnih mu sveučilišnih profesora, akademika, znanstvenika i t.d., treba znati kakav je umni sklop takvih osoba. Te osobe su opsjednute "međunarodnim" izrazima, i razmeću se njima kao Ilusstrissimus latinskim u "U registraturi". Misle da su pametniji ako se tim izrazima služe. Još ako se dotična osoba izjašnjavala Jugoslavenom... - u pravilu (ne 100%) je kod takvih osoba bio slučaj da su se služili "srpsko-hrvatskim" (ijekavskim, kao u SR BiH). Da su ti znanstveničići i filozofska pametovala hrvatskijeg duha, onda bi se oni potrudili na čistom hrv.nazivu i ustrajali bi na nazivima "povijesna znanost", događajnica, zgodbopis nego na srbizmu "historija". Njima je prenatrpavanje i prezasićivanje jezika tuđicama prirodna stvar, kao da je hrvatski jezik (koji je sklon čistijem izričaju) srpski jezik (koji je sklon tuđicama). Koji nema nacionalne svijesti kao Hrvat, nego kao Jugoslaven, ne može imati hrvatske jezične svijesti i ne može nam govoriti što je hrvatska riječ.
Sad dolazimo do priče do koje smo bilo kod srpskih riječi "geografije", "lične zamjenice" i sl., a povijest tih žučnih rasprava imaš koliko hoćeš na hr.wiki. Kubura 09:44, 9. lipnja 2006. (CEST)

pozdrav

ovako me čisto zanima koga smatraš padobrancima na glasovanju? West Brom 4ever

Neću ti poimence reći, jer ne želim neke osobe reklamirati niti im davati pozornosti (prepoznaj troliranje, West), ali pogledaj suradnike koji su glasovali, odnosno njihove doprinose i što su pisali. Ukratko rečeno, koji su suradnici korisno i "s dušom" pisali i doprinosili, a koji su došli izrugivajućim pristupom ometati rad ostalih korisnika i otežavati rad administratorima (ili po narodnu: zaj*bavat). Nadam se da si me shvatio. Pozdrav ti. Kubura 16:37, 16. lipnja 2006. (CEST)

Bolji naslov za kategoriju

Vidi Kategorija:Registracijske oznake. --Tycho Brahe 14:24, 28. lipnja 2006. (CEST)

Rusija :)

Drago mi je da vidim da si opet u akciji :). Clanci su super! Samo naprijed!

Ante (Tycho Brahe).

Ono je bila ispala mala spontana stanka; organizam se malko zasiti, ali se uvijek zaželi. Trebao bi me Putin odlikovati za promicanje Rusije :)) u svijetu. Kubura 15:38, 29. lipnja 2006. (CEST)

Katolički kalendar

Ništa više ne radim na njemu, slobodno unosi. Vjerojatno si tako i mislio raditi, ali za svaki slučaj ti preporučujem da ne unosiš podatke na stranici kalendara, nego da s nje napraviš poveznice na stranice pojedinih svetaca i blagdana. Možda ti pomogne ova stranica. --Zmaj 08:34, 6. ožujka 2006. (CET)

U svakom slučaju neću unositi podatke na stranici. Napraviti ću samo poveznicu. Doduše, imam i neke zamisli o izradi tablice, bojanim poljima (ovisno o otajstvima...), ali to će doći poslije na sridu. Kubura 08:37, 6. ožujka 2006. (CET)

Trebao bi standardizirati ta imena svetaca. Moj prijedlog "Sveti X Y". Kako god bilo, nipošto ne može ostati ovako kako stavljaš, "Sv.X Y" (nisi stavio razmak). --Zmaj 09:10, 6. ožujka 2006. (CET)

Išao sam unositi oznaku svetosti (ipak to nisu samo obični ljudi, oni su svetci) kako obično vidimo u katoličkom kalendaru, pa sam unosio samo "Sv.".

Za razmak si sasvim u pravu, promaklo mi je.

