Razgovor sa suradnikom:Peregrin Falcon

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dobrodošlica[uredi]

WikipediaTutorial.png
Ovaj je članak dio wikipedijina
Uvodnog tečaja
Tečaj

Naslovna stranica
Uređivanje članaka
Oblikovanje članaka
Wikipoveznice
Wikiprojekti
Slike
Tablice
Stranice za razgovor
Ne zaboravite
Prijavljivanje
Imenski prostori
Zaključak

Vidi

Pomoć:Sadržaj

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na hrvatskom standardnom jeziku.


Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Izvori - kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
  • Slike - obvezno pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika

Ako želite vježbati možete to raditi na stranici za vježbanje, u slučaju da vam zatreba pomoć učinite slijedeće:


Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za razgovor, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte se tako što ćete pritisnuti gumbić Button sig.png na alatnoj traci ili napisati 4 tilde (tilda = 4x istovremeno tipke AltGr + tipka s brojem 1), što kod uređivanja izgleda ovako ~~~~.
Vlastitu suradničku stranicu (onu koja se zove "Suradnik:vaše ime") možete uređivati po svojoj želji u skladu s pravilima uređivanja suradničke stranice (npr. asketski ili šminkerski).


Molimo Vas, ne stavljajte zaštićene radove bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih web stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte ovdje. No, obvezno to napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0 i GFDL licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u javnom vlasništvu ili pod sličnom slobodnom licencijom.


Još jednom, dobro došli! SpeedyGonsales 19:30, 13. kolovoza 2009. (CEST)


Hvala na lijepom dočeku, SpeedyGonsales i pozdrav s Laga di Bundek:)

Križna kost[uredi]

Tko radi taj i grješi - možeš i sam popravit ak si siguran da neš ne valja, pozdrav i fala! Vedran12 (razgovor) 17:48, 11. studenog 2009. (CET)

ma, naravno, vedrane, nitko nije bez greške:). ipak, ja se zbog preopterećenja(barem sljedećih godinu dana, ako ne i više) neću imati vremena baviti novim stvarima, a tu spada i rad na wikipediji. registrirao sam se iz drugih razloga (znaju roberta i dtom:)). a moji zadnji pokušaji mijenjanja nekih stvari nisu baš slavno završili, pa se u to sam ne bih upuštao dok dobro ne naučim sve o tome kako se radi tako da ne napravim zbrku. a na slici ionako ne mogu promijeniti krivi naziv za križnu kost (tamo je ostao pogrešan naziv) jer je dio slike.

lijepi pozdrav s Laga di Bundek, PF

Pozdrav[uredi]

Pozdrav tebi. samo ukloni što nije dobro (medvjed, a i sve drugo). Vidim da ti i gramatika dobro gre. --Zeljko (razgovor) 15:04, 26. kolovoza 2013. (CEST)

Nema problema, kolega:). Napravio sam što sam znao. Nažalost, ne znam spajati linkove, postavljati slike, ne poznajem sintaksu, a nemam se vremena tome posvetiti, ali nadam se da će se i to promijeniti pa da ću se i ja moći ravnopravno pridružiti ovom veselom i altruističnom društvu. Lijep pozdrav, Zeljko:) Peregrin Falcon (razgovor) 15:22, 26. kolovoza 2013. (CEST)

Nije žurba. Sve će se svremenom polako posložit. Čovjek svaki dan nešto nauči. Evo tu ti je poveznica (link) za čovjek. klikneš gore livo na onu ikonicu sa lancem. --Zeljko (razgovor) 16:36, 26. kolovoza 2013. (CEST)

Super:), hvala ti:). Sad znam pogledati s čime je nešto povezano:). A kako ja mogu napraviti nove veze? Peregrin Falcon (razgovor) 17:55, 26. kolovoza 2013. (CEST) A, sad sam skužio:) super, hvala:). Ja sam ti već pomalo Šegrt Hlapić, to jest ishlapjeli starac:)Peregrin Falcon (razgovor) 17:57, 26. kolovoza 2013. (CEST)

Potpisivanje na stranicama za razgovor[uredi]

Potpis.gif
Potpis vector 2010.png

Information.svg Pozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. Hvala na razumijevanju.--MAN_USK recider 14:31, 10. studenog 2013. (CET)


Nema na čemu, kolega:). Ispričavam se što sam se zaboravio potpisati:)...

Pozdrav s Laga di Bundek,

Peregrin Falcon (razgovor) 15:05, 10. studenog 2013. (CET)

Pozdrav[uredi]

Veselo, Peregrine Falcone! Pozdrav našeme ZagrepčAncu! Di si nan bia nesta sve ove godine? ;) Kubura (razgovor) 06:39, 6. ožujka 2014. (CET)

Ma eto, borio sam se s vjetrenjačama:). Jezičnima, obično. Mi kajkavci i vi čakavci moramo se stalno boriti za priznavanje naših govora kao ravnopravnih unutar hrvatskoga jezika, a boga mi moramo se boriti i za prestanak zapostavljanja i čisto hrvatskih izraza koji su počeli sve više izumirati:). A za borbu uvijek dobro dođe dobra Kubura, he,he:).

I lijep pozdrav, uz počasnu salvu s Laga di Bundek

Peregrin Falcon (razgovor) 07:25, 6. ožujka 2014. (CET)

Sredstvo već koje[uredi]

Jesi siguran da ne postoji platežno sredstvo? [1] [2] [3]--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 09:54, 15. svibnja 2014. (CEST)


Jesam, sto posto: Rječnik hrvatskoga jezika za platežni navodi dvije riječi koje se, ovisno o značenju trebaju upotrijebiti: platni je jedno a drugo je plaćevni. Osim toga dovoljno je to što bi za postojanje riječi platežni morala postojati i imenica iz koje se izvodi taj pridjev a mogla bi glasiti jedino platež a te riječi nema, jednostavno ne postoji. Peregrin Falcon (razgovor) 10:21, 15. svibnja 2014. (CEST)

Taj je rječnik isto objavljen u nakladi Leksikografskog zavoda, a mislim da su rječnik radili ljudi koji su kompetentniji za taj dio nego oni koji su radili Obiteljski leksikon, ma koliko taj rječnik bio nesavršen. O Liberovom "Enciklopedijskom" rječniku hrvatskog jezika ne želim trošiti riječi. To je čisti šlamperaj i na to se bolje ne pozivati. Imam i jedan i drugi, ali ovaj "Enciklopedijski" uglavnom upotrijebim kad ne razumijem neku srpsku ili bosansku riječ jer ih u drugim rječnicima teže mogu naći.

Peregrin Falcon (razgovor) 10:43, 15. svibnja 2014. (CEST)

Naprije, budi toliko uljudan pa odgovori na mojoj SZR, ne da mi se baš trčati po NP i gledat gdje si mi odgovorio. Što se tiče platežnoga, jesi li možda pogledao 494. stranicu Školskog rječnika hrvatskoga jezika Školske knjige iz 2012.?--MaCroatian squares Ljubicic.pngGa 20:35, 15. svibnja 2014. (CEST)
Falcone, MaGa, ispričavam se što se nepozvan ubacujem u razgovor, ali htio bih pomoći u bistrenju odgovora s ovime. Možda Kovačić i Gjalski budu od pomoći! Face-smile.svg Prije odjave iz razgovora još jednom se ispričavam na smetnji. Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 00:19, 16. svibnja 2014. (CEST)

Nema problema što se tiče ubacivanja, Conquistador, ipak su mjerilo rječnici jer, eto, u djelima mnogih naših književnika upotrebljavaju se riječi koje ne spadaju u standardni hrvatski jezik. A riječi platež nema čak ni u Liberovom "Enciklopedijskom rječniku" a da bi postojalo nešto platežno morao bi i službeno postojati platež.

MaGa, ispričavam se za to što ti nisam odgovorio tamo gdje si se ti meni javio, ali ja se baš ne snalazim najbolje u tom dijelu Wikipedije pa sam odgovorio na mjestu koje mi se otvorilo kad sam kliknuo u mailu koji sam dobio. Ne znam što što misliš pod time da ti se nisam javo na SZR (trebalo mi je malo da shvatim da je SZR stranica za razgovor, ali već je rano ujutro pa baš ne funkcioniram kako spada, ali pokušat ću pronaći gdje se to nalazi pa ti tamoponoviti odgovor. Mislim ipak da je Rječnik hrvatskoga jezika za to najmjerodavniji (barem su mi neki lektori s kojima sam nešto prije surađivao tako rekli) iako ni on nije savršen pa je uvijek dobro pitati lektore za mišljenje. Peregrin Falcon (razgovor) 01:46, 16. svibnja 2014. (CEST)

Za početak ne valja shvatiti normativne priručnike kao nekakva sveta pisma. To što ne postoji nešto u nekom rječniku (ili svima njima?) ne znači da nekih riječi nema u jeziku, pa ni da one ne pripadaju standardnom jeziku. Normativni priručnici podložni su izmjenama i dopunama zbog mnogo razloga, a postojeće normativne priručnike valja znati čitati s razumijevanjem. Sama pak rečenica da platež ne postoji jest paradoksalna u svojoj biti. Čim je neka riječ napisana, onda ona postoji. A riznica (Hrvatski jezični korpus) bjelodano svjedoči da i platež i platežni postoje. Ne vidim u čemu je problem ni s imenicom ni s pridjevom.
P. S. SZR jest akronim od stranice za razgovor, a MaGina je ovdje. Usput, suradnicima možeš skrenuti pažnju na svoje poruke tako što ih u njima spomeneš njihovim suradničkim imenom (v. {{s}} i WP:NOTIFS). Face-smile.svg
P. P. S. Na znanje: ne rabe svi suradnici obavijesne okidače! Face-sad.svg Conquistador (razgovor) 02:21, 16. svibnja 2014. (CEST)

