Rorschachov test mrlja
Rorschachov test mrlja je jedan od projektivnih testova koji se rabe u psihoanalitičkoj teoriji.
Povijest[uredi VE | uredi]
Švicarski psihijatar Hermann Rorschach je kapnuo tintu na papir, presložio ga i time dobio simetrične, ali nedefinirane oblike. Te mrlje bi pokazivao hospitaliziranim pacijentima i odbacivao one koji nisu izazvali odgovore kod različitih psihijatrijskih skupina. Naposljetku se zadovoljio s deset. Freudov rad i njegov koncept nesvjesnoga i dinamičkog pogleda na ličnost utjecao je na Rorschachov pogled i koristio se psihoanalitičkom teorijom u vlastitom tumačenju odgovora ispitanika.
Tumačenje[uredi VE | uredi]
Rorschachov test se ne tumači na osnovi samo jednog odgovora, već se odnosi na ukupnu sumu odgovora, a uz to se promatra i interpretira pacijentovo ponašanje tijekom odgovaranja na test.
Ispitanici tijekom testa pogledaju na karticu i kažu što vide, usredotočujući se na cijelu sliku ili samo jedan aspekt, dajući odgovore, odnosno tumačenje koje im padne na pamet, a svi se odgovori bilježe u protokolu testa. Sadržaj se može protumačiti i simbolički, a ispitivača zanima kako se odgovor oblikuje, opažanje, razlozi toga odgovora ili njegova sadržaja. Rorschachovim testom, smatra se, daje se uvid u inteligenciju pojedinca, kulturu kojoj pripada, razinu tjeskobe, odnos prema stvarnosti i niz drugih primjena.
Deset Rorschachovih kartica[uredi VE | uredi]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Rorschachove mrlje u Republici Hrvatskoj distribuira "Naklada Slap".[1]
Izvori[uredi VE | uredi]
Vidi još[uredi VE | uredi]
Literatura[uredi VE | uredi]
Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.
Nedovršeni članak Rorschachov test mrlja koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