Ako ćemo se držati načela da naslov članka bude puni naziv, bez kratica, dobro, meni ne smeta. Valjda nećemo nigdje imati problema sa predugim nazivom i naslovom svetca. Kubura 09:17, 6. ožujka 2006. (CET)

Dobro, onda neka bude "Sveti X Y" jer tako rade i na en wiki, a i izgleda najbolje. Preusmjerit ću dosadašnje. --Zmaj 09:23, 6. ožujka 2006. (CET)

S druge strane, mislim da ne bi trebalo stavljati oznaku "sveti" kod ljudi koji su inače poznati. Hoću reći ovo: članak "Sveti Benedikt" mora imati tu oznaku jer ga ona razlikuje od svih drugih Benedikta. Međutim, Ivana Orleanska i Toma Akvinski su mnogo poznatiji po nekim drugim stvarima, a ne po svetačkom statusu, a i ne treba im naljepnica da ih razlikuje od drugih kad imaju ime i prezime (nazovimo to tako). Dakle, kod takvih ljudi bih maknuo oznaku "sveti". Što ti misliš? --Zmaj 09:29, 6. ožujka 2006. (CET)

Molim te, nemoj micati. Oni jesu poznate osobe (van užih vjerskih krugova), ali ipak su oni svetci (isto vrijedi za blaženike...), i poštujmo ih. Nije nam problem otvoriti članak "Ivana Orleanska" i pri uređivanju staviti preusmjerenje na "Sveta Ivana Orleanska". Kubura 09:41, 6. ožujka 2006. (CET)

Još sam malo razmislio. Definitivno treba maknuti. Nije stvar u poštovanju, nego u tituli. Politika Wikipedije je izbjegavanje svih titula koje nisu nužne. Tako npr. nemamo "dr. Franjo Tuđman" nego samo "Franjo Tuđman". Dodatak "svet" je nužan kod većine svetaca, inače se ne bi znalo tko su ti ljudi. Također ga treba ostaviti kod onih kojima je svetost bila glavno "zvanje", npr. kod sv. Franje. Ali maknut ću ga s Ivane, Tome, pa čak i Augustina. Sorry. --Zmaj 09:45, 6. ožujka 2006. (CET)
Hm... sad sam pogledao talijansku wiki. Oni su ostavili svetačke naslove. A i teško bih odredio za neke trebam li skinuti ili ne. Ma, neka ostanu. :) Malo sam hirovit, ali kako je netko dobro rekao, samo glupani nikad ne mijenjaju mišljenje. --Zmaj 09:49, 6. ožujka 2006. (CET)


Predložak:Novosti

Stare se vijesti ne zakomentiraju nego premještaju u arhiv (to ti je ona poveznica na dnu). Jesi li siguran da se kaže "pjesnikica" (ili "pjesnica", nije mi više jasno što želiš)? Nikad nisam čuo ništa osim "pjesnikinje". Odakle ta riječ? --Zmaj 12:41, 22. ožujka 2006. (CET)

Za stare vijesti - u redu, zato i nisam htio skidati ća iz novosti i prebaciti u pismohranu (tekstohranu :) ?).
Što se tiče "pjesnice", poveo sam se logikom: učitelj - učiteljica, pravnik - pravnica, ratnik - ratnica, profesor - profesorica, ministar - ministrica, košarkaš - košarkašica, sudac - suditeljica... A u nas u Primorju ti je i: pedagog - pedagogica (nema ondje "pedagoškinje").
Nego, vratimo se na zanimanja koja završavaju na nastavak "-ik": u ženskom rodu je nastavak "-ica", pa sam to primijenio i na pjesnika/pjesnicu. Kubura 13:47, 22. ožujka 2006. (CET)

Bugari

Upravo sam u članku Ivajlo Asenov podatci promjenila u podaci. Kako vidim da tih Bugara ima još, a možda uradite još kojeg pitam se hoće li Vas ljutiti da ja napravim promjene ili ćete to Vi? --Sanya 16:54, 22. ožujka 2006. (CET)

OK. --Sanya 12:51, 24. ožujka 2006. (CET)

Ivajlo Asenov, podaci vraćeno na podatci. --Sanya 12:56, 24. ožujka 2006. (CET)