Kao prvo, Conquistador, hvala ti na savjetima:). Znači MaGa je očekivao odgovor na svojoj stranici za razgovor na koju si mi upravo dao poveznicu:). Što se tiče ostaloga, slažem se da se ničega ne treba držati kao svetog pisma, no, kao što je profesorica Opačić jednom rekla za jedan rječnik: "To jest rječnik hrvatskog jezika, ali nije nužno rječnik hrvatskog standardnog jezika..." Time je htjela reći da ne spada baš sve što je u tom rječniku u standardni hrvatski jezik iako spada u širi korpus hrvatskog jezika. To je otprilike kao kad standardni jezik nazovemo književnim jezikom (kako su ga prije zvali) a književni jezik je sve što se može čuti na teritoriju Hrvatske i upotrebljava se u pisanju beletristike, na primjer. Oprostit ćeš mi što sam malo osjetljiviji na uporabu riječi, ali to je posljedica školovanja u mladosti (sad sam već u poznijim godinama da to tako kažem, kad su profesorice hrvatskog jezika (tada zvanog hrvatsko-srpski, hrvatskosrpski i hrvatski ili srpski jezik, ovisno o vremenu događanja) sve tražile od nas da ne miješamo ono što se tada nazivalo istočnom i zapadnom varijantom a danas se zove hrvatski jezik (bivša zapadna varijanta) i svi ostali srodni jezici, to jest srpski, bosanski i crnogorski (tada pod nazivom istočna varijanta). Navike teško nestaju, a izbor riječi je manje-više ostao isti uz oživljavanje par zaboravljenih. Što se tiče riječi platežni/platežno i još nekih, još su tada neki ispravljali da je bolje pisati platni promet, sredstvo plaćanja (rjeđe plaćevno sredstvo, ali sada je to primjerenije) i slično. Naravno, uvijek treba tražiti savjet lektora jer inače se dogode smiješne stvari poput uporabe pojmova tipa "iza vi" (vis-a-vis), zamjene indiskretno i diskretno po značenju (da navedem najgore primjere. No i u uputama Wikipedije piše da se trebaju birati riječi koje imaju veću mogućnost tvorbe drugih oblika. Platežni tu strši jer nema drugih oblika koji bi se upotrebljavali čak i ako se ponegdje mogu pronaći. Postoji puno riječi koje bi se dale naći a nitko ih danas neće izvući iz naftalina i upotrijebiti (npr. riječ ter i slično). Zato moraju postojati stručne osobe koje će nam pomoći da se snađemo u tom labirintu i pišemo jezikom koji je standardiziran uz davanje prednosti domaćim izrazima, naravno... To što se razlikujemo u mišljenjima ne znači da se moramo ljutiti jedni na druge, naravno, ali mislim da bi se i o tom platežu trebao uistinu izjasniti koji lektor. Pozdrav s Laga di Bundek:) Peregrin Falcon (razgovor) 02:47, 16. svibnja 2014. (CEST) Nešto malo o platežu: www.vtsrh.hr/uploads/Dokumenti/Lektorske_intervencije_broj_2.doc

ttps://www.facebook.com/audentiaanamarija/posts/480544275351370

platež je inače ruska riječ


Peregrin Falcon (razgovor) 08:47, 16. svibnja 2014. (CEST)

