Robert Hugh Benson

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Robert Hugh Benson
Benson 35.jpg
Monsinjor Robert Hugh Benson u vrijeme objave knjige Gospodara svijeta.
Rođenje Wellington College, Berkshire, 18. studenoga 1871.
Smrt biskupov dom, Salfordska katedrala, Salford, 19. listopada 1914.
Nacionalnost Englez

Robert Hugh Benson (Wellington College, Berkshire, 18. studenoga 1871., Berkshire - Salford, 19. listopada 1914.), engleski katolički svećenik i književnik[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rođen je 18. studenog 1871. u okrugu Berkshire u Engleskoj od roditelja Edwarda Whitea Bensona, canterburyjskog anglikanskog nadbiskupa, i Mary Benson (r. Sidgwick). Bio je treći sin u obitelji.[1] Sva braća i sestre bila su iznimna. Najstariji Martin bio je čudo od djeteta, ali je rano umro. Ostali su postigli neku razinu poznatosti: Arthur Christopher Benson , Margaret Benson , Edward Frederic Benson; sestra Nellie umrla je mlada. Pohađao je Eton College, a zatim studira klasičnu književnost i teologiju na Sveučilištu u Cambridgeu. Godine 1895. njegov ga je otac, nadbiskup Canterburyja, zaredio za anglikanskog svećenika. Već u to vrijeme bio je poznat kao ugledan pisac i propovjednik. Nakon očeve smrti 1896. godine za Roberta započinje teško duhovno-intelektualno putovanje koje ga je vodilo kroz proučavanje raznih protestantskih denominacija, sve dok na koncu nije zatražio da bude primljen u Katoličku Crkvu 1903. godine. Dvije godine poslije zaređen je i za katoličkog svećenika. Tada je uslijedilo razdoblje dinamičnog i plodnog spisateljskog rada, kada je pisao i po četiri knjige godišnje – romane, kazališne komade, eseje, propovijedi i pjesme – i koje je potrajalo sve do njegove prerane smrti u 43. godini života. Kao ugledan i tražen propovjednik i predavač odlazio je u Italiju i u SAD, a 1911., tri godine prije svoje smrti, dobio je titulu monsinjora.[1]

Djela Roberta Hugha Bensona odlikuju se bogatstvom jezika i pronicavim intelektom, maštovitošću i talentom. Za života je slovio kao jedan od najboljih engleskih pisaca svoga vremena, da bi kasnije pomalo pao u zaborav. Njegovo najvažnije i svjetski poznato djelo jest roman Gospodar svijeta iz 1907. godine. To je jedan od prvih distopijskih romana uopće, djelo koje ni dan-danas, više od stotinu godina kasnije, ne gubi na svojoj aktualnosti. Štoviše, njegov prikaz svijeta, atmosfere i odnosa u 21. stoljeću pokazao se upravo zastrašujuće preciznim. Ta je proročanska knjiga, koju opravdano možemo nazvati književnim klasikom, kruna njegova iznimno vrijednog spisateljskog opusa.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Verbum Robert Hugh Benson (pristupljeno 26. ožujka 2018.)
Crystal Clear app email.svg   Napomena:   Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica tvrtke Verbum (http://www.verbum.hr).
Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Verbum.