Podatci

Prijatelju, u pravu si. Radi se o neprovođenja izjednačavanja po zvučnosti u pisanju -d i -t kad se nalaze na granicama morfema (pa u drugoj fazi ispuštanja). To je jedna od odlika hrvatskog jezika protiv koje se jako insistiralo tijekom asimilacije hrvatskog u srpski, pa se tako izrugivalo ljude kad su pisali otpadci, podatci i sl. U hrvatskoj je tradiciji i ponovno dupušteno, pače preporučeno onima kojima je stalo do njegovanja kulture vlastitog jezika. U izgovoru (ali ne i u pisanju) u primjeru riječi otpadak dolazi najprije do jednačenja po zvučnosti: d ispred c prjelazi u t (otpad- + c -> otpat + c), a kako je c zapravo sastavljen od t+s, to imamo niz glasova otpattsi, ova dva tt skraćuju se u jedno t, a niz otpatsi zapravo daje niz glasova otpaci. U primjeru riječi podatak ne dolazi do jednačenja po zvučnosti, ali dolazi do istog glasovnog slijeda pri čemu se udvojeni tt skraćuje u jedan i izgovara se podaci. Naravno, pravogovor i pravopis nisu jedno te isto. U hrvatskom. Ima jezika koji ne mare za razliku. I još jedna napomena. Glasovne promjene u hrvatskom jeziku djeluju regresivno, to jest onaj glas koji se treba izgovoriti kasnije djeluje na promjenu onog glasa koji se ima izgovoriti prije. Ili u pisanju ono što je desno napisano ostat će neizmijenjeno, a promijenit će se ono što je napisano s lijeve strane. (Znam da ovo može imati i političke konotacije, ali ovo je stvarno samo jezična činjenica:)) Josip65 14:17, 24. ožujka 2006. (CET)

Hokejaši

Nije da sam luda za njima, ali već duže vrijeme mi bode oči onaj italic na Ime prezime, na početku članka. Uobičajeno je do sada bilo (ne samo na biografijama, nego općenito) da se naslov članka boldira na početku teksta članka. Eto toliko, pozdrav Duh Svemira 11:19, 25. ožujka 2006. (CET)

Biseri...

Ma, razmisljala sam o tome, ali je poenta u tome, da su to sve neki oblik zivotinjskog "proizvoda". U nakit i tkanine dolazi i zlato, i pamuk i viskoza..., e, sad sam se sjetila, slicno ce biti i sa prirodnim voskom. Zbilja, mozda ce trebati tako nesto kao sto su nazvali Njemci. Oni su stavili kategorije, sad doslovno prevodim,: Nakit | Nejestivi zivotinjski proizvodi | i jos nesto za sto smo mi jos jako daleko, "Strucni izraz uz mekusce". No, to je samo za bisere. Vidjet cu sutra kad opet budem mogla s kompjutera s "kvacicama" u trazilicu, ali i u njemacku, jer ovdje nemam prijeglase. Hvala na brizi, i pozdrav. Pisemo se ovih dana? Branka France 16:32, 30. ožujka 2006. (CEST)

Novosti

Dogovorili smo se da ne stavljamo novosti iz svijeta nego samo iz Hrvatske, jer za svijet postoji engleska Wikipedija. Zato ću maknuti svjetske vijesti. Krajnji je cilj da i u rubrici "Na današnji dan" budu isključivo hrvatske obljetnice, ali nemamo ih odakle uzimati. Što se tiče pjesnice, mislio sam da imaš neki bolji razlog od logike (svi znamo koliko logika vrijedi u jeziku). Stavit ću "pjesnikinja". --Zmaj 14:37, 31. ožujka 2006. (CEST)

Kako hoćeš, neću sad upadati u prepirke. Samo, eto, neka se zna, ne tvore svi Hrvati žensku imenicu na -inja. Tvorba ženskih imenica (prema muškoj imenici) na -ica je na hrv. jugu uobičajena stvar. Kubura 15:54, 31. ožujka 2006. (CEST)

Sad sam se sjetio. Imaš i hrv. obljetnica koliko hoćeš, samo treba marljivije kopati po podatcima. Ne znam zašto nećemo stavljati svjetske obljetnice, ali, kako se ljudi dogovore. Možda da se otvori posebni okvirić (na današnji dan u svijetu)? Slično bi moglo biti i za novosti. Jasno, sve kako se dogovorimo. Kubura 15:57, 31. ožujka 2006. (CEST)


Hvala na brizi, lijepo od vas, ali sam se, eto, vratila kući za moj kompjuter na kojem imam sve to. Ono je bio jedan Toshibin laptop koji je, uz put, stalno gubio i hrvatska slova. Nesto mu se dogodilo s windowsima, pa ništa nije bilo kako treba. Sad sam opet "na starom", pa će mi sve biti lakše. Pozdrav Branka France 16:13, 31. ožujka 2006. (CEST)