Molim. Face-smile.svg No nisi me dobro shvatio. Suradnička imena nije dovoljno u svojoj poruci samo napisati, već je potrebno napisati ih rabeći wikisintaksu, dakle MaGa ili MaGa, a ne tek MaGa. Jedino će tako suradnik moći dobiti obavijest da ga je netko spomenuo u nekoj poruci. Face-wink.svg Što se tiče MaGinih očekivanja, ona su bila u skladu s WP:SZR (obvezno pročitaj dio WP:SZR#Primjer stranice za razgovor jer vidim da ne rabiš uvlake u skladu s wikikonvencijom!).
Hajmo ponovo na platež(ni)! Ako se ova riječ rabi u hrvatskoj ekonomskoj literaturi, onda ne vidim zašto bismo se morali odreći ove riječi. Naročito to ne vidim ako uzmemo u obzir da se (često neuspješno) nastoje tvoriti nove riječi. S druge strane, ne vidim razloga da se kao argument prihvati to da ne postoji imenica od koje se izvodi pridjev platežni (mada imenica očito postoji!). Zar bi se onda tom logikom morali odreći glagola velim, veliš, veli... jer nema infinitiva? Face-badtooth.svg Što se tiče linkova koji spominju platež(ni), onda samo ovoliko: pročitaj t. 9. i 25.! Toliko o lektorskoj dosljednosti. (Međutim, i pored navedenog, preporučuje se i nadalje koristiti naziv punomoćnik, sukladno odredbama čl. 89. do 101. ZPP-a.) Face-tongue.svg
Može li izvor za ovo: platež je inače ruska riječ? Nadam se da si mislio na rusizam jer rusizam i ruska riječ nemaju identično značenje. Da ne pišem da se u jeziku sasvim normalno rabe rusizmi odvažan, točka, čistka, riješiti... Face-wink.svg
P. S. Eventualni odgovor na ovu poruku uvlačiš rabeći na početku retka "::". Face-smile.svg Conquistador (razgovor) 15:37, 16. svibnja 2014. (CEST)
He, he, hvala ti na savjetu :), Conquistador. Kad kažem da je riječ ruska, onda ti mogu samo predložiti provjeru tako da kopiraš платеж i u googlovom prevoditelju je nalijepiš kao rusku riječ a s druge strane postaviš hrvatski jezik, dakle prevodiš rusku riječ платеж na hrvatski jezik i dobiješ plaćanje kao odgovor. Eto što kaže jedna profesorica/prevoditeljica:
Ana-Marija Huzjan, sudski tumač za makedonski i slovenski jezik
April 3, 2013 ·
PLATEŽ - ako niste niste često po sudovima onda vjerojatno dosada niste susreli ovu riječ. Prijevod na hrvatski jezik bio bi - plaćanje. Ipak, trebalo mi je nešto vremena da odgonetnem značenje ove nove uspješnice hrvatske birokracije...
A evo i nekog transliteriranog teksta na ruskom: Rossija osushhestvit v ijule sledujushhijj platezh po Krymskomu obligacionnomu zajjmu ( http://transliteration.uzitecny.net/transliteration.php?url=MTcyNDYwOTaHR0cDovL3d3dy5jLWluZm9ybS5pbmZvL25ld3MvaWQvMjcwNg%3D%3D&from=ru )
Što se tiče riječi velim, nije sasvim točno da nema infinitiva, samo ga jezični stručnjaci ignoriraju. Neka odu u Žumberak i čut će riječ veljeti (infinitiv od velim). No riječ platež ne zadovoljava Wikipedijine standarde po više mjerila: 1. prednost imaju domaći pojmovi pred stranima, dakle, ako ima hrvatska riječ, ruska ne dolazi u obzir, kao ni srpska ili bosanska ili engleska. 2. Umjesto riječi slabe tvorbene plodnosti https://www.google.hr/#q=plate%C5%BE%2C+klate%C5%BE%2C+stare%C5%BE%2C+sitne%C5%BE
(a to su sve riječi koje završavaju na -ež) poželjno je upotrijebiti riječi koje imaju veću tvorbenu plodnost, dakle plaćanje se lako transformira u druge oblike a platež teško i zato bi plaćanje imalo prednost ovdje.
Slažem se da ima nekih stvari u kojima se pojedini lektori međusobno ne slažu, ali to je često i zbog nekakvih fiks ideja ili zbog različite stručnosti pojedinaca jer, kao u svakoj struci, ima ih stručijih i manje stručnih. Konkretno, ja bih ovo pitanje postavio Scorpyju kojega više ne vidim da daje ovdje savjete ako govorimo o stručnijim ljudima koji žive za svoj posao a ne samo od njega.
Nažalost, često puta su i jezičnim stručnjacima vezane ruke kad im nametnu osobe koje nisu jezični stručnjaci kao autoritete što su učinili ljudima iz Instituta za hrvatski jezik. Eto, često sam im se javljao i uglavnom su smatrali moje primjedbe dobrima... Međutim, dogodilo se da je u Struni u cijelom nizu pojmova iz hidraulike bila pogreška jer su stavljali hidraulički (koji pripada hidraulici) umjesto hidraulični. Znači hidraulički cilindar umjesto ispravnog hidrauličnog cilindra... Kad sam to primijetio napisao sam im popis svih tih pojmova i skrenuo im pozornost na tu pogrešku. Brzo sam dobio odgovor. Ispravili su sve osim jednog pojma. U odgovoru je pisalo da sam u svim slučajevima u pravu, ali da je osoba koja je tehničke struke u tom jednom pojmu ustrajala na tome da ostane riječ hidraulički i da tu oni ništa ne mogu, ali da bi tu prema pravilima moralo stajati hidraulični... I tako je ostalo: sve su pogreške ispravljene osim te jedne koja je ostala trajno. Dakle, nažalost, ni jezični stručnjaci nemaju baš takvu moć da isprave sve što je pogrešno :(. Isto tako, ostavljeni su neki srbizmi tipa povratna sprega. Ja sam tehničke struke. Cijelo svoje školovanje sam učio iz literature koja je dolazila odasvuda pa je bilo toga i na engleskom i na njemačkom i na hrvatskom i na srpskom, crnogorskom i bosanskom... U svim hrvatskim tekstovima uvijek je stajala povratna veza (pozitivna i negativna povratna veza u oscilatorima ili pojačalima npr.), a u svim istočnim tekstovima stajala je srpska riječ povratna sprega... Oni su u Struni morali staviti srpsku riječ (povratna sprega) ali su zato kao dopuštenu riječ "progurali" pojam povratna veza i tako su omogućili svima da umjesto preporučenog srbizma upotrijebe pravi hrvatski pojam povratna veza. Eto, takve se stvari događaju... Ispada da sam zadrt, ali imam već godina i toliko sam godina morao podnositi da mi, kad sam radio u vojnoj firmi, nameću srpski da sam ga sit. Ne kao jezika, dapače, nemam ništa protiv srpskog jezika, ali imam protiv nametanja srbizama (ali i drugih nepotrebnih tuđica) ako imamo domaće riječi koje su dovoljno dobre. Druga je stvar kad takvih riječi nemaju ili su "izumrle" nakon dugog razdoblja zabranjivanja ili zbog drugih razloga pa sad imamo turcizma koji su po dekretu zamijenili germanizme i talijanizme koji su prije bili dio hrvatskog jezika. S druge strane Srbi odmah eliminiraju svaku hrvatsku riječ i jasno kažu da je to hrvatska riječ i da ne spada u srpski jezik (neki kažu i ustaška). Mislim da u standardnom jeziku treba upotrebljavati što više riječi iz naših drugih govora (čakavskog i kajkavskog) a ne da se i dalje te riječi proglašavaju regionalizmima, a time manje vrijednima dok se prema bosanskim i srpskim riječima ljudi odnose puno dobrohotnije. Ja malo oduljio, oprosti što pilim:).
Da, onaj pored umjesto uz... eto, događa se to i nekim lektorima.
Kao što ljudi često krivo upotrebljavaju riječ koristiti umjesto rabiti ili upotrebljavati. A to nisu istoznačnice. Koristiti se nečim, to jest služiti se nečim ali rabiti/upotrebljavati nešto. http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=78 pa onda umjesto ako krivo upotrebljavaju riječ ukoliko ili umjesto tako upotrebljavaju užasnu i krivu formulaciju na način da... Ima tu hrpa primjera koji su česti.
Peregrin Falcon (razgovor) 17:12, 16. svibnja 2014. (CEST)
Hvala ti na uporabi obavijesnog okidača jer sam dobio tvoju obavijest (ilustracija). Face-smile.svg
Googleov prevoditelj. He-he, da ubacim možda u prevoditelja предмет s ruske strane, pa da vidim što će biti s hrvatske strane? I što ćemo onda s hrvatskim predmetom?! Ne funkcionira jezik baš tako kako pišeš.
Huzjan. Tko zna čudi li se Huzjan i riječima poput mamutnjak, velezgoditnjak, smećnjak, osobnica itd.? Stvarno ne razumijem zašto se platež pokušava protjerati. Riječ je sasvim u redu!? Ako se u pravnim aktima rabe riječi poput platež i platežni (posljednja pogotovo), onda mi je tim više neshvatljivo zašto se ovo radi.
Ruski transliterirani tekst. Ovo mi govori da ne uočavaš razliku između ruskih riječi i rusizama (ili stranih riječi i pripadnih izama). Npr. abdikacija je latinizam, ali ne i latinska riječ. Latinska je riječ abdicatio. Shvaćaš što želim reći? Za hrvatski rječnički korpus bitna su stoga hrvatska književna vrela, a ne ruska, latinska, engleska ili koja već.
Velim, veliš, veli itd. Koliko god se trudio pisati i dokazivati, u standardnom jeziku njegova infinitiva (i perfekta) nema. Narječja su druga priča.
Wikipedijski standardi. 1. Platež je hrvatska riječ. 2. Pogrešno si citirao znanstveni članak. Netočno je da su sve riječi koje završavaju na -ež slabe tvorbene plodnosti, već je sufiks - slabo plodan te danas vrlo rijetko služi u tvorbi novih riječi. Drugim riječima, nove se riječi rijetko tvore uporabom ovog sufiksa. Usput, u vezi s prvom točkom, u citiranom znanstvenom članku navedeno je da platež spominju Akademijin, Parčićev i Benešićev rječnik!
Scorpy. He-he, volio bih i ja pročitati koju njegovu ovdje, no on ne namjerava previše pisati. Face-sad.svg Na sreću, zatreba li ti pomoć, znaš gdje ga možeš naći. Face-smile.svg
Hidraulika, kibernetika, tehnička struka. Najviše me razveselilo pročitati da si tehničke struke. Hrvatska wikipedija vapi za takvima, mada imamo već jednog odličnog suradnika. No od viška glava ne boli! Face-smile.svg U svojem sam se obrazovanju susreo jedino sa spregom (na sreću ne onom korupcije i kriminala, već onom povratnom). Sprega i sprezanje nisu srbizmi i ne bih ih tako olako mijenjao u povratnu vezu (njem. Rückkopplung, engl. feedback, polj. sprzężenie zwrotne). Barem ne s argumentacijom koju navodiš. Ako se ravnopravno rabe oba ova sintagmema povratna veza i povratna sprega, onda nek tako ostane. Što se izama u hrvatskom tiče, onda ću ti preporučiti čitanje ovog teksta (autoricu si spomenuo u jednoj prethodnoj poruci, a završetak je veoma poučan). Pišeš da se prema bosanskim i srpskim riječima ljudi odnose puno dobrohotnije... možda zato što standardni jezici Bošnjaka, Hrvata, Crnogoraca i Srba imaju uz manje razlike zajedničku novoštokavsku dijalektnu osnovicu pa se u tom (se) smislu može govoriti o konkretnim oblicima standardne novoštokavštine (izvor: Hrvatska enciklopedija). No odgovarajući na tvoju poruku udaljio sam se i ja od osnovne teme – plateži! Face-grin.svg Conquistador (razgovor) 20:11, 16. svibnja 2014. (CEST)
Conquistador, ma razlikujem ti ja prijatelju rusizam od ruske riječi: glasovanje je rusizam, kiosk je turcizam, nažalost, ne mogu ti pokazati rječnik ruskoga jezika koji imam ovdje (tiskano izdanje) u kojem stoji ruska riječ платеж, pa ti zato i predlažem da je upišeš u google translator i vidjet ćeš što će ti izbaciti... Kaj se tiče osnovice, one jezične, naravno da su naši blentavi Ilirci odabrali u dogovoru s velikosrbima (ali nisu shvaćali koja je razlika u planovima onih drugih i nisu shvaćali da će u "bratskom zagrljaju" oni biti mlađa braća koja moraju slušati, a uvijek je tako u obitelji) istu jezičnu osnovu: dijalekt iz istočne Hercegovine za koji je upitno čiji je jer su se i Srbi i Hrvati odrekli jezika koji su prije govorili za račun te osnove koja je trebala olakšati unitarizaciju. Međutim, kako je jednom, meni se čini prof. Opačić, rekla: taj je dijalekt odabran kao osnova na kojoj će se graditi jezik, a ne kao standard u potpunosti. No ta su četiri jezika koja su završila nakon nekog vremena pod istom kapom nastavila život svaki za sebe i pomalo zadobivati svaki svoje posebnosti i razlikovati se međusobno, pa čak i nakon 1918. kad je jezična unitarizacija bila maksimalna. Dakle, ne vidim zašto bi nam ti jezici samo zbog toga što smo krenuli s istoga mjesta (ista osnova) bili toliko bliži od naših govora iz hrvatske kad u biti ne uvozimo riječi koje izvorno spadaju u tu osnovu nego u turski, bugarski, novogrčki, ruski i slične jezike koji nam i nisu tako bliski. Mislim da nam je ipak bliži dalmatinski, istarski, zagorski jer spada u korpus hrvatskog jezika samo što su te riječi sustavno zabranjivane, jer kad u rječniku napišeš (reg) ili (razg) ti si je faktički zabranio - proglasio nepoželjnom u standardnom jeziku. I ne samo to, čak se i izvorno hrvatske riječi (da se razumijemo, nisam pristaša novogovora i govorim o riječima koje su cijelo vrijeme bile u rječnicima i tijekom komunizma)odbacuju i uzimaju se turcizmi iz istočnih jezika ili druge strane riječi iz njih gledajući na hrvatske riječi kao na provincijalizme iako su ravnopravne u rječniku. Sve više se provodi autocenzura pa se forsira šamar umjesto pljuske ili fliske, toalet ili WC umjesto zahoda, ma(h)rama i ma(h)ramica umjesto rupca i rupčića, mašna umjesto kravate, obijati umjesto provaljivati, nestaju zrcalo, postelja, i slične riječi... Sve me podsjeća na doba Jugoslavije kad su mi rekli: ne možeš pisati dokumentaciju tako, moraš je pisati na ekavici, ali se pri tome mislilo na srpski jezik ne samo na ekavicu (posljednje radno mjesto prije rata bilo mi je u vojnoj firmi, a u vojsci je službeni jezik bio isključivo srpski i na to se jako pazilo kad se radilo o službenim dokumentima, ali se to perfidno skrivalo pod nazivom srpskohrvatski na latinici - ekavština). Pa zar i dalje da budemo pod čizmom jezičnog imperijalizma kad više ne moramo voditi računa o tome razumiju li nas istočni susjedi ili ne, ali bismo morali voditi računa razumijemo li se mi međusobno i pustiti riječi iz hrvatskih govora i dijalekata da žive a ne ih potiskivati iz standardnog jezika.
Zašto ne reći droban (postoji u rječniku kako dio standardnog jezika) jednako slobodno kao što kažemo sitan ili reći škornje jednako slobodno kao što kažemo čizme (i to je dopuštena riječ u standardnom jeziku). Mislim da iz mojih tekstova vidiš kakav ja jezik upotrebljavam službeno. To je, uglavnom vrlo čist hrvatski jezik, ali ne puristički i mislim da u njemu ništa ne bode oči i nema nekakvih novogovornih izmišljotina. Da, kažem i zrakoplov jer je ta riječ postojala i prije u rječnicima kao i nazočan i mnoge druge riječi za koji mnogi misle da su novogovor, ali imam rječnike iz šezdesetih i sedamdesetih godina u kojima su te riječi postojale, ali autocenzura je činila svoje: ako si upotrijebio tu riječ odmah su te poprijeko gledali ili se sprdali i počeli spominjati okolopojasne pantalodržce, munjaru, munjovoz, NDH, Pavelića, ustaše i slično. Zato su mnogi ljudi izbjegavali upotrebljavati takve riječi. Naravno, ima srpskih riječi koje su se udomaćile u hrvatskom jeziku i postale njegov dio jer nije bilo odgovarajućih naših i slično. Naravno da takve, kao i riječi iz drugih stranih jezika koje su tako ušle u naš jezik ne treba silom izbacivati i izmišljati neke novogovorne pojmove, ali mora se pustiti da žive naše izvorne riječi a ne ih gušiti. A, ponovno kažem, ne znam zašto bi turska, novogrčka, rumunjska, ruska, bugarska, albanska ili neka druga riječ koja je dio srpskog jezika a ne spada u onu osnovu na kojoj smo mi trebali graditi svoj jezik nakon nasilnog prelaska na tu štokavštinu, bila bliža hrvatskom jeziku i čovjeku od bilo koje druge strane riječi. Pa zar nam je turski jezik bliži od naših govora i dijalekata? Nije nam bliži ni od germanskih i romanskih jezika s kojima smo stalno bili u dodiru pa su se prožimali s našim jezikom. Mi se možemo slagati ili neslagati oko nekih riječi neke stvari ćemo možda prihvatiti jedan od drugoga, a druge apsolutno ne, no svaka diskusija o toj temi je korisna. A što se tiče moje argumentacije da se u hrvatskim knjigama upotrebljavala povratna veza a ne povratna sprega, to je otprilike kao kad se ti pozoveš na neku staru knjigu i u njoj nađeš neku riječ, npr. platež. Dakle to je argumentacija da se ta riječ upotrebljavala prije. Često puta se ljudi pozovu na naše pisce, npr. na Gustava Krkleca, A.G. Matoša, Dobrišu Cesarića i ističu da su on hrvatski pisci pa kad upotrebljavaju neku riječ da je valjda hrvatska. A oni su spadali u skupinu (s još nekima) koja je odbacila hrvatski jezik u jednom razdoblju svog rada i prihvatila najčišći srpski jezik, onaj ekavski, ali su se poslije vratili hrvatskom, ali su im primjese srpskoga trajno ostale. Ljudi često brkaju književni jezik i standardni jezik. Istina, dugo vremena je standardni jezik nazivan književnim, pa su se događale tragikomične situacije da se, na primjer, radnja romana "U registraturi" događa u Zagorju i Zagrebu a likovi govore kao da su iz nekih dalekih krajeva a ne iz kajkavskog okružja. Spominju se neki gavani i kojekakve čudne riječi. Ili serija "Kuda idu divlje svinje" u kojoj likovi govore nekim jezikom koji je najbliže imenu srpskohrvatski a radnja se događa u Zagrebu. Spominje se čak i neki Sajkov salaš - ma koji to seljak u jako širokoj okolici Zagreba svoj grunt naziva salašem? Čudno, nasilno i neprirodno... Srećom, konačno su odvojili književni jezik od standardnog pa pisci pišu onako kako se govori ma kako to nepravilno, ali životno, bilo. Malo sam u vremenskoj stisci (gotovo uvijek jesam) zato ne stignem niti tražiti neke stvari po internetu i komuniciram s tobom vrlo rastrgano ali zanimljivo je razmjenjivati mišljenja s kulturnim sugovornikom pa makar imali sasvim suprotna mišljenja o mnogim stvarima pa sam malo zapilio ovdje, a upravo imam posla. Prevodim neki tehnički priručnik. Zbog tog povremenog posla povremeno navratim na Wikipediju ali, nažalost, nemam vremena učiti kako se tu radi. Nešto sam počeo, ali uvijek me neki vrag prekine. Osim tog posla imam i priprema za djelatnosti na gruntu pa gotovo nikad ne mogu uhvatiti malo više vremena, a skidam i kile pa vježbam po nekoliko sati na dan... Uglavnom, imam ludnicu pa se može dogoditi da previdim neku poruku ili da ne gledam inbox po par dana pa te molim da to krivo ne shvatiš i da se ne ljutiš ako se dogodi da se ne javljam dulje. Osobito se to događa kad sam dulje na gruntu jer tamo nemam internetsku vezu, a i signala za mobitel nema... Nadam se da ću se jednoga dana pridružiti društvu ovdje, ali nekako mi se to sad čini dalekim...
Pozdrav s Laga di Bundek :)
Peregrin Falcon (razgovor) 22:54, 16. svibnja 2014. (CEST)

