Prijeđi na sadržaj

Rođendanski problem

Izvor: Wikipedija

Rođendanski problem je vrsta problema u teoriji vjerojatnosti. Naziva ga se također rođendanskim paradoksom, premda to nije paradoks u pravom smislu. Paradoksom ga se naziva jer se suprotstavlja prirodnoj intuiciji i unatoč tome što ne dovodi do logičke kontradikcije.[1]

Problem

[uredi | uredi kôd]

Traži se vjerojatnost da u nasumično odabranoj skupini od ljudi barem dvjema je osobama rođendan istoga dana u godini (iz izračuna izbacujemo prijestupnu godinu, odnosno nadnevak 29. veljače). Po Dirichletovom principu, vjerojatnost događaja je 100 % ako se u sobi nalaze 366 osoba. Vjerojatnost ne raste pravocrtno s brojem osoba, nego rastućom krivuljom, pa u sobi od tek 70-ero ljudi, što je potencijalno manje od petine svih mogućih rođendana, kojih ima 365, vjerojatnost već iznosi približno 99.9 %, a kod 23 osobe, što je manje od desetine, vjerojatnost je već nešto veća od 50 %.[1]

Izračun

[uredi | uredi kôd]

Umjesto računanja vjerojatnosti da u sobi od ljudi barem dvoje imaju isti datum rođenja, možemo izračunati komplementarnu vjerojatnost, odnosno vjerojatnost da nikoja dva čovjeka ne dijele datum rođenja. Uzmimo slučaj kada je , odnosno osobe A, B , C i D. Vjerojatnost da osoba B ne dijeli rođendan s osobom A iznosi (osoba A može imati bilo koji rođendan, neovisno o drugima, pa je ). Vjerojatnost da osoba C ne dijeli rođendan s osobom A niti s osobom B iznosi . Slično, vjerojatnost da osoba D ne dijeli rođendan s osobom A niti s osobom B niti s osobom C iznosi

Konačno, vjerojatnost da od osoba A, B, C i D nikoje dvije ne dijele rođendan jest umnožak četiriju navedenih vjerojatnosti i iznosi . Dakle, vjerojatnost da u sobi od četiri osobe barem dvije dijele rođendan jest . Analognim se računom moglo dobiti da je vjerojatnost u slučaju dviju osoba (za ) približno jednaka 0.27 %, a da za tri osobe ona približno iznosi 0.82 %. Za pet bi se pak osoba dobila vjerojatnost od oko 2.7 %, za šest približno 4.05 % itd. Vjerojatnost očito raste s brojem ljudi i to, kako vidimo, poprilično brzo.

Za dobije se . Prema tome, u sobi od 23 osoba vjerojatnije je da dvije osobe imaju isti rođendan nego da nikoje dvije ne dijele rođendan i to je rješenje problema.

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

Iz problema rođendana je proizašao rođendanski napad.[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa - Hrčak Josipa Matotek, Ivanka Stipančić-Klaić / Rođendanski paradoks / Poučak, 18 (2017), 70