Drevni Egipat

Vidi: Kategorija:Drevni Egipat. --Ante Perkovic 11:20, 6. travnja 2006. (CEST)

Hokej na ledu, pa nogomet

A ono započeli smo Nogomet u Hrvatskoj, pa prije nego se zalaufaš kao s hokejašima, koji su ispali kao hokejaši (led se samo naslucuje), možda bi bilo dobro da radiš kategorije tipa: Nogomet u Portugalu, Nogomet u ... šta ja znam gdje.... jer ono Portugalski nogomet .... zvuči mi ograničavajuće,... Nogomet u Portugalu ... You know what I mean? ;-)))) Duh Svemira 14:12, 7. travnja 2006. (CEST)

Osim toga ...

a mogao bi si dati barem malo truda, da baš nemaš svaki novi članak kao jadni stub. Ono dodaj interwiki, slike s commonsa ... Pa nisi tu od jučer ... :-( Duh Svemira 14:17, 7. travnja 2006. (CEST)

Kategorija:Nogomet u Portugalu

Zbogom "Portugalski nogomet", dobro jutro Kategorija:Nogomet u Portugalu.

Uniformiranje...

Inace, jos nitko nije umro od genitiva. ;)

Pozdrav, Ante Perkovic 18:55, 7. travnja 2006. (CEST)

Sport

'jutro

Da te ne davim svako malo sa kategorijama, ne bi bilo lose da odes na Kategorija:Sport i pokusas shvatiti cijelu koncepciju. Jer, vec mjesecima pises o sportu, a cini mi se da nisi ni pokusao shvatiti kako su koncipirane sportske kategorije. Ajd, pliz, daj to pogledaj, pa da ti ne moramo svaki cas nesto objasnjavat. --Ante Perkovic 12:10, 11. travnja 2006. (CEST)

Baris

Istina je da se na ruskom tako čita, ali hrvatski standard za pisanje ruskih imena to ne uvažava. Držat ćemo se standardne inačice. --Zmaj 09:30, 13. travnja 2006. (CEST)

Katolička upravna podjela Republike Hrvatske

Prebacio sam dio teksta sa Biskupija na Katolička upravna podjela Republike Hrvatske. --Ante Perkovic 16:36, 18. travnja 2006. (CEST)

Važno

Molim te da uneseš e-mail adresu i aktiviraš je, što prije. Nemoj se bojati da će tako postati javno dostupna jer će ju vidjeti samo oni kojima se odlučiš odgovoriti na njihove e-mail poruke. Hvala! --Elephantus (razgovor) 22:02, 24. travnja 2006. (CEST)

Biografija = životopis?

Bok,

Jesi li igdje provjerio da li je životopis isto što i biografija ili to radiš odoka? Znam da na prvi pogleda izgleda isto, ali ne mora značiti.

Mislim, možda i jest, ali bilo bi šteta da ispadne da nije, pa da se sutra gnjavimo sve vraćati na staro. --Tycho Brahe 09:45, 24. svibnja 2006. (CEST)

Pa to jeste isto. Ili su nas 12 godina ludili u osnovnoj i srednjoj školi da treba govoriti životopis, a ne biografija? Kubura 09:51, 24. svibnja 2006. (CEST)

Bok, Kubura! Neka bude "životopis" (vidim da si to mijenjao u članku Josip Broz Tito, na kojem ja radim), no siguran sam, da je i "biografija" također legitimna riječ u hrvatskom jeziku (internacionalizam).

No nikako ne možeš mijenjati naslove knjiga koji su kao takvi doslovce navedeni! Mislim na Dedijerove "Priloge za biografiju JBT", objavljeni su pod tim naslovom u Zagrebu, i tako trebaju biti navođeni (ako, recimo, netko poželi potražiti u knjižnici). Kada je kurziv, znači da se radi o doslovnom naslovu.

Stalno prevodiš "generalni sekretar", "partija", "komitet" itd. No, to su internacionalizmi, koriste se i danas (SDP je "partija"), govorimo o povijesti i mijenjajući imena koja su tada bila u upotrebi samo zbunjuješ čitatelje. "Partija" su uvijek bili komunisti", vidiš to ako čitaš napise između dva rata, kada kažu samo "partija" zna se na koga misle.