Pozdrav prijatelu! Sjajno pišeš. Zaludu im zakrabuljivanje, sve si ih pročitao! :) Kubura (razgovor) 01:56, 22. svibnja 2014. (CEST)

Hvala, lipi moj Kubura :). Reci, prijatelju, ima li koji način izravne komunikacije za nas dvojicu da razmijenimo riječ-dvije:) — Prethodni nepotpisani komentar napisao je Peregrin Falcon (razgovordoprinosi) 05:48, 22. svibnja 2014.

Ima. Kubura (razgovor) 03:11, 3. lipnja 2014. (CEST)

Munjopošta :) (to je ono "pošalji mu e-poruku"). Kubura (razgovor) 04:07, 9. lipnja 2014. (CEST)

Re: Poruka[uredi]

[4] Pogledaj u povijest svojeg SZR-a i vidjet ćeš da sam dodao potpis koji si pri kraju svoje poruke previdio napisati. (Nije riječ ni o kojem kvaru u sustavu.) O potpisivanju ti je već pisao jedan suradnik lanjskog studenoga. Pročitaj pažljivo njegovu poruku! Face-wink.svg Conquistador (razgovor) 18:54, 22. svibnja 2014. (CEST)

Muchas gracias El Conquistador muy obligado :)

Peregrin Falcon (razgovor) 19:00, 22. svibnja 2014. (CEST)

Prikaži kako će izgledati[uredi]

Prikazi kako ce izgledati2.gif

Information.svgPozdrav, cijenimo vaše doprinose na Wikipediji i stoga vas molimo da prije nego što snimite svoje promjene na stranici uporabite tipku Prikaži kako će izgledati koja se nalazi pored tipke Sačuvaj stranicu. Ovako ćete odmah vidjeti što ste napravili i moći ispraviti eventualne pogrješke. Prečestim snimanjem raznih sitnica zatrpava se stranica nedavnih promjena. Tipka je prikazana na slici desno. Ako namjeravate raditi veće izmjene ili pisati duži tekst, bolje je da prvo kopirate stari tekst stranice na svoje računalo (u Notepad ili neki drugi program), tamo ga uredite, a zatim konačnu inačicu iskopirate u prozor za izmjenu teksta stranice. Hvala na razumijevanju.--MaGaCroatian squares Ljubicic.pngporuči mi 07:12, 26. lipnja 2014. (CEST)


MaGaCroatian squares Ljubicic.png ispričavam se zbog nespretnosti:). Kako sam čitao članke i nailazio usput na pogreške, tako sam ih "u hodu" ispravljao... Hvala na pouci:).
Peregrin Falcon (razgovor) 07:20, 26. lipnja 2014. (CEST)
Nema frke, samo malo pažljivije čitati i neće biti suvišnih uređivanja.Face-wink.svg--MaGaCroatian squares Ljubicic.pngporuči mi 11:23, 26. lipnja 2014. (CEST)

Ukoliko[uredi]

[5] I u drugim vašim današnjim izmjenama - mislim da ovo nepotrebno radite: "ukoliko" u pogodbenim rečenicama ima značenje "ako". Ako baš želite nešto popravljati, popravite neprimjerene oblike "od strane" (iz navedene poveznice "opis će biti skraćen od strane administratora"), nema ih puno, samo 20-ak tisuća Face-sad.svg -- Bonč (razgovor) • Tagline: Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. •  15:49, 8. srpnja 2014. (CEST)


Bonč Pozdrav, dragi prijatelju! Nisu bezvezne moje promjene, naime meni su tako tvrdili lektori, a evo i na stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje stoji sljedeće:

"Ukoliko > ako Ispis savjeta Podijelite s prijateljima na Facebooku.

Veznik ukoliko ne treba upotrebljavati u hrvatskome standardnom jeziku. Umjesto njega treba upotrebljavati veznik ako. Pogrešno je: *Ukoliko ne želiš jesti, ne moraš, *Zakasnit ćeš ukoliko ne budeš brži, a pravilno: Ako ne želiš jesti, ne moraš, Zakasnit ćeš ako ne budeš brži."

Evo i poveznice: http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=236

S obzirom na to da su oni trenutačno najveći autoritet za hrvatski jezik, mislim da bismo se morali držati njihovih savjeta, a može se pitati i jezične stručnjake koji surađuju na Wikipediji pa to dodatno raščistiti.

A evo malo i s Wikipedije:

"Veznički parovi[uredi VE | uredi] Veznici koji dolaze u paru nazivaju se veznički parovi. Primjeri su:

ukoliko - utoliko Ukoliko mnogo radiš, utoliko ćeš i mnogo naučiti. Pogrešno je veznik ukoliko koristiti umjesto ako (Ukoliko ne dođeš, nema kolača!)"

