Reichenau (otok) – Wikipedija

Mapa otoka Reichenau na Bodenskom jezeru.

Samostanski otok Reichenau
Svjetska baština – UNESCO

Njemačka
Godina uvrštenja	2000. (24. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv, vi
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:974
Koordinate	47°42′N 9°4′E / 47.700°N 9.067°E / 47.700; 9.067
Reichenau Lokacija Reichenaua u Njemačkoj

Reichenau je najveći otok u Bodenskom jezeru, u njegovom zapadnom dijelu (Untersee), zapadno od najbližeg grada - Konstanza, u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg.S kopnom je povezan cestom na nasipu iz 1838. god. Nasip je ipak od kopna odvojen 10 metara širokim i 95 metara dugim kanalom Bruckgraben, koji je premošten niskim mostom ispod kojega mogu prolaziti niske brodice, ali ne i jedrenjaci. Najviša točka na otoku je Hochwart nadmorske visine 438.7 metra ili 43 metra iznad površine jezera.

Cijeli otok pripadao je god. 724. osnovanom benediktinskom samostanu Reichenau. Od 2000. godine nalazi se na UNESCOvom popisu mjesta svjetske baštine u Europi.

Opatijska crkva (Münster) posvećena je Djevici Mariji i Svetom Marku. Druge dvije zaštićene crkve su posvećene Svetom Jurju i Svetom Petru i Pavlu. Od slavnih umjetničkih djela tu se nalaze jedinstveni otonski murali Isusovih čuda u Crkvi sv. Jurja iz 10. stoljeća. U staroj vijećnici (danas muzej) izložene su kopije iluminiranih rukopisa nekada slavne prepisivačke škole na otoku Reichenau.

Nekada su u opatijskom vlasništvu bila imanja u selu Reichenau (danas u općinii Tamins, kanton Graubünden), koje je po opatiji dobilo ime.

Danas je otok poznat i po svojim slavnim povrtnim farmama i vinogradima. Prirodni rezervat Wollmatinger Ried se nalazi pored otoka u močvarnom dijelu, a služi kao važna postaja mnogim pticama tijekom njihovih godišnjih migracija.

Pogled iz zraka na otok.
Romanički tornjevi Crkve sv. Petra i Pavla iz 15. st.
Crkva sv. Jurja
Čudesni ribolov, freska iz 10. st. u Crkvi sv. Jurja.
Iluminacija iz Reichenauskog ilumiranog rukopisa Codex Aureus (1035. – 1040.), danas u Münchenu.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Reichenau (otok)

Webstranica otoka
Informacije i znamenitosti Inačica izvorne stranice arhivirana 15. svibnja 2010.
Povijest + fotografije Inačica izvorne stranice arhivirana 9. prosinca 2018.
Klosterinsel Reichenau

v • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (48)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Donji germanski limes (2021.) ⁹⁾ • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio) (2021.) ¹⁰⁾ • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Mathildenhöhe, umjetnička kolonija u Darmstadtu (2021.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz (2021.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Baden-Baden, Bad Ems i Bad Kissingen) (2021.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] ⁹⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske i Njemačke ¹⁰⁾ Zajednička svjetska baština Austrije, Njemačke i Slovačke