Također, spominjem knjigu "Hohštapler", tiskanu u Hrvatskoj 2004, i još je u knjizi napomena da je knjiga prevedena sa srpskog; ti dodaješ u zagradi "naslov u izvorniku", pa naravno da je u izvorniku, nego kako? Ta riječ je iz njemačkog, u Zagrebu je normalna u svakodnevnom govoru (gospon Fulir je hohštapler).

Dalje, vidim da ti smeta sintagma "učiti zanat", pa mijenjaš sa "učenikovanje", što zvuči mjetno. Ja sam Zagrepčanin i "učiti zanat" uvijek je u našem govoru bila normalna sintagma; a mislim da je tako i u drugim dijelovima Hrvatske.

Onda imam direktne citate Titovih riječi, kako su navedene u knjizi tiskanoj u Zagrebu 1981, i u tim citatu on koristi riječi "učešće" itd, i tako treba ostati, jer se radi o direkntom citatu. Ne možeš to mijenjati, inače ćeš morati mijenjati i Matoša i Šenou itd.

Evo pogledaj, citiram i list Hrvatske stranke prava iz 1924, oni pišu »produkt momentanog uvjerenja i osjećaja neorijentiranih nezadovoljnika«, a ti i to mijenjaš!? Fali doduše jedno "l" u momentalni; i ja bih uostalom danas rekao "trenutnog", ali ako su hrvatski nacionalisti 1924. govorili drugačije, nema smisla naknadno ih ispravljati.

A glede riječi "neorijentiran" i "neusmjeren" one ne znače isto! Ja sam recimo sudjelovao u takmičenjima u "orijentaciji" u prirodi, i to nije "usmjeravanje". Usmjeravaju te drugi, orijentirati se možeš i sam.--83.131.53.64 12:09, 24. svibnja 2006. (CEST)

Naknadna napomena: slučajno se nisam bio logirao.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)

Nisi me dobro shvatio. Ako si primijetio, ostavio sam kraj prve promjene u tekstu ("...glavni tajnik (u nazivlju KPJ: generalni sekretar)..."). Jer, mi sad rabimo hrvatsko nazivlje (glavni tajnik UN-a, glavni tajnik HDZ-a; pa nećemo sad govoriti generalni sekretar HDZ-a??).

Ne, naravno, nećemo. I ja kažem "glavni tajnik" kada prevodim secretary-general, a dvaput sam i sam nosio tu titulu. Međutim, "generalni sekretar centralnog komitata" je također HRVATSKI. to su internacionalizmi. Koristili su se kroz ciječu povijest i nema potrebe da to preuređujemo.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)

Znači, Tito je bio glavnim tajnikom svoje stranke. To nije pogrješno. Opaska o nazivlju KPJ je ostavljena.
Isti slučaj je sa strankom i partijom te sa odborom i komitetom. Oznaka nazivlja KPJ je ostavljena; na koncu konca, KPJ jest bila stranka. U prvom broju svog glasila u Hrvatskoj se i zvala tako "Glasilo Komunističke stranke Hrvatske". U svim posljašnjim izdanjima je bila "partija". Znam da kad se kaže "Partija", isključivo se misli na KPJ, odnosno na kasniji SKJ, ali ispravljati sa "stranački skup" na "partijski skup" mi se čini pretjeranim, kao i sa "tajnik Središnjeg odbora" na "sekretar Centralnog komiteta". Djeca ne moraju učiti takav oblik, neka uče hrv.naziv, a ako ih zanima povijest i nazivlje KPJ/SKJ i KPH/SKH, neka to pročitaju u posebnim člancima.

Znaš li što je ono "P" u kratici SDP, partiji koja je imala i predsjednika vlade u Hrvatskoj? PARTIJA je internacionalizma. To je HRVATSKA rječ.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)

Što se tiče "zanata"... Konobarski zanat? Kao da je to postolar... Hm. Ne znam je li ti poznato, ali na hr. jugu će ti rabiti i izraz "uzeo je učenika". Pritom se ne misli na školskog učenika, (ne u smislu eng.=pupil, nego u smislu ng.=apprentice). Znam i za "izučiti zanat". Ipak, dao bih prednost "obrtu". Kako hoćeš.