Poveznica je: https://hr.wikipedia.org/wiki/Veznici

Dakle mislim da tu ipak ukoliko u standardnom jeziku, ne može doći jer se lektori za koje ja znam slažu u tome. Dakle, sigurno je bolje da smo bliže nekakvom jezičnom standardu nego metajeziku:). A doći će na red i druge stvari, naravno:). Sve u svoje vrijeme.

Peregrin Falcon (razgovor) 16:04, 8. srpnja 2014. (CEST)

Razlozi ti nisu loši, ali bi bilo puno bolje da pri uređivanju članaka koje uređuješ baciš oko i na još ponešto, kao što ti je Bonč već napomenuo. Ne ode li ispred ali zarez. Nebi bilo zgorega da baciš oko i na upute o navođenju izvora. Uz pozdrave zahvaljujem na razumijevanju. Ivica Vlahović (razgovor) 17:28, 8. srpnja 2014. (CEST)
razgovor Ma gledam ja i te druge stvari, prijatelju, za sada usput, a kad rješim ovo, onda se opet hvatam neke glavne stvari i opet drugih stvari usput. Naime kako vidim da se neke stvari sustavno ponavljaju i ispravljao sam ponešto po člancima koje sam čitao (više puta neprijavljen nego što sam to radio prijavljen), odlučio sam se uhvatiti najprije tih najakutnijih stvari, poput, eto, ovog ukoliko, zatim će doći na red gdje, kamo i kuda, pa pričati/pripovijedati, govoriti i razgovarati, zatim značaj koji se krivo upotrebljava umjesto riječi značenje/važnost i slično i tako dalje. A kad se budem baš čitao neki članak onda ću tamo ispravljati sve redom:).

Inače, nema beda, kak se to kod nas veli:). Tu smo da razgovaramo i surađujemo:), a ovo mi je vježba prije početka pravog surađivanja:). Lijep pozdrav i tebi:).

Peregrin Falcon (razgovor) 17:36, 8. srpnja 2014. (CEST)

Kao što ti već napisah, lijepo te molim da ne radiš gomile izmjena ukoliko->ako bez da radiš neki smisleniji doprinos. Za takve detalje postoje i drugačiji načini kako ih se može riješiti. Pokušaj članak koji otvoriš radi uređivanja doraditi na ozbiljan način. :-) Ivica Vlahović (razgovor) 19:00, 8. srpnja 2014. (CEST)


Sve je to u redu, Ivica Vlahović, ali 1. Zanima me zašto mi vas dvojica predlažete ispravljanje onoga neispravnog pasiva u pravilan oblik na isti ovakav način i to vam ne bi smetalo, a smeta vam kad ispravljam očitu pogrešku koju sam dokazao poveznicama, a i pozivanjem na Rječnik hrvatskoga jezika gdje se umjesto ovog, krivog značenja, navodi "-> ako", što znači da se za to treba upotrijebiti riječ ako. Ako postoji bolji način da se svi ti ukoliko jednim potezom uklone i zamijene rječju ako, vrlo rado ću to tako učiniti. Isto tako, ako se bilo kakvim pravilima uređivanja Wikipedije zabranjuje ovo što upravo radim, molim da mi se to kaže i ja ću, ako je to tako, rado prestati, no to je najbrži način da riješim jedan problem zauvijek i da autori nauče da taj način upotrebe ove riječi nije ispravan nego spada u birokratsku nepismenost. Time se trajno rješava jedan problem jer kad ljudi nešto novo nauče više ne ponavljaju te pogreške, a ako im se pogreška ispravi samo u jednom ili dva članka onda će im se to krivo značenje stalno ponavljati i u njihovim člancima i u člancima drugih i postat će im normalno da tu riječ upotrebljavaju na taj način, a to nije dobro. Naravno, kad se uhvatim čitanja nekoga članka (a to često radim) tada ću svaki taj članak, kako ti to kažeš, "doraditi na ozbiljan način" kao što sam i do sada radio, doduše, nisam baš spretan (još uvijek) na Wikipediji, pa uglavnom te stvari radim anonimno, jer kad nešto tu tražim i čitam najčešće se ne prijavim, zaboravim na to, pa onda napravim ispravke i prekasno se sjetim da nisam bio prijavljen:). No, pomalo učim i toga će biti sve manje. I ne vidim zašto bi ovaj način rada bio neozbiljan kad je vrlo svrsishodan, rješava određeni problem i to ozbiljan jezični problem vrlo sustavno.:-)

Peregrin Falcon (razgovor) 19:27, 8. srpnja 2014. (CEST)

Posljednja izmjena koja mi je ostala u pregledavanju promjena (navedena poveznica) sadržavala je izraz "od strane", koji je poslužio kao ilustracija da postoje i ozbiljnije greške od "ukoliko", kao prijedlog da se uhvatite ozbilnijeg posla, kad već imate volju. Primjeri nepravilne uporabe, koje ste gore naveli, po meni su manje zlo od onečišćenje riječima i konstrukcijama preuzetim većinom iz engleskog jezika, što je u stvari suština ilustracije.

Time se trajno rješava jedan problem...

Wikipedija ne školuje suradnike, oni dolaze s takvim predznanjem (ili neznanjem), tako da je vaša rečenica, čiji sam početak naveo, "utopija". Nažalost.  • Bonč (razgovor) • Iskustvo ovisi o količini uništene opreme. •  22:59, 8. srpnja 2014. (CEST)

Pogrješna uporaba pasiva jedan je od oblika agresivnog upliva engleskog jezika na hrvatski. Pasive vole i još neki drugi jezici, samo ne utječu toliko na hrvatski jezik koliko to čini engleski.
Slučaje s nepravilnom uporabom riječi "ukoliko" kolega je objasnio u tekstu poviše. Tih je pogrješaka bilo na hrvatskom projektu i netko je to jednom pošao i ispraviti. Kubura (razgovor) 07:19, 9. srpnja 2014. (CEST)

Bonč Razlika između ovih pogrešaka koji si ti naveo i pogrešne uporabe riječi ukoliko je u tome što većina ljudi poznaje te pogreške, a pogreške tipa ukoliko im nisu poznate. Važnost im je jednaka, ali ove poznate će svakako ispravljati svi, dok ove manje poznate ispravljaju rijetki. Zato sam se ja uhvatio jednako važnih ali manje poznatih pogrešaka koje su jako učestale. Wikipedija školuje svoje čitatelje/korisnike i za to služi, a kako očekivati da ćemo mi njih poučavati ako sami ne pokušamo naučiti ono što ne znamo? Upravo zato je potrebno upoznati i suradnike Wikipedije s njihovim pogreškama jer jezične pogreške su iste kao i pogreške u činjenicama pa bismo onda trebali ostaviti i činjenične pogreške i ne poučavati o njima autore tekstova ako tako gledamo. To ne bi bilo dobro. Sve su pogreške važne i sva onečišćenja jezika su jednako važna iz koga god jezika dolazila i čiji god utjecaj predstavljala. Srž/bit problema je u tome da je svaka pogreška jednako važna a najvažnije su one masovnije a manje poznate jer ljudi čitajući tekstove s njima usvajaju te riječi i formulacije kao prirodne. One "uđu u uho" i tamo ostanu ako se ostavljaju neriješene. Eto, netko se drugi može uhvatiti tog pogrešnog pasiva i pretavarati ga u aktiv a ne u pravilan pasiv jer bi to bilo u duhu hrvatskoga jezika a očito ima više ljudi koji tu pogrešku primjećuju ali je ne ispravljaju. Svatko bi morao raditi po nekom svom vlastitiom planu i izboru uživajući u tome što radi i, rekli bi na swahiliju: haba na haba hujaza kibaba, to jest, malo pomalo napuni se kanta, ili zrno po zrno pogača i sve zajedno ispadne napravljen veliki posao. Važno je da se isprave pogreške i da ih više nema, a sve su jednake: i ona s č i ć i ona s ije i je i ona s nepotrebnim tuđicama i ona s uporabom riječi u krivim značenjima. Nema nevažnih pogrešaka. Sve su važne a mogu se samo podijeliti na one kojih ljudi nisu svjesni pa su hitnije i one kojih su ljudi svjesni pa će se naći više ljudi koji će ih ispravljati. Čovjek se upita: a kako je došlo do gomilanja tih pogrešaka? Pa i tih pasiva. Tako što ih gotovo nitko nije ispravljao. Eto, kako sam si ja napravio raspored i uhvatio se ozbiljnog posla, mogu se uhvatiti i drugi i ispravljati druge pogreške koje se njima čine hitnije i sve je u redu. Svi rade, pogreške se ispravljaju, svi zadovoljni i ne može se onda dogoditi da se nađe preko 10000 primjera jedne te iste pogreške. A svatko radi ovisno o svom znanju, sposobnostima, raspoloživom vremenu i u skladu s vlastitim prioritetima jer je svakome tako lakše i ljepše raditi pa je zadovoljniji i plodniji suradnik. Nezadovoljan suradnik slabo surađuje, ne da mu se gnjaviti kad ne uživa u poslu. A uživanje u poslu je bitna stvar u životu. Posao ne smije biti tlaka.

Peregrin Falcon (razgovor) 08:18, 9. srpnja 2014. (CEST)

Kako ovo shvatirti[uredi]

Šta će ovo na svakoj stranici ...“Umjesto ukoliko mora doći ako”. Šta si to odlučio napisat na svakom članku wikipedije, ili je to nekakva provokacija. napisao si jednom i dobro je --Zeljko (razgovor) 22:08, 8. srpnja 2014. (CEST)

Zeljko Ma ne, kakva provokacija:). Mislio sam da to moram kod svake promjene pisati, dakle kod svakog članka da vidi autor članka zašto to mijenjam:). Znači dosta je napisati jednom?. Super:). Hvala ti, dojadi mi to dodatno pojašnjavanje. Nego, da te usput pitam, kršim li kakva pravila ovakvim ispravljanjem jer mi to nije bila namjera. Namjera mi je bila da ispravim krivo upotrijebljenu riječ svugdje gdje se pojavi jer se takva kriva upotreba počela ustaljivati, pa da svi vide na temelju čega ja to ispravljam i da to nije neki moj hir ili manipulacija. Ipak još premalo znam o Wikipediji, a i rijetko imam ovoliko vremena da ozbiljnije radim pa onda kad nađem vremena izgubim osjećaj za mjeru.

Peregrin Falcon (razgovor) 22:34, 8. srpnja 2014. (CEST)

Ispravke su stvar na kojima se treba zahvaliti. Znači trebao bi zahvaliti onaj kome ispraviš pogrešku, ja sa svoje strane da. Dobro dao si im dosta primjera. Ružno je to ovako vidjeti, a sve stvoji na povijesti tvojih izmjena. --Zeljko (razgovor) 23:06, 8. srpnja 2014. (CEST)


Zeljko Da, ti si mi zahvalio za onih par ispravaka koje sam napravio na jednom tvojem članku jednom davno:). I ja bih se zahvalio onome tko ispravi moje pogreške ako mi da valjane argumente za njih, naravno jer svjestan sam svojih rupa u znanju koje, kao i svi, imam. A s zahvaljujem se i ja tebi na savjetima i, u neku ruku, ispravcima moje pogreške (nepotrebno ponavljanje razloga ispravljanja neke riječi) jer sam iz toga, naravno, naučio nešto novo:). Važno mi je i da ne kršim nikakva pravila, naravno.

Peregrin Falcon (razgovor) 23:48, 8. srpnja 2014. (CEST)

Ma to Peregrin Falcon stavlja u sažetku, za one koji poslije budu gledali. Kubura (razgovor) 07:15, 9. srpnja 2014. (CEST)

Kubura E upravo mi je to bio cilj, jer kako će oni koji to poslije čitaju znati zašto sam to promijenio s obzirom na raštrkanost članaka. No ako je to nepotrebno i ako to bez toga mogu vidjeti onda se ne moram gnjaviti s tim pojašnjenjima, naravno.

Peregrin Falcon (razgovor) 07:55, 9. srpnja 2014. (CEST)

Peregrine, ne samo da smiješ nego i moraš sve te promjene istog tipa jednako opisati u sažetku. Nedavne promjene će se vrlo brzo zatrpati drugim izmjenama i praktički je nebitno kako tvoje promjene tamo izgledaju. Nisu NP sveta krava. Ono što ostaje je povijest izmjena svakog pojedinačnog članka, a tu je svaki članak za sebe! --Argo Navis (razgovor) 08:15, 9. srpnja 2014. (CEST)

Argo Navis Tako sam i ja na to gledao... Ne radi se ni o kakvoj provokaciji nego jednostavno želim da svi koji vide promjenu u pojedinom članku vide i na temelju čega je napravljena.

Peregrin Falcon (razgovor) 08:21, 9. srpnja 2014. (CEST)

Nagrada[uredi]

Peregrine Falcone, Pierogi-bluberies.jpg zahvaljujem na nagradi! Ispravih pogrješku. Lijep pozdrav :-) --Roberta F. 17:46, 23. srpnja 2014. (CEST)

Fala i od mene, samo bez kolača.Face-grin.svg--MaGaCroatian squares Ljubicic.pngporuči mi 18:51, 23. srpnja 2014. (CEST)


Draga Robertaispričavam se zbog nespretnosti, ipak sam ja stari, olinjali Capricornus vulgaris. A zaslužila si i više od ovog simboličnog čina isto kao i naš kolega MaGa. Čast mi je "poznavati" vas:). Još sam nekima zahvalio na pomoći na isti način, ali u nekim slučajevima su stvari krenule lošim putem pa nisam uspio. Ne znam zašto, ali mlad sam, naučit ću u ove dvije-tri godine što su mi preostale, haha:). Lijep pozdrav. Peregrin Falcon (razgovor) 19:03, 23. srpnja 2014. (CEST) Ne bih ja bio ja da nisam opet zabrljao i krivo napisao (kopirao) ime kolege MaGaCroatian squares Ljubicic.png pa je ispalo nekompletno i sad to ispralvljam:). Peregrin Falcon (razgovor) 19:05, 23. srpnja 2014. (CEST)

Hvala![uredi]

Zdravo, Sivi Sokole! Face-smile.svg

Hvala velika na nagradi koju si mi dodijelio. Još više ti hvala jer si se odlučio baš za ovu nagradu i baš za onu posvetu. No nagradu neću shvatiti kao završni čin, nego kao poticaj da nastavim pomagati drugim suradnicima bez obzira na to bili oni novaci ili ne. Face-wink.svg Stoga ako imaš kakvih pitanja, znaš gdje me možeš naći i pitati za pomoć. Face-smile.svg Baš kao i svi oni kojima sam na njihovu SZR-u ostavio koju poruku, pa bila ona ondje i prva, tj. dobrodošlica! Face-wink.svg Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 17:23, 24. srpnja 2014. (CEST)

Pozdrav i tebi, Conquistador Nema na čemu. Puno mi znači svaka pomoć u mojim počecima. Bez obzira na različitosti u mišljenjima i svjetonazorima. Osim toga, čitao sam dosta stvari koje si napisao i divim se tvom velikom doprinosu. Volio bih da i sam mogu toliko raditi.
Peregrin Falcon (razgovor) 17:29, 24. srpnja 2014. (CEST)
Nije mi jasno ovo o različitosti u mišljenjima i svjetonazorima jer nismo razmijenili mnogo poruka (ako smo uopće i razmijenili koju glede ovih stvari?) niti se poznajemo uživo da bih mogao tako nešto napisati za tebe u odnosu na sebe. Tko zna, možda dijelimo neka mišljenja ili svjetonazor? Face-wink.svg Bilo kako bilo, ionako su to nebitne stvari za wikisuradnju, zar ne? Hvala ti na komplimentu o mojem wikidoprinosu. Face-smile.svg Ipak, ne slažem se s takvom ocjenom jer smatram da bi moj doprinos mogao (i trebao) biti veći. No to ovisi o mnogo stvari. Možda je najvažnija ona da mi virtualni život ionako ovisi o (i podređen je) događajima u realnom životu. Ne bi bilo dobro da je obratno. Face-smile.svg Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 17:45, 24. srpnja 2014. (CEST)
Conquistador Pa dio se vidi iz pokojeg komentara, osobito onih koji se tiču jezika na više mjesta:). A čitam ja razgovore često i na drugim mjestima. I upravo zato sam istaknuo to što sam istaknuo. Želim reći da se te dvije stvari moraju razdvojiti i ne smiju ovisiti jedna od drugoj... Uljudnost, pristojnost, spremnost na pomaganje jedni drugima to mora postojati među ljudima bez obzira na sve druge stvari i razlike. Zato i otuda ta i takva izjava.
Peregrin Falcon (razgovor) 17:55, 24. srpnja 2014. (CEST)
Mislio sam da ćeš mi razjasniti na što si točno mislio (možda diff-om, tj. pret-om, npr. ovako) jer mi je i dalje tvoje pisanje jednako (ne)jasno kao i prije tvojeg posljednjeg odgovora. Face-sad.svg No neću inzistirati ako ne želiš jer sam ionako napisao da su to (različitosti u mišljenjima i svjetonazor, nap. Conqu.) nebitne stvari za wikisuradnju. Face-wink.svg Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 18:32, 24. srpnja 2014. (CEST)

Gledaj šta ispravljaš, plave poveznice pretvaraš u crvene . --Zeljko (razgovor) 03:17, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Zeljko Hvala na upozorenju. Mislim da se tu radi o primjeru u kojem je upotrijebljena nepotrebna tuđica kod penetrantskog ispitivanja koje je izvorno bilo nazvano penetrantskom kontrolom... Ne znam gdje bi to drugdje moglo biti... Ako je to to, onda ne znam kako da ispravim naslove članaka koji su, vjerojatno s tom nepotrebnom tuđicom navedeni na mjestu na koje vodi ta poveznica... Može li savjet oko toga? Peregrin Falcon (razgovor) 03:27, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Ma ja sam prebacio sa Debre Milke Apelacijski/apelacioni sud. samo naprid, ali i pripazi d a ne pocrvene plave poveznice. --Zeljko (razgovor) 04:27, 22. kolovoza 2014. (CEST)

OK, Zeljko zaboravio sam da sam, osim penetrantskog ispitivanja imao još tuđica: srpsko-bosansku riječ sahrana (a imamo četiri hrvatske riječi za to: pokop, pogreb, sprovod i ukop, ovisno o kontekstu)i taj Apelacioni sud koji bi zapravo morao biti Prizivni sud, ali ako baš već netko mora napisati tuđicu onda (iako bolje ne) mora biti apelacijski. To su mjesta na kojima se moglo nešto zacrvenjeti. Morat ću razmisliti u čemu griješim kad se to dogodi... Iako mislim da pomalo naslućujem što bih mogao napraviti u takvim slučajevima. Hvala ti na pomoći:).

Peregrin Falcon (razgovor) 08:42, 22. kolovoza 2014. (CEST)

Zahvala[uredi]

Peregrine Falcone, hvala ti što si glasovao za mene. Lijepi pozdrav Ivica Vlahović (razgovor) 21:25, 27. kolovoza 2014. (CEST)

Ivica Vlahović Nema na čemu, bila mi je čast i zadovoljstvo:). Peregrin Falcon (razgovor) 22:04, 27. kolovoza 2014. (CEST)

Zahvala[uredi]

Dragi Peregrine Falcone, zahvaljujem od srca za podršku i iskazano povjerenje glasom "za"! Trudit ću se opravdati ga mojim budućim djelovanjem i doprinosima. Srdačan pozdrav,--Maestro Ivanković 22:41, 27. kolovoza 2014. (CEST)


Dragi Maestro Ivanković Bilo mi je drago da sam mogao dati svoj glas dobrim i kvalitetnim ljudima kao što ste vas dvojica:)

Peregrin Falcon (razgovor) 22:58, 27. kolovoza 2014. (CEST)

Kako odgovarati suradnicima[uredi]

Information.svg Kolega Peregrin Falcon, odgovarajte suradnicima na njihovoj stranici za razgovor. Ako vam je teško pratiti komunikaciju, pogledajte Wikipedija:Stranice za razgovor#Kako održavati dvosmjerni razgovor čitljivim. Lp,  • Bonč (razgovor) • Don't panic! •  02:52, 28. kolovoza 2014. (CEST)

Ispitivanje i kontrola[uredi]

Zdravo, Peregrin Falcone!

Upravo sam pročitao ovo pa me zanima jesi li pri ovoj izmjeni uočio da postoji kontrola bez razaranja koja navodi penetrantsku kontrolu (PK). Autor je obaju članaka Mmarre i bilo bi dobro kontaktirati suradnika autora u vezi s tim te uskladiti terminologiju ako je to kako moguće. Zbog parcijalna pristupa izmjenama wikisadržaja dogodi se da drugi suradnici onda čine ovakve izmjene i još više narušavaju postojeće stanje wikipedijskog sadržaja.

P. S. Usput, molim te da pripaziš na ovakve tipske izmjene jer ima suradnika kojima takva uređenja nisu mila. Ne bih volio da dobiješ blok zbog toga (bez brige jer od mene sigurno nećeš) pa ti skrećem pozornost na to. Srdačan pozdrav! Conquistador (razgovor) 18:27, 28. kolovoza 2014. (CEST)

[6] Peregrin Falcone, kontrola je također hrvatski, a ne strani naziv (sjeti se samo kontrole letenja, kontrole kvalitete itd.)! Ne slažem se s tobom da ne bi trebalo pretjerivati sa standardnim hrvatskim jezikom. Dapače, hrvatska wikipedija mora biti pisana, baš kao što to kaže odnosni pridjev, isključivo standardnim hrvatskim jezikom! Za blokove se ne boj jer i da imam alate sigurno te ne bih blokirao zbog tvojih izmjena. Još manje bih te blokirao jer sam npr. izgubio strpljenje (primjer). Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 03:48, 1. rujna 2014. (CEST)

[7] Duljina i dužina kao relativna novost koja još nije šire prihvaćena? I k tomu... u mojoj struci u Struni isključivo riječ duljina a nigdje dužina i tamo je dužina nepoželjna riječ? A tvoja bi struka točno bila koja?

Što se kontrole i terminologije tiče, molim te da svoje izmjene u sadržaju potkrijepiš s više različitih izvora, naročito u slučaju ako se izmjenama odstupa od potvrđenih termina (usp. ovo). Kad pišemo o metodama kontrole bez razaranja, onda nek ti za početak Google bude prijatelj (v. ovo)! Prouči i postojeći wikisadržaj, npr. ovu sliku (v. ime autora!). Ne bi bilo naodmet kontaktirati kolege suurednike koji su tehničke struke. Nije da ih ova wikipedija nema! U svakom slučaju nadam se da ću uskoro moći pročitati i koji tvoj stručni članak. ;) Conquistador (razgovor) 12:37, 6. rujna 2014. (CEST)

Zahvala[uredi]

Hvala, hvala. :) Kubura (razgovor) 10:13, 1. rujna 2014. (CEST)

Nema na čemu:)

10:27, 1. rujna 2014. (CEST)

Galaksija[uredi]

Prvo pročitati Galaksija i galaktika i pridjevi od njih, članak Stjepana Babića u Jeziku, god. 51. (2004.), br. 5., str. 192. i 193., -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 3.24, 4. jesenščaka (rujna) 2014. (SEV)

(1) nisam za vlast lektora nad enciklopedijskom leksikografijom
(2) Kad u Rječniku hrvatskoga jezika (izdavača Školske knjige i Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže) napišu Saun Tome i Prinsipe, iako na drugim mjestima u istom djelu ima i San Tome i Prinsipe, tad je opravdano posumnjati i u taj rječnik. Zato ne prihvaćam kad se temeljem jednoga rječnika nešto mijenja. Istina, Struna je zanimljiv projekt, vodi ga Maja Bratanić. U Struni su napisali kako je riječ o projektu Izgradnja, odabir i usuglašavanje hrvatskoga nazivlja u fizici, ali nisu naveli nikakve razloge zašto bismo im vjerovali na riječ. U članku Stjepana Babića piše zašto bismo mu trebali vjerovati, jer je on proučio stvar i napisao temeljem izvora koje je u članku naveo. Naveo je i razloge, tvorbene mogućnosti i sl.
Kad se rabe podatci iz Strune, treba utvrditi i u izvorima, jesu li u većini izvora iz nekog područja rabili baš taj naziv koji je odabran u Struni. Struna ponekad nema napisano zašto je preporučen neki naziv.
Neki izvori:
Tomislav Ladan: Susreće se naravno i oblik galaksija, ali njega naši strukovnjaci u priručnicima opće naravi (kao što su enciklopedije ili atlasi) obično upućuju na riječ galaktika. (str. 30. u: Riječi: značenje, uporaba, podrijetlo, 2000.)
Kad se slože Babić, Anić, Ladan i urednici i lektori Hrvatske enciklopedije, tada ni Struna (i Šonjin Rječnik; galaktika → galaksija) koja na ublažen način podupire Brodnjaka ne može biti dovoljan razlog za promjenu. U toj situaciji Struna i Šonje nisu baš neki odlučujući čimbenici. Struna ponekad detaljnije opiše zašto bi nešto trebalo biti bolje, kao u slučaju [8] za razliku od ovoga
Galaktike ima HOL, 2005. Proleksis galaktike (galaksije)
Kad čovjek zna da je u pravu, tad mu nema pomoći. Meni je dovoljan razlog za premještanje Kontinentalne državeNeobalne države formalno bio jedan izvor (Struna), ali sam se pritom konzultirao s hrvatskom literaturom iz međunarodnoga prava, te pronašao i dio ostalih naziva koje sam nazive onda i uključio u članak. Za premještanje na bolji naslov Janez Vajkard Valvasor i darmštatij pogledao sam kako Babić, Finka, Sanda Ham, Moguš imaju u svojim pravopisima oduvijek ajnštajnij. Slovenac Janez Vajkard Valvasor ima svoje ime na slovenskom jeziku, te je kao takav poznat i na ETF-u u Zagrebu. :)
Eto to su ti neka moja promišljanja, kako dalje ići. Struna je korisna, jednu hasnu nosi, od nje se kao i od pravopisa uvijek počinje, pa se dalje gledaju izvori, ali ne samo izvori kao takvi (kao nabrajanje), već koliko taj izvor obrazlaže svoj odabir, daje li primjere uporabe kod hrvatskih pisaca i sl. Koliko je koji izvor duboko ušao u gradivo, te ima li taj izvor neko pokriće u Jeziku. :) Lijep pozdrav, -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22.49, 4. jesenščaka (rujna) 2014. (SEV)

Re: Dvojba[uredi]

[9] Za svako uređenje wikipedijskog sadržaja vrijedi smjernica o odvažnosti. Stoga bi svakako bilo dobro proučiti povijest članka, naročito ako je bilo izmjenâ koje se tiču upravo dvojbenog dijela ([10], [11]). Budući da se nisam bavio konkretnim slučajem, uputit ću te na suradnicu Robertu F. koja je odlučila poništiti jednu takvu izmjenu sadržaja kojom su uklonjeni dijelovi koji govore o Kosovu. Vjerujem da će ti ona moći pomoći u uklanjanju dvojbe koje imaš o vlastitu uređenju. Ostavit ću joj poruku na njezinoj stranici za razgovor da budem siguran da će ovo pročitati i pokušati razriješiti tvoju dvojbu. Srdačan pozdrav!

P. S. Sve su tvoje izmjene do sada (točnije do jučer) pratili patroleri. Budući da im je u opisu posla praćenje izmjena, mogao bi i njih pitati što misle o tvojoj dvojbi. Eto, kolega SpeedyGonsales nedavno te predložio i promaknuo u automatski patroliranog suradnika pa možeš njega pitati zašto se odlučio na taj potez u svjetlu ove tvoje dvojbe. ;) Conquistador (razgovor) 13:11, 6. rujna 2014. (CEST)

[12] Usprkos svemu nije naodmet pitati kolegicu Robertu F. o izmjenama kojih se i ona dotakla ako već imaš o njima dvojbu. Zar ne? Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 16:54, 6. rujna 2014. (CEST)

Zauzeti naslovi[uredi]

Svi odgovarajući naslovi već su zauzeti :)

Hvaka za nagradu! Manja izmjena naravno ne znači da je nagrada mala :)

Ali ja ne bih bio ja, kad ne bih imao i primjedbicu: u samoj nagradi piše tko ju je dodijelio, tako da nema potrebe za potpisom (a to nije SZR, tako da i ne ide potpis). S tim u vezi i savjet: ako imaš dvojbi, gledaj kako drugi rade, ali po narodnoj "slušaj starije, ali ne idi za njima". Još jednom: hvala!  • Bonč (razgovor) • Ako kaniš pobijediti, ne smiješ izgubiti. •  13:13, 7. rujna 2014. (CEST)

Zahvala za nagradu za pomoćnika[uredi]

Zahvaljujem ti danas za naše sutra.