Ako ćemo doslovno navoditi Titove riječi, onda moramo svaki navod svake osobe navoditi onako kako ih je dotična osoba govorila. Da se ne dogode bedastoće iz hr.literature, kad navode Marxove riječi, pa ih prenose na srbijanšćini. Mora ga se navoditi ili na ondašnjem njemačkom, na kojem je pisao, ili na današnjem hrvatskom.
Što se tiče naziva knjiga, imaš pravo, promaklo mi je da je to naziv izvornog izdanja. Vidiš da nisam dirao literaturu u dnu.
Što se tiče kriomčarenja, znam da su nas učili za oblik "krijumčariti". Ali onda sam pročitao jezikoslovačko tumačenje, da bi trebalo pisati "kriomčariti", jer je to radnja koja se čini kriomice.
Sve skupa, neću ti ništa dirati po članku, ali razmisli o ovome. A bilo bi lijepo i da si registrirani korisnik, ljepše je svima kad razgovaraju sa suradnikom sa nekakvim imenom. Ovako, kad suradnik ima samo "IP-broj"... kao da je u Auschwitzu. A svakoj Wikipediji je dosta IP-padobranaca koji upadnu, naprave štetu i nestanu. Riječ registriranih korisnika na Wikipediji ipak više vrijedi. Kubura 15:44, 25. svibnja 2006. (CEST)

Hm, zar se nisam bio logirao? Ovo sam ja pisao, koji sam i autor teksta o Titu.
NE MOŽEŠ sve ljude koji su hrvatski kroz povijest govorili ispravljati po današnjem standardu. Hrvatski jezik je puno više od standarda. Pogotovo ako ga tako usko definiraš.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)
Usput, "Biografija" zaista znači isto što i "životopis", to je OK, ali i biografija je, kao internacionalizam (prema grčkim korijenima), hrvatska riječ. U [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)ˇ|Hrvatskoj enciklopediji postoji odrednica "Biografija", definira se da je to "opis života" i ne kaže se da je riječ loša.--Fausto 16:10, 8. lipnja 2006. (CEST)

Bošnjaci

Nemoj se gnjavit sa mijenjanjem poveznica, ja ionako na Bošnjaci vraćam glavno znaćenje - narod.

A i ovo što si mijenjao stranice - to se ne radi tako, stranice se premještaju, a ne ovako cut-paste. No, dobro, to ću ja sad sredit. --Tycho Brahe 10:05, 26. svibnja 2006. (CEST)

'Jutro Kubura i pozdrav... pogledaj malo tekstove Alžir (grad) i Bologna, jako su stručno napisani, sumnjam kao da su prepisani. Čovjek ne odvaja sljedeće rečenice od točke i zareza, etc. --Zeljko 11:40, 29. svibnja 2006. (CEST)

Brisanje

[3] ???

--Tycho Brahe 11:33, 30. svibnja 2006. (CEST)

Ostavio sam veća imena. Ostali mogu ići na stranicu sa popisom ST-književnika, odnosno pisaca, pjesnika, esejista... Jer, krenemo li sa "novima" (koji imaju beznačajna djela za hrvatsku književnost), onda možemo nadodavat koliko ih hoćeš. Drugo, bolje da ona imena nisu ondje, imat ćeš 500 neznanih junaka (neregistriranih) koji će ih micati sa popisa ondje, uz pogrdne komentare. Bilo bi šteta trošiti energiju na vraćanja i zablokiranja i pisanja poruka neznanim junacima. Kubura 12:51, 30. svibnja 2006. (CEST)

Ante Tomic je jedan od najpopularnijih hrvatskim pisaca danasnjice, daleko od toga da je beznacajan. --Tycho Brahe 13:01, 30. svibnja 2006. (CEST)

No dobro. Usput, molim te, nemoj mi brisati one pokrajine, krenio sam sa prijevodom. Malo ide sporo, ali "iđe". Dok ti promotriš drugu stranu Miseca, to će već bit gotovo. Kubura 13:03, 30. svibnja 2006. (CEST)

A, cuj, ako sam gdjegod pobrisao "Pokrajina u Francuskoj", valjda ti nece to biti tesko ponovno napisati ;). Stogod je imalo vise od 1 recenice, ostavio sam. --Tycho Brahe 13:42, 30. svibnja 2006. (CEST)

zastave

Bok,

Nemoj stavljat kategorije u ove predloske sa zastavama. --Tycho Brahe 13:44, 30. svibnja 2006. (CEST)

Da si nastavio, dogodilo bi se da bi tvoji predlosci postavili neki kanadski hokejaski klub u kategorije Albanija, Kazahstan i SAD samo zato jer imaju pokojeg rezervnog igraca od tamo. Kuzis?