Dragi Peregrine Falcone,

sretan sam jer ti mogu zahvaliti na nagradi koju si mi dodijelio. Nadam se kako ću ti i ubuduće biti od pomoći. Dok sam tražio sliku kojom bih ti zahvalio, pronašao sam i citat iz romana Zanea Greya za koji sam pomislio kako bi ti se svidio. »Don't shirk work or play or fight.« (iz Wanderer of the Wasteland). Sasvim sam slučajno došao do tog citata preko ove slike. Još jednom te lijepo pozdravljam i želim ti nastavak uspješnoga rada na hrvatskoj wikipediji. Hvala lijepa!! -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 19.45, 7. jesenščaka (rujna) 2014. (SEV)

Kontrola: tuđica ili usvojenica?[uredi]

Poštovani kolega, naletio sam na Vaše pismo gdje kažete da je "kontrola" tuđica. Ne bih bio toliko decidiran. Točno je da su "kontrola" i "nadzor" sinonimi - ali, pazi vraga, ušla je u hrvatski nešto prije "nadzora", koji je skovao Šulek, prema češkome. Riječi stranog porijekla prihvaćene u standardnome hrvatskome i u svakodnevnoj uporabi obično se definiraju kao usvojenice. Naravno, ne morate to prihvatiti. Samo podsjećam. Poštovanje, --Inoslav (razgovor) 22:09, 6. studenog 2014. (CET)


Poštovani kolega Inoslav, slažem se da je riječ o usvojenici, ali svaka je usvojenica istodobno i tuđica, ovisno kako se gleda. Riječ kontrola pokriva širi skup značenja od riječi nadzor. Kontrola može značiti i suzbijanje, na primjer, nametnika u poljodjelstvu ili upravljanje nečim (uređajem na primjer). Slažem se i da je tu riječ, kao i mnoge druge, u hrvatski jezik uveo Šulek i time ga obogatio u mnogim slučajevima tim više što nam je češki jezik bliži od, na primjer latinskog, grčkog ili turskog jezika, a osobito u ovakvim slučajevima gdje te riječi imaju uže i time preciznije značenje kao što je u slučaju riječi kontrola gdje se primjenom tri različita, preciznija pojma jezik čini raznolikijim, zanimljivijim i bogatijim. To ćete barem vi razumjeti jer težite tome da vaši tekstovi budu uvijek prošarani gomilama različitih riječi, pa čak i istoznačnica, čime ih činite bogatijim i ljepšim za čitanje.

S poštovanjem, Peregrin Falcon (razgovor) 17:42, 7. studenog 2014. (CET)

Vrste[uredi]

Di god nađeš hrv. naziv nabaci u članak. Trošim puno vremena da pronađem nše nazive. --Zeljko (razgovor) 10:29, 25. veljače 2015. (CET)

Dogovoreno, prijatelju Zeljko, ako negdje pogriješim, jer svi mi griješimo, reci pa da istražimo stvar:). Pozdrav, Peregrin Falcon (razgovor) 10:54, 25. veljače 2015. (CET)

Sažetci[uredi]

Bok Peregrine Falcone! Lijepo te molim, pročitaj smjernicu Wikipedija:Sažetak: uvidjet ćeš potom da sažetci nisu predviđeni za poučavanje i poruke (tome služe stranice za razgovor suradnika i članaka), nego za sažeti opis konkretne izmjene. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 01:15, 12. ožujka 2015. (CET)


Sažetci[uredi]

Bok Peregrine Falcone! Lijepo te molim, pročitaj smjernicu Wikipedija:Sažetak: uvidjet ćeš potom da sažetci nisu predviđeni za poučavanje i poruke (tome služe stranice za razgovor suradnika i članaka), nego za sažeti opis konkretne izmjene. Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 01:15, 12. ožujka 2015. (CET)

Bok, Maestro Ivanković, znam da to nespretno zvuči, a pogotovo ako se to više puta napiše, ali nije mi namjera poučavati osobe kod kojih se lapsus dogodio i ispričavam se ako je to tako izgledalo. To je jednostavno objašnjenje zašto sam napravio promjenu. Naime, rečeno mi je da se objašnjenje mora dati. Ponekad ga i ne dam, ali rijetko. Nažalost, još uvijek, zbog toga što prilično rijetko radim, nisam baš previše spretan pa često propustim učiniti neke stvari. Na primjer, pročitati tko je autor članka, ali i sjetiti se jesam li tome autoru ikad objasnio zašto sam neku stvar ispravio ako je isti takav slučaj bio u njegovim člancima iako sam svjestan toga da autori ne mogu još, uz sve vrijeme koje posvećuju pisanju novih članaka, gubiti vrijeme na povratak na stare članke, provjere tekstova i ispravljanje, a pogotovo kad se radi o tako plodnim autorima kao što si ti. Konačno, i sam imam taj problem kod prevođenja: kad prevedem neki tekst više puta ga ponovno pregledavam i ispravljam sve svoje pogreške, ali, kako je čovjek uvijek slijep na pogreške u svojim tekstovima zato jer je to njegov tijek i tok misli, na kraju te tekstove još najmanje jednom pregleda moja žena i još iza mene nađe gomile stvari za ispravljanje jer u tuđim je mislima lakše pronalaziti sve one pogreške koje ne spadaju u faktografiju i temu teksta. Tek kad to ona obavi onda šaljem tekst naručitelju, a mnogi od njih imaju i lektore koji još dodatno isprave pogreške koje smo napravili nas dvoje, tako da mi je potpuno jasno kako do svega toga dolazi jer je to jedan od načina na koji "zarađujem za kruh". I pogreške se ponavljaju ali se i ispravljaju:). Srdačan pozdrav, Peregrin Falcon (razgovor) 06:56, 12. ožujka 2015. (CET)

Bok Peregrine Falcone! Ovaj sam tvoj odgovor tek sad slučajno vidio (pregledavajući nedavne promjene, naletjeh "nekim čudom" i na tvoju stranicu za razgovor). Naime, vidim da suradnike "cimaš" na pogrešan način (nemoj im kopirati potpise): bez obzira gdje ćeš nekome odgovoriti ili nekoga spomenuti, to čini uz pomoć ovoga predloška da bi suradnik kojemu se obraćaš automatski dobio obavijest da si ga negdje spomenuo ili mu odgovorio. Uoči bitnu razliku u zagradama koje trebaju biti vitičaste, a ne uglate... Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 18:44, 4. svibnja 2015. (CEST)
Bok, Maestro Ivankoviću, najljepša hvala na pouci:). Do sada mi nisu skretali pozornost na tu "sitnicu" jer vjerojatno nisu iz nekog razloga primijetili da to krivo radim ili su mislili da sam jednostavno nepristojan:(. Nadam se da sam dobro shvatio kako se to radi i da sam ovo dobro napravio.

Srdačan pozdrav s Laga di Bundek

Peregrin Falcon (razgovor) 02:27, 5. svibnja 2015. (CEST)

Ako se radi o sažetku "Ukoliko se ne može upotrijebiti umjesto riječi ako (pogledati Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje)", ova primjedba gore nije opravdana. Uloga sažetka nije samo opisati izmjenu, već je prema potrebi i obrazložiti, pogotovo kad se radi o nečemu što nije očigledno ili bi moglo biti sporno. Dapače, ne samo što si obrazložio izmjenu, već si se i pozvao na izvor, što smanjuje mogućnost nesporazuma. Ne radi se o "poučavanju" ni "poruci" (iako se iz svakog obrazloženja možda može izvući pouka), i s takvim sažetkom je sve u redu. GregorB (razgovor) 21:54, 9. svibnja 2015. (CEST)

Parametri predložaka[uredi]

Bog, Peregrine Falcone! Parametri u predlošcima se ne minjaju jer se poremeti kôd koji ga prikazuje u članku. Pozdrav! BlackArrow (razgovor) 02:35, 1. svibnja 2015. (CEST)

Jasna mi je namjera, al takva izmjena u člancima nema smisla, em jer ih ima puno, em jer se poremeti kôd pa uopće ne prikazuje taj parametar. Takve izmjene se rade u samom predlošku, al ne prije konzultacije s ostalima. Face-wink.svg BlackArrow (razgovor) 13:25, 4. svibnja 2015. (CEST)
Evo, uputija san poruku nadležnima pa ćeš znati na čemu si. Face-wink.svg BlackArrow (razgovor) 01:35, 6. svibnja 2015. (CEST)

A kaj da ti velim, dragi kolega BlackArrow nego puno ti fala:)... Peregrin Falcon (razgovor) 07:36, 6. svibnja 2015. (CEST)

Poništenje glasa[uredi]

Bok Peregrine Falcone! U godinu dana prije početka trenutačnoga izbora za administratora (početak je bio 25. rujna 2016. u 21:05), nemaš potrebnih 50 izmjena u glavnom imenskom prostoru (GIP-u), stoga sam tvoj glas morao poništiti sukladno pravilima (Stranica projekta) koja su nedavno izglasovana prije samog početka aktualnoga glasovanja. Emoticon Face Frown GE.png Srdačan pozdrav, Maestro Ivanković 10:46, 30. rujna 2016. (CEST)

Bok, Maestro Ivankoviću. Hvala na obavijesti. Moj propust, naime povremeno uređujem članke, ali se to najčešće događa kad nešto tražim na Wikipediji, a onda se ne ulogiram pa su gotovo sva moja uređivanja anonimna. Naime bitno mi je napraviti posao, a ne skupljati "bodove" i natjecati se pa napravim takav propust, ali, eto, na taj način se onemogućujem i u ostvarenju nekih svojih prava. Srdačan pozdrav, Peregrin Falcon (razgovor) 11:05, 30. rujna 2016. (CEST)