Predlosci su super zapocet posao, ali nemoj stavljat kategorije.

Tycho Brahe 14:01, 30. svibnja 2006. (CEST)

Aha, shvatio sam. Lijepo zamislim, a ispala bi samo takva ludarija.
Aha, sad sam se sjetio. A da u tekst od kategorije (znači ne u sastavu onog predloška) stavim onaj predložak, kao što stavim "U ovu kategoriju ulaze ..."? Šta kažeš? Kao ovdje [4]? Kubura 14:24, 30. svibnja 2006. (CEST)

Bolje napravi nesto kao Wikipeidja:Stubovi. --Tycho Brahe 15:12, 30. svibnja 2006. (CEST)

????

Bok,

Sto sad ovo radis sa kategorijama???

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Angola&curid=14314&diff=237016&oldid=152237

Ostavi staru kategoriju Države svijeta

Ante


Mauretanija

Bok Kuburo, vidim stavio si upitnik, u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku (2002. g.) stoji: Mauretanija, Mauretanac, Mauretanka, mauretanski. Eto, tako piše ;-)) Lipi ti pozdravi :-)) --Roberta F. 09:57, 31. svibnja 2006. (CEST)

Hvala, Roberta, odmah ću ispraviti poveznice. Kubura 09:58, 31. svibnja 2006. (CEST)


ß

Pogledaj rapravu na Kafiću u vezi Johann Strauss vs. Johann Strauß. Damirux 16:10, 1. lipnja 2006. (CEST)

Predlosci za zastave

Cao, pogledaj {{ZD}}. Vidim da si pravio predloske za zastave, ja sam napravio ovaj jedan u kome su svi ti tvoji. Samo ako bi hteo da prevedes skracenice drzava posto sam ovo kopirao sa srpske vikipedije. Ukoliko ne znas cirilicu imas pored imena drzava u imenu slike pa ces se tako lakse snaci. Koristi se npr. {{ZD|AUS}} a daje Flag of Australia.svg. --Saša Stefanović ® 16:30, 1. lipnja 2006. (CEST)

Ali, čemu predložci sa ZD| , kada se već ima predložke sa kraticom državnog naziva? Jer, to predstavlja tri slova višje, odnosno točnije za reć, minimalno je potrebno otipkati čak pet tipaka (tipka za velika slova, Z, D, desni Alt i W) i to samo dok se dojde do kratice za državu. Što mi dohodi bit isto kao i otipkati cijeli naziv države, a onda čemu izrada predložka. Kubura 16:41, 1. lipnja 2006. (CEST)

Hmm, dobro imas pravo da je u nekim slucajevima lakse otipkati celo ime, ali npr [[Slika:Flag of the United States.svg|20px]] i {{ZA|SAD}} nije bas isto. Slazem se da je to sto si ti radio krace (ne mnogo) ali opet meni je ovako bolje. Prvenstveno sam to hteo da se ne bi mucio sa pravljenjem gomile sablona (ovde ima oko 230 zastavica). Kako god vi odlucite ja cu se sloziti, samo mozda treba videti i sta zajednica misli o tome, ja postujem vas trud ali nekad se isplati imati vise kombinacija za istu stvar. Pozdrav --Saša Stefanović ® 16:48, 1. lipnja 2006. (CEST)

Znam, zgodno je imati i takve šeme. Samo, što ti kažem, ja sam ondje napravio nikih (nisam brojao), recimo tih 230 predložaka (znači 230 snimanja). Ti si nam ovdje predložio rješenje sa jednim predložkom (1 snimanje). Samo, opet moraš 230 puta u tom jednom predložku otipkati (ili odnekud iskopirati, ali opet dijel moraš otipkati) naziv željene države. A onda kad si izašao iz tog predložka, moraš otipkati onih dodatnih 5 znakova kad pišeš članak. A kad se namjesti desetak takvih u jednom članku, brzo se isplati rad onih 230. Znaš ono, 10x5 u 1 članku, pa još 5 članaka i eto. Stoj nam dobro, Kubura 08:35, 5. lipnja 2006. (CEST)

Frizija

Dobro ti je to: Frizija ž geogr., Friz m (Frizijka ž), (N mn Frizi), stanovnik Frizije; frizijski prid. koji se odnosi na Friziju i Frize. Lijepi pozdravi ;-)) --Roberta F. 14:54, 2. lipnja 2006. (CEST)

Historija i povijest

Kubura: tvoje primjedbe sam iz članka prebacio na stranicu za razgovor, jer u članak ne spadaju. Tamo sam ti i odgovorio. Historija je hrvatska riječ, internacinalizam. Kangrga prevodi Hegelovu distinkciju i to s jugoslavenstvom nema veze. A postoji jedan problem miješanja istih naziva za različite stvari, o tome piše recimo i OE JLZ i to sa progonom proljećara, opet, nema veze.--Fausto 15:56, 8. lipnja 2006. (CEST)

Ne sporim međunarodnicama ("internacionalizmima") pravo na postojanje u hrv.jeziku. Ipak, pojedine mi se čine previše "međunarodnima", a "premalo našima". Kako bih ti rekao... za riječ "program" znamo da je međunarodnica i "ne bode uho", ali "historija" je uvijek "bola uho", otkako znam za sebe - naš svijet ju je smatrao srpskom riječju, tuđom. Za onega tko je tako govorio se smatralo da se pre*erava (kako reče predsjednik Stipe). Na koncu konca, govorilo bi se da je pojedina osoba "doktorirala povijest"/"doktor povijesti", "predaje povijest" i sl.. Ako se iz nekeg razlog "historija" smatrala "srpskom" riječju, nije to slučajno. "H" ispred "istorije" ne spašava stvar.
Što se tiče Kangrge i sličnih mu sveučilišnih profesora, akademika, znanstvenika i t.d., treba znati kakav je umni sklop takvih osoba. Te osobe su opsjednute "međunarodnim" izrazima, i razmeću se njima kao Ilusstrissimus latinskim u "U registraturi". Misle da su pametniji ako se tim izrazima služe. Još ako se dotična osoba izjašnjavala Jugoslavenom... - u pravilu (ne 100%) je kod takvih osoba bio slučaj da su se služili "srpsko-hrvatskim" (ijekavskim, kao u SR BiH). Da su ti znanstveničići i filozofska pametovala hrvatskijeg duha, onda bi se oni potrudili na čistom hrv.nazivu i ustrajali bi na nazivima "povijesna znanost", događajnica, zgodbopis nego na srbizmu "historija". Njima je prenatrpavanje i prezasićivanje jezika tuđicama prirodna stvar, kao da je hrvatski jezik (koji je sklon čistijem izričaju) srpski jezik (koji je sklon tuđicama). Koji nema nacionalne svijesti kao Hrvat, nego kao Jugoslaven, ne može imati hrvatske jezične svijesti i ne može nam govoriti što je hrvatska riječ.
Sad dolazimo do priče do koje smo bilo kod srpskih riječi "geografije", "lične zamjenice" i sl., a povijest tih žučnih rasprava imaš koliko hoćeš na hr.wiki. Kubura 09:44, 9. lipnja 2006. (CEST)

pozdrav

ovako me čisto zanima koga smatraš padobrancima na glasovanju? West Brom 4ever

Neću ti poimence reći, jer ne želim neke osobe reklamirati niti im davati pozornosti (prepoznaj troliranje, West), ali pogledaj suradnike koji su glasovali, odnosno njihove doprinose i što su pisali. Ukratko rečeno, koji su suradnici korisno i "s dušom" pisali i doprinosili, a koji su došli izrugivajućim pristupom ometati rad ostalih korisnika i otežavati rad administratorima (ili po narodnu: zaj*bavat). Nadam se da si me shvatio. Pozdrav ti. Kubura 16:37, 16. lipnja 2006. (CEST)

Bolji naslov za kategoriju

Vidi Kategorija:Registracijske oznake. --Tycho Brahe 14:24, 28. lipnja 2006. (CEST)

Rusija :)

Drago mi je da vidim da si opet u akciji :). Clanci su super! Samo naprijed!

Ante (Tycho Brahe).

Ono je bila ispala mala spontana stanka; organizam se malko zasiti, ali se uvijek zaželi. Trebao bi me Putin odlikovati za promicanje Rusije :)) u svijetu. Kubura 15:38, 29. lipnja 2006. (